Sve manje su šanse da će se legalizirati 72 bespravno izgrađene kuće na Marjanu jer u Ministarstvu kulture smatraju da u park-šumi nema tradicijske naseobine koja je uvjet za ozakonjenje objekata.
Iz resorne administracije napominju da su 2013. odobrili konzervatorski elaborat za revitalizaciju devet tradicijskih kuća u park-šumi koji su izradile Katja Marasović i Snježana Perojević.
Granice Park-šume Marjan, izvor: mrežne stranice Javne ustanove za upravljannje Park šumom Marjan – Split
– Tim elaboratom utvrđeno je postojanje devet manjih prizemnica izgrađenih većinom u suhozidu te s pokrovom od kamenih ploča na dvovodnom krovu. Izgrađene su kao poljske kućice uz sjeverne obronke Marjana, na mjestima gdje je postojala kakva-takva obrada zemljišta.
Osim navedenih objekata, na području Marjana nema druge tradicijske gradnje, a i spomenutih devet kućica nije povezano u bilo kakvu organiziranu cjelinu. Dakle, radi se o raštrkanim, pojedinačnim gradnjama, a ne o tradicijskoj naseobini – poručuju iz Ministarstva kulture i ujedno odbacuju odgovornost za odlučivanje o legalizaciji koju je na njih pokušalo prenijeti Ministarstvo graditeljstva na čelu s Lovrom Kuščevićem (HDZ).
Prijedlog novih granica Marjana
– Važno je napomenuti da Konzervatorski odjel ni na koji način ne može biti nadležan za bespravne objekte na prostoru Marjana jer je park-šuma zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode koje je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša. Ministarstvo kulture prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nadležno je za kulturni krajolik Marjana, te kulturno-povijesnu cjelinu Meja koje su posve drugačije jurisdikcije i obuhvata – poručuju iz Ministarstva kulture.
Na ovaj način došao je u slijepu ulicu koncept ministra Kuščevića, po kojemu bi se uz pomoć konzervatora, u svrhu legalizacije, u park-šumi moglo proglasiti tradicijsku naseobinu čak i ako nema tradicijskih objekata.
Nakon što je taj koncept osporilo Ministarstvo zaštite okoliša koje predvodi Slaven Dobrović (Most), sada je iz Ministarstva kulture koje drži HDZ-ova Nina Obuljen-Koržinek dano na znanje da se s njima kao alibijem za iznalaženje rupa u zakonu ne može računati i da je, dapače, za bespravnu izgradnju u park-šumi nadležan resor zaštite okoliša, a ne prostornog uređenja.
Ilustracija: Ivan Milas
Vlasnici objekata na Marjanu koji očekuju legalizaciju nisu oduševljeni takvim ishodom. Gradonačelnički kandidat liste “Dišpet” Goran Jugović, ujedno i predsjednik u ostavci Udruge “Merjan”, poziva Ministarstvo kulture da im dostave kriterije po kojima su utvrdili da nema tradicijske naseobine.
– Volio bih da nam kažu na temelju kojih pisanih kriterija i po kojem zakonu se to odlučuje jer oni nisu postojali kad smo mi zvali Ministarstvo. Također, isto Ministarstvo molimo da nam objasni kako su proglasili Marjan kulturnim dobrom a da nisu stupili na južne padine Marjana i napravili geodetske i druge stručne podloge koje su dužni napraviti po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Ako su to učinili, kada su bili, bez našeg znanja, na našim parcelama? Zašto nikad nije bilo javne rasprave o proglašenju Marjana kulturnim dobrom? – proziva Jugović.
Povodom javne reakcije Društva arhitekata Split, koju su podržali svi ogranci u Hrvatskoj (o čemu smo pisali ovdje), kojom je struka osudila Kuščevićev i Baldasarov pokušaj legalizacije recentne ilegalne izgradnje u zaštićenom području njezinim proglašavanjem za tradicijsku naseobinu, Jugović smatra da se “arhitekti javljaju kao dušebrižnici tamo gdje ne mogu zaraditi”.
– U kontaktnim zonama park-šume na nekoliko mjesta se upravo zidaju stanovi, ali arhitekti se ne oglašavaju! Zašto su osjetljivi samo na pitanje legalizacije, a šutjeli su dok se moglo s dozvolama graditi zgrade po Marjanu – pita se Jugović, koji smatra da se ljude želi potjerati iz nezakonito izgrađenih kuća na Marjanu da bi veliki igrači gradili unosne projekte.
Foto: arhiva
Tekst je uz dopuštenje prenesen s portala Slobodne Dalmacije.