U četvrtak 19. siječnja u 19 h u Oris Kući arhitekture održat će se predstavljanje knjige Ane Šverko pod naslovom “Grad (ni)je kuća. O dijalogu između novog i starog Splita / urbanistička predigra”.
Knjigu će predstaviti Karin Šerman, Joško Belamarić, Marijan Hržić, Tomislav Premerl, Ivan Rogić, Mislav Kuzmanić i autorica Ana Šverko.
Razgovor s Anom Šverko o knjizi čitajte ovdje.
“U knjizi se problematizira odnos Dioklecijanove palače – spomenika svjetske kulturne baštine danas izloženog iznimnom pritisku turizma, a ujedno i središnjeg javnog gradskog prostora sa snažnom rezidencijalnom komponentom – i šireg javnog prostora grada i okolice. Kroz povijesno i teorijsko istraživanje o suvremenom gradu s povijesnom jezgrom autorica je spojila dva često suprotstavljena pojma: razvoj i konzervaciju, te ukazala da se suvremeni pristup zaštiti baštine temelji upravo na njihovu usklađivanju i objedinjenom promišljanju.
U knjizi se definiraju neki ključni problemi funkcioniranja javnog prostora grada te nudi teorijski pristup za integraciju naslijeđene urbane matrice u suvremeni život, upućujući pritom na disciplinu urbanističkog projektiranja kojoj je prvenstveni zadatak regulirati odnose između planerskog, urbanističkog i arhitektonskog djelovanja.
Knjiga je koncipirana u 11 poglavlja koja egzistiraju kao pojedinačni eseji i kao dijelovi cjeline: Dioklecijanova palača i Split: definiranje problema; Uloga istraživačkih metoda u očuvanju grada; Pogled unazad: morfogeneza Splita; Razvijati i konzervirati; Suvremeni javni prostor i život u povijesnoj jezgri; Prostor, mjesto, ne-mjesto; Identitet i mjesto; Grad i kairos; Grad nije kuća; Grad je kuća; Mjerilo 1:1 ili planiranje dana.
Iza knjige, uz autoricu, stoji tim istaknutih stručnjaka: Karin Šerman i Joško Belamarić kao urednici, te recenzenti Hildegard Auf-Franić, Gorana Banić, Anči Leburić, Marijan Hržić, Tomislav Premerl i Ivan Rogić, uz predgovor Donlyna Lyndona s američkog Sveučilišta Berkeley.
Teško je zamisliti prostor koji bi toliko prirodno omogućio da se, govoreći o njegovoj prošlosti, problemima i vizijama kroz odnos funkcije i forme, povežu razmišljanja brojnih relevantnih teoretičara, od ustanovljenja discipline urbanističkog projektiranja sredinom prošlog stoljeća do danas, kao i suvremene tendencije poput adaptacije prostornih formi i reciklaže materijala te pritom uspostavi sugestivna paralela između biološke i urbanističke evolucije – kao što su to pružili Split i Dioklecijanova palača”, stoji u najavi.