U ponedjeljak, 7. ožujka u 19.00 sati u prostoru Društva arhitekata Zagreba održat će se predstavljanje knjige “Arhitekt Frano Gotovac” autorice Vesne Perković Jović. Knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Lenko Plestina, arhitekt Ivan Čizmek, doc. dr. sc. Robert Plejić i prof. dr.sc. Hildegard Auf-Franić.
“Arhitekt Frano Gotovac (Split, 1928. – 1990.) djelovao je u Splitu od sredine 50-ih do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća. Svoju karijeru započeo je u Splitu u kulturnoj sredini gdje je već bila afirmirana ideja racionalističkog i funkcionalističkog principa moderne arhitekture; taj smjer podržavao je i Gotovac kao student zagrebačke arhitektonske škole.
Svoje je prve zgrade jednostavne forme, prostudirane i čiste funkcije, Školsku polikliniku i Ekonomski školski centar, Gotovac projektirao primjenom strogih racionalističkih principa pod utjecajem zagrebačke škole arhitekture i njegovih profesora, zagovornika racionalizma. Ne zadržava se dugo isključivo na racionalističkoj liniji nego kontinuirano istražuje moderni jezik arhitekture i pronalazi vlastiti likovni izričaj blizak njegovu biću pridruživši se europskim arhitektima u istraživanju novih putova kojima se arhitektura kreće nakon odbacivanja racionalističkih dogmi dvadesetih i tridesetih godina.
Sredinom šezdesetih, Gotovac projektira robnu kuću Dalma u Omišu i niz stambenih zgrada u Splitu i Omišu. Početkom sedamdesetih projektira velike stambene volumene Kineski zid na Spinutu i Krstaricu na Splitu 3 čije je oblikovanje volumena i ostvarena bogata plastičnost u suprotnosti sa strogim arhitektonskim pristupom prvih Gotovčevih zgrada. Oblikovanje tih zgrada sa znatnim odmakom od racionalizma otkriva nam Gotovčevo priklanjanje suvremenim strujama u arhitekturi njegova vremena.
Kineski zid, 1969.-70
Gotovčeve misli pri projektiranju zgrada stalno je zaokupljalo pitanje kako razgraditi kutijasti volumen. Gotovca intrigira raščlamba i strukturiranje pročelja zgrade što predano istražuje i usavršava cijeloga života. Njegova djela, od ranog projekta zgrade Školske poliklinike, stambene zgrade na Pojišanu, impozantnog djela Kineskog zida i nekoliko stambenih zgrada u Omišu otkrivaju izniman Gotovčev talent u rješavanju problematike usitnjavanja plohe pročelja, u splitskim prilikama jedinstven i zato gotovčevski originalan i prepoznatljiv.
Krstarica, 1970.-74.
Usporedno s arhitektonskim projektiranjem, Gotovac je pisao osvrte o urbanizmu i arhitekturi, i o problemima na području kulture uglavnom povezanim sa Splitom te ih objavljivao u splitskim dnevnim i tjednim novinama. Njegova aktivnost završava intenzivnim pisanjem kolumna u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj se zaposlio 1987. godine kao kolumnist.
Bujan, svestran, gorljiv i osobit karakter stvorio je arhitekturu velike snage. Jasnoćom i postojanošću jezika, bogatstvom formi oblikovanih korištenjem modernih izražajnih sredstava Gotovac je svoja djela ostvario autentičnom originalnošću. Njegova djela zaslužuju pažnju umjetničkog spomenika kao svjedočanstvo prošlog vremena i povijesno-umjetničkog razdoblja”, kaže se u najavi.