Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) u razdoblju od 7. – 9. lipnja 2018. organizira Konferenciju: “Konfrontacije Privatno – Javno – Fenomen Radničke ceste”, u sklopu koje će se održati program Urbanizam.zg i VIII. Dani zagrebačke arhitekture.
Trodijelna konferenciju objedinjuje programe Društva arhitekata Zagreba urbanizam.zg i Dane zagrebačke arhitekture.
Prvi dan – četvrtak 7. lipnja 2018. posvećen je temi javnog prostora i transformacijama grada, te edukaciji o javnom prostoru, a druga dva Danima zagrebačke arhitekture s ovogodišnjom temom Fenomen Radničke ceste, a stručni obilazak Radničke započinje okupljanjem u subotu 9. lipnja 2018. u 10 sati u kafeu zgrade VMD, u Strojarskoj 20.
“Temeljna definicija grada proizlazi iz sustava obilježja njegovog teritorija i većeg broja mreža koja su osnova generiranja i organizacije urbanog života u gradu.
Ovim predavanjima želimo potaknuti raspravu o onim mrežama koji definiraju javne prostore grada i koje generiraju kulturu života u gradu. Svaka mreža sastoji se od linearnih pravaca i žarišnih točaka koje su mjesta okupljanja obilježena ponudom bogatstva sadržaja.
Osim fizičkih prostora tj. ambijenata u okviru kojeg se odvija javni život u gradu, a to su trgovi, parkovi, pasaži, šetališta, uglovi, sastajališta, moramo biti svjesni da postoje i mreže mentalnog života grada koje definiramo sa specifičnostima kulture života u gradu. Nas zanimaju specifičnosti grada Zagreba. One su vezane za sadržaje, događaje i urbane procese u gradu – žarišne točke javnog života.
U tom sustavu našeg grada, te žarišne točke su ujedno i točke identifikacije građana s gradom i načinom života u njemu.
To ujedno nazivamo i urbanim socijabilitetom kao pojmom zajedništva u odvijanju životnih procesa grada.
Razina urbanog socijabiliteta je odraz zadovoljstva načina i kvalitete života, a raznolikost sadržaja čini život vrednijim – zadovoljnijim.
Razinu bogatstva sadržaja moramo razvijati i štititi u smislu zaštite raznolikosti ponude što je značajna tema urbanizma i Zagreba danas u kontekstu tržišta i održivosti nekonkurentnih sadržaja koji zadovoljavaju želje i afinitete građana.
Neartikuliranim i neusklađenim stvaranjem pojedinih zona u gradu pod utjecajem slobodnog tržišta, javni prostor polako nestaje.
Sudionici u stvaranju javnog prostora bi trebali biti interdisciplinarni stručnjaci, gradska uprava i stanovnici.
Njihov odnos i zajednički potencijal su bitan čimbenik u stvaranju javnog prostora – urbanog identiteta grada.
Toliku potrebnu raznolikost sadržaja promatramo na primjeru Radničke ceste koja zbog svojih velikih projekata i velikih građevina ima tendenciju introvertiranosti, što negativno utječe na ovakve urbane poteze zbog osiromašenja života u javnom prostoru.
Radnička je trenutno u tranziciji iz proizvodne u poslovnu zonu i jedan od glavnih ulaza u grad.
Pitanje je hoće li se tu uklopiti i kulturni, rekreativni i ugostiteljski javni sadržaj i svi oni sadržaji koji su vezani za pješački prostor i privatnu sferu života građana.
Povijesno ovaj prostor nosi veliku vrijednost ‘novog urbanizma’ iz vremena industrijalizacije nakon Drugog svjetskog rata, te je potrebno analizama i studijama postaviti jasne koncepcije kvalitetne revitalizacije i uklapanja zatečenih industrijskih građevina vrijedne arhitekture u novi urbanizam.
U analizi je važno istaknuti i činjenicu o nekoliko različitih mjerila koridora Radničke ceste.
Makromjerilo koje potiče doživljaj grada u najširem smislu iz vozila, tramvaja, te ono drugo, mikromjerilo na čijem oblikovanju moramo inzistirati jer potiče urbanu živost poteza u mjerilu čovjeka tj. primjereno pješaku i ambijentu mjerila humanog grada kao najvećoj vrijednosti kojoj težimo u našem radu i djelovanju.
Završavamo citatom Brune Zevia ‘Kako gledati arhitekturu’:
‘Arhitektura nije samo umjetnost, niti samo slika minulih vremena viđena od nas ili nekog drugog; to je prije svega i iznad svega okvir, scena na kojoj se odvija naš život.’“
Ana Breka i Ana Jeren
Program konferencije i VIII. Dana zagrebačke arhitekture pogledajte ovdje.
Izvor/foto: DAZ