Bacači sjenki pozivaju na istraživačku, zagovaračku te interpretativnu urbanu radionicu “Kad bi prostori mogli govoriti” koja će se održati u konferencijskoj dvorani Pogona, u Ulici kneza Mislava 11 u Zagrebu, 18., 19. i 20. siječnja od 11:30 do 15:30 sati. Voditelji: doc. dr.sc. Sandra Uskoković i Boris Bakal.
Rok prijave je 17. siječnja do 16:00 sati.
Nada Dimić, 2106.
Radionica koja će se baviti post-industrijskim pejsažem: interpretacija, valorizacija i transformacija bivše tvornice Nada Dimić, namijenjena je studentima i istraživačima prostora: arhitektima, urbanim antropolozima i etnolozima, sociolozima prostora, urbanim psiholozima, povjesničarima umjetnosti, urbanistima, javnim povjesničarima te povjesničarima uopće, kao i onim umjetnicima i stvaraocima koji se bave raznim prostornim narativima.
Uvjeti radionice: slobodno vrijeme i interes za zajednički rad (broj polaznika ograničen) – predbilježbe do 17. siječnja 2017. i do – 16h – na bacaci.sjenki@gmail.com, s naznakom “prijava na radionicu Nada Dimić”.
Sa sobom je poželjno ponijeti tablet ili laptop, ali nije nužno za ovu radionicu. Video ili foto kamere, tonski snimači i slični uređaji su više nego dobrodošli.
Nada Dimić, 2106.
“U sklopu našeg višegodišnjeg istraživačkog zagovaračkog te potencijalno transformacijskog urbanog projekta ‘Kad bi zgrade mogle govoriti” (od 2016.) bavimo se (i) zgradom ex Nade Dimić (prije Moster/Penkala). Naglasak je na metodologiji istraživanja, transmedijalnosti pristupa problemu baštine, graditeljskog/arhitektonskog naslijeđa te sjećanja u cilju generalne promjene percepcije razvoja grada i urbane zajednice.
Cilj je također senzibilizacija zainteresirane stručne javnosti u nastojanju (dakle studenata), razmjena pozitivnih i negativnih praksi i iskustava u sličnim projektima i istraživanjima među stručnjacima i umjetničko-istraživačkim grupama te također i pokušaj senzibiliziranja lokalne zajednice (uže i šire) za problem obnove ili transformacije prostora tvornice ex-Nada Dimić te sličnih urbanih pukotina.
Iako je industrijalizacija Zagreba je u svom opsegu i utjecaju bila dramatična i eruptivna za gradski identitet, danas vidimo da je učinak de-industrijalizacije puno dramatičniji za post-industrijski pejsaž grada Zagreba.
Ova radionica nastoji istražiti industrijski pejsaž kroz transmedijalnu baštinsku perspektivu postavljajući sljedeća pitanja:
Kako je uspon i pad industrije oblikovao fizički i kulturni krajobraz?
Kako industrijski krajobraz uslovljava društvo u kojem industrija nije više nužna ili bitna?
Kako se post-industrijski krajobraz može integrirati u prakse očuvanja baštine i urbanog planiranja ?
Kako posredovati u uspostavljanju ravnoteže unutar navedene društvene i ekološke dislokacije?
Penkala (Nada Dimić), 1920.
Za razliku od često uvriježenog stajališta, očuvanje industrijske baštine ne podrazumijeva samo fizičko očuvanje građevine i novu namjenu, već i niz nematerijalnih aspekata kao što je “osjećaj mjesta” budući da se upravo oko tvornica grad strukturirao i razvijao (tj. grad je često bio odgovor na industrijalizaciju).
Dakle ciilj radionice je izmjena iskustava i znanja, ali i praktičnih primjera dobre ili loše prakse, te u konačnici modusi prijedloga revitalizacije i očuvanja industrijske baštine u skladu s interesima šire društvene zajednice”, kaže se u pozivu.
Organizacija i produkcija projekta i radionice: Bacači Sjenki
Partneri projekta: FRU (Bitola, Skopje) te Supervizualna (Beograd) te Pogon – centar za nezavisnu kulturu i mlade (Zagreb)
Više o projektu doznajte ovdje, a o radionici ovdje.
Izvor/foto: Bacači sjenki