Dipl. ing. arh. Svjetlana Jelavić Dean nova je predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika, izabrana na skupštini DAD-a sredinom lipnja.
U svom kandidacijskom govoru Jelavić Dean, inače arhitektica s dugogodišnjim radnim iskustvom, pozvala se na nastavak djelovanja Društva istim smjerom. Sa Svjetlanom Jelavić Dean razgovarali smo o njenoj novoj i odgovornoj ulozi, o Planu upravljanja kao ključnom dokumentu promišljanja budućnosti Grada, kao i o povezanosti politike i struke.
Jeste li na izbornoj skupštini bili jedina kandidatkinja ili ste imali protukandidata?
Za protukandidata imala sam Joška Mikla, ali je on kandidaturu povukao prije izglasavanja. Važno je da je dosadašnja predsjednica Marija Kojaković ostala u Izvršnom odboru kao podpredsjednica, jer je važan kontinuitet u radu. U Izvršni odbor još su izabrani Božo Benić, Ida Polzer i Kate Miloslavić. Puno je posla pred nama. U Društvu arhitekata postoji velik broj mladih i predivnih, vrlo zainteresiranih ljudi. Iznenadilo me koliko su voljni raditi i sudjelovati, možda nedostaje iskustva i godina, što dosadašnja predsjednica Marija Kojaković i ja, eto, imamo. Tako da je dobro kad se povežu mladost i iskustvo. Na taj način se osigurava i kontinuitet u djelovanju Društva arhitekata, koje je posljednjih godina steklo kredibilitet i pravu poziciju upravo iskazivanjem stručnih stavova i javnim očitovanjima o svim događanjima u prostoru.
Kako ste se odlučili za kandidaturu? Što je presudilo?
Odluka o kandidaturi nije mi se baš uklopila u životne namjere. Primičem se mirovini, imam petero unučadi, a tu je i maslinik. Sve skupa namjeravala sam smirivati aktivnosti. Međutim, potaknuo me taj Plan upravljanja gradom, za koji mnogi i ne znaju o čemu je riječ. Kroz razgovor u Društvu arhitekata, ali i s članovima Kandidacijske liste Srđ je Grad, na kojoj sam i ja sudjelovala, donekle sam ušla u tu problematiku i upoznala se s izradom planova u drugim gradovima.
Osim toga, na europskoj razini donesen je niz deklaracija i povelja, uskoro i konvencija koju će potpisati i naša ministrica graditeljstva, kojima kao država prihvaćamo obvezu na drukčiji način pristupiti izradi prostorno-planske dokumentacije. A to je moja dugogodišnja preokupacija. Očito je da se pri izradi takve dokumentacije ne pristupa na način kako se sad propisuje. Traži se participacijska demokracija, uključivanje najšire javnosti od početka izrade, sudjelovanje u procesu donošenja. Jer planovi se ne rade za građane, već sa građanima. Nije ih dovoljno objesiti u Gradskoj vijećnici kad budu gotovi, pa ih gledajte i recite što imate, a primjedbe se neće uvažiti jer su planovi već prihvaćeni i osigurano je donošenje stranačkim preglasavanjem. I to prihvaćeni onako, kako su ih zamislili određeni krugovi kojima je dostupan pristup pri planiranju i ucrtavanju svojih želja. U nas je prostor guloz, ono najvrijednije što imamo. Normalno da se javlja i špekulativni kapital koji često ima pristup izradi prostornih planova. To mi je bio poticaj i za drukčiji pristup izradi Plana upravljanja.
Koliko smo blizu tom novom, drukčijem načinu donošenja planova?
Dosta toga je već učinjeno. Zavod za prostorno planiranje Dubrovačko-neretvanske županije koji je u svojim projektima na zaštiti i upravljanju prirodnom i kulturnom baštinom upotrijebio metode i alate po preporukama iz europskih dokumenata Sociološka i krajobrazna istraživanja i analize koje su obavili mogu biti dragocjeni doprinos i smjer rada na izradi Plana upravljanja gradom.
