Sérgio Bernardes bio je zvijezda brazilske arhitekture u šezdesetima. Vodio je uzbudljiv i glamurozan život, radio je kuće i hotele za elitu. Bio je suvremenik Oscaru Niemeyeru, a prijatelji su mu bili Kennedijevi i Brigitte Bardot. Jedan susret s Buckminsterom Fullerom u Sjedinjenim Američkim Državama promijenio je Bernardesa, koji od onda polako gubi svoju glamuroznu poziciju u društvu.
Bernardes je rođen 1919., a umro je 2002. gotovo potpuno zaboravljen. Sada njegov unuk Thiago Bernardes, i sam arhitekt, istražuje kako je njegov slavni predak nestao iz povijesti arhitekture. Zajedno s redateljima Paulom de Barros i Gustavom Gama Rodriguesom snimio je film o Bernardesu. Kroz razgovore s ljudima koji su ga poznavali te kroz povijesne snimke i nacrte, film dokumentira arhitektovu karijeru od slavnih dana i popularnosti do potpunog zaborava.
Film o Bernardesu snimljen je 2014. godine u Brazilu, te je iste godine dobitnik nagrade Lusofonia na Arquiteturas Film Festiva Lisabon
Poznat po tome da je mogao napraviti i 24 projekta za kuće u mjesec dana, Bernardes je iza sebe ostavio preko 6000 projekata. Prva kuća, koju je napravio još s 15 godina, za Brazil je značajna jer uvodi čelične konstrukcije. Bio je poznat po gruboj estetici i emocionalnom pristupu arhitekturi. Jednom je izjavio da “arhitekturu ne treba završiti, treba ju živjeti.” Kad ga uspoređuju s Niemeyerom, njegovi suvremenici kažu da su Niemeyerove kuće lijepe, a da se u Bernardesovim dobro živi.
Palácio da Abolição
Casa Lota de Macedo Soares
Prekid s bonvivanskim životom, pa tako i arhitekturom, uslijedio je nakon susreta s Buckminsterom Fullerom. Bernardes se iz Sjedinjenih Američkih Država javio obitelji pismom i rekao da mu je dosta glume i da želi promijeniti način kako ljudi žive. Zatim je nestao. Kad se napokon vratio u Brazil, država je bila pod vojnom diktaturom. Opsjednut idejom da mijenja svijet arhitekturom, Bernardes vjeruje da može promijeniti i režim iznutra te s njim surađuje. U filmu se jasno vidi da sugovornici izbjegavaju dati komentar na to razdoblje. Suradnjom s režimom Bernardes je izgubio svoju popularnost, ali ne i žar koji ga je i dalje gurao da radi, da mijenja svijet.
U razdoblju koje je uslijedilo bezuspješno se pokušao kandidirati za gradonačelnika Rio de Janeira te je izradio neke megalomanske projekte koje nikad nije realizirao. Tu spadaju nevjerojatno velike zgrade koje su trebale riješiti problem nedostatka stambenog prostora, desetci tisuća kilometara akvadukta koji bi riješili nedostatak vode u sjeverno-istočnom Brazilu itd.
Hotel Tropical de Manaus
Njegovu manje poznatu fazu film predstavlja kao razdoblje u kojem je arhitekt ostvario potpunu slobodu, ispunjenje arhitektove želje da bude ono što jest. Ipak, radovi po kojima bi trebao biti zapamćen su oni nastali ranije, upravo zbog pažnje koju je usmjerio na kontekst u kojem nastaju. Tako je paviljon São Cristóvão pionirsko djelo inženjerstva onog vremena, hotel Tropical Tambaú, kružni objekt koji obuhvaća i plažu, projektiran je tako da nestaje s vidika. Betonske rešetke ne samo da raspršuju snagu valova, one njihov zvuk čine sastavnim dijelom arhitekture.
Hotel Tropical Tambaú in João Pessoa, Brazil
Neuglednu poziciju koju je dobio brazilski paviljon za Expo u Bruxellesu 1958. Bernardes je riješio dojmljivim balonom koji se uzdiže nad otvorom u krovu te, ovisno o vremenskim uvjetima, omogućuje ventilaciju ili onemogućava da snijeg uđe unutra. Vizionarski pristup arhitekturi u ovim djelima uistinu se ostvario.
Brussels Pavilion
Cilj filma je potaknuti raspravu o arhitektu čiji rad je uistinu bio vizionarski i koji zaslužuje svoje mjesto u povijesti moderne južnoameričke arhitekture. Premda možda to nije bila intencija autora filma, dokumentarac „Bernardes“ nas također tjera na razmišljanje o odnosu arhitekture i politike te o pozicijama iz kojih se piše povijest novije arhitekture. Pitanje koje se tu nameće jest kako se odnositi prema značajnim arhitektonskim ostvarenjima koja su nastala u sklopu omraženih režima. Odgovor na to pitanje na ovom sada već povijesnom primjeru uvelike bi pomogao i formiranje stava prema takvim slučajevima koji se događaju danas.