Naglašavate vrijednost Plana upravljanja. Koje su njegove prednosti?
Plan upravljanja može biti fantastična podloga za izradu prostorno-planske dokumentacije za staru gradsku jezgru. Kad se radio Provedbeni urbanistički plan Grada izrađene su sociološka, demografska i ekonomska, odnosno turistička studija. Sve je to bila podloga za izradu PUP-a.
Možda najprihvatljiviji način izrade Plana upravljanja je splitski. Oni su najprije platili milijun kuna inozemnoj tvrtci za plan upravljanja koji je bio neupotrebljiv, jer se koncetrirao uglavnom na spomenike, a ništa na ljude i sve druge segmente života, od prostora do kulturne i ekonomske dimenzije društva. Imaju jako Sveučilište i u izradu su uključili cijelu ekipu sociologa, ekonomista, demografa, povjesničara umjetnosti, koji svi rade ‘pro bono’. Raspisali su javni poziv svim udrugama kako bi ih uključili u izradu.
Na zboru građana povijesne jezgre bila je očita velika zainteresiranost za sudjelovanje u procesu donošenja plana. Potrebno će biti organizirati niz tematskih tribina, okruglih stolova i SWAT analiza u čijem radu bi onda sudjelovale i udruge i građani. Sve ideje i smjernice razmatralo bi posebno povjerenstvo, koje bi formiralo Gradsko vijeće.
Zar zaista mislite da bi kod nas Plan upravljanja mogao napraviti potreban zaokret?
Ja sam optimist i vjerujem da bi Plan upravljanja mogao okrenuti priču. Zgodno je to što se Plan mora donijeti. Plan mora biti upotrebljiv, ne donešen samo reda radi. Povijesna jezgra trenutno nije pokrivena prostorno-planskom dokumentacijom. Stari PUP je stavljen van snage. U GUP-u se Grad skoro i ne spominje, navedena je tek odredba donošenja Detaljnog urbanističkog plana, ali novim Zakonom o prostornom planiranju više ne postoji obveza izrade detaljnih urbanističkih planova.
Jasno je da je kod nas u centru pozornosti grad u zidinama, povijesna jezgra? Svjedoci smo kako u UNESCO-u nisu potpuno zadovoljni našom brigom za baštinu.
Postoji niz dokumenata, poput HUL – preporuka o povijesnim urbanim krajolicima, gdje je UNESCO dao najnoviji koncept čuvanja i unapređivanja urbane baštine. Ne preporučuje se samo usko gledanje samog spomenika, već i šireg konteksta, urbanog i prirodnog. Preporučuje se proširivanje tzv. buffer zona, na primjer oko Srđa. U tom svjetlu je potpuno smiješno raspravljati vidi li se nešto na padinama Srđa ili ne vidi. U planiranju su svi interesi legitimni. I poduzetnika i ugostitelja, ali i građana. Sve to treba posložiti i suočiti, kako bismo vidjeli što je ono što moramo očuvati kao javni interes i zajednički prostor koji se ne smije jednokratno potrošiti.
Na prošlim lokalnim izborima našli ste svoje mjesto na Kandidacijskoj listi građana birača ‘Srđ je Grad’, koji u Gradskom vijeću ima tri vijećnika. Kakav je Vaš dojam o njima?
Zadovoljna sam s tri vijećnika Kandidacijske liste Srđ je Grad. Oni nisu političari, već su iz aktivizma prešli u politiku, jer su svjesni da se dosta toga može postići u Gradskoj vijećnici. To je od njih zahtijevalo vrijeme prilagođavanja na pravila koja tamo vladaju. U svemu su sudjelovali i imali vrlo jasne stavove i prijedloge, a u zadnje vrijeme su preuzeli inicijativu i vrlo aktivno predlažu rješavanje problema. Drže se izvrsno s obzirom da nisu ljudi koji vide sebe ili svoju egzistenciju u politici. I drugi aktivisti, kao Vjeran Piršić, eko-aktivist, koji se aktivirao u politici, smatraju da je vrijeme da se težište iz aktivizma prebaci na političko djelovanje i da je to prostor gdje se može nešto postići.
Ta lista nastala je kao politički odgovor skupine građana na zbivanja oko Srđa. Kako Vi gledate na taj projekt?
Na Srđu je riječ o nekretninskom projektu. Po GUP-u je to sportsko-rekreacijska zona, za grad, uz prateće sadržaje koji su potrebni gradu. A golemi prostor potrošit će se nepovratno za apartmane i resorte i biti izgubljen za Grad.
Koliko god se u medijima i iz Ministarstva kulture ‘piturava’ kako nas je UNESCO u Dohi u zaključcima pohvalio, a mi njih pozvali da dođu i vide, to ipak nije tako. Između ostalog, u zaključcima se traži izrada studije utjecaja na povijesnu jezgru. A tu studiju su izbjegli napraviti. Isto tako, traži se prekid svih aktivnosti na projektu. Uz to, navodi se i utjecaj cruisera i mase koja dolazi u grad te se određuje i monitoring. I Ministarstvo kulture i Gradska uprava su preko medija poluistinama sve to ublažili. Na primjer, predstavnik ministarstva ih je pozvao da dođu u Dubrovnik, ali već u prijedlogu zaključaka iz Dohe je monitoring bio najavljen.
Kako pronaći mjeru, idealan odnos između lokalnog stanovništva i turizma od kojeg živimo?
Normalno da se treba razvijati turizam, iako ne isključivo kao mono-grana gospodarstva. U isto vrijeme on ne smije ugroziti supstancu Grada i življenja, a to se upravo događa. Grad gdje su zadovoljni i građani u turisti, to je definicija uspjeha u održivom razvoju. Tu famoznu mjeru na kojoj počiva sva slava ovog grada ne može odrediti jedna osoba. A to je sad slučaj. Moramo donijeti strategiju razvoja turizma na lokalnoj razini. A gdje je naša strategija? Eno je u ladici gradonačelnikova ureda, izradila ju je Pave Župan Rusković. Plaćena je i spremljena u škrabicu, a ni ne znamo kakva je.
Za kraj, možete li najaviti plan rada DAD-a u bližem i daljem razdoblju?
Izrada Plana upravljanja najveći je posao pred nama. Sve što se tiče povijesne jezgre nam je najvažnije. Neobično je važno da se i javnost i mediji upoznaju s tom vrlo kompleksnom materijom. Tako da se u Gradskom vijeću, u kojem je došlo vrijeme da se koalicije slažu oko projekata a ne oko stranačkih ideologija, donese zaključak kojim će se pozvati predstavnici udruga i institucija da se uključe u izradu Plana upravljanja. Tu bi jako dobro došla potpora i razumijevanje medija.
Za izradu plana trebat će vremena. Splićani ga rade već dvije godine. Žale se na nesudjelovanje i otezanja Ministarstva kulture, koje mora biti uključeno u izradu. Suprotstavljeni stavovi pri izradi plana će se sigurno pojaviti već na lokalnoj razini, što je i normalno, ali interese treba suprotstaviti i raspraviti, jer najvažnije je uspostaviti način sudjelovanja najšire javnosti.
Moramo nastaviti s djelatnostima kao što je Mala škola urbanizma, u kojoj je sudjelovalo preko 500 djece, a u jesen ćemo imati izložbu u Luži. Riječ je o vrhunskoj edukaciji o prostoru za namlađe. Uz to, radimo i Vodič dubrovačke arhitekture 19. i 20. stoljeća. Sve se radi volonterski velik dio posla je već učinjen. Naravno, tu je i GUP i niz prostornih planova koje treba uskladiti s novim Zakonom o prostornom planiranju i Zakonom o građenju. Nijedan nije usuglašen, što vrlo otežava rad i arhitektima i službama u Upravi.
Baldo Marunčić (Razgovor prenosimo iz Dubrovačkog lista)