Povodom obilježavanja stote godišnjice rođenja prof. dr. Nevena Šegvića 26. siječnja 2017. u 12 h otvorit će se izložba “OMNIBUS: Neven Šegvić” na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (dvorana 317), Kačićeva 26.
Na otvorenju će govoriti: prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, dekan, prof.dr.sc. Nikola Filipović, prof.dr.sc. Andrej Uchytil, prof.dr.sc. Marijan Hržić, prof.mr.sc. Leo Modrčin, prof. dr.sc. Karin Šerman.
”OMNIBUS: Neven Šegvić” – omnibus je misli, dojmova i sjećanja u čast velikom arhitektu Nevenu Šegviću. Izložba je sistematizirani pregled života i djela cijenjenog Profesora ispričan kroz slikovni i tekstualni materijal koji su, njemu u čast, priredili njegovi suradnici, asistenti , prijatelji.. Prilog svakog od sudionika osobni je i intimni prikaz Profesora, i utjecaja koji je na njih ostavio svojim djelovanjem.
voditelj projekta i autor postava: prof. Nenad Fabijanić, dipl.ing.arh.
projektna suradnja – grafički dizajn: Ivana Krmpotić, dipl.ing.arh.
projektna suradnja – vizualizacije: Davor Pavlović, dipl.ing. arh.
Neven Šegvić (26. siječnja 1917. – 13. listopada 1992.) upisuje 1937. godine studij Škole za arhitekturu na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt, poznatiji pod nazivom Umjetnička akademija, koju vodi Drago Ibler. Već za vrijeme studija radi na brojnim projektima te sudjeluje na mnogim natječajima, surađuje u ateljeima Ivana Meštrovića, Drage Iblera, Drage Galića. Povezuje se i sa drugim umjetnicima kao što su Edo Murtić, Ivo Lozica, Jure Kaštelan. Diplomirao je 4. srpnja 1942. u Zagrebu na Akademiji likovnih umjetnosti s odličnim uspjehom.
Godine 1945. postao je prvi glavni urednik Slobodne Dalmacije, a iste godine se vraća s obitelji u Zagreb te započinje sa svojom arhitektonskom karijerom kao asistent kod prof. Alfreda Albinija na Katedri za Arhitektonske kompozicije. Pokreće i časopis Arhitektura (1947.). Godine 1956. izabran je za docenta na tadašnjem Tehničkom fakultetu na Arhitektonskom odsjeku, 1960. za izvanrednog, a 1972. godine za redovnog profesora.
Muzej narodne revolicije, danas Muzej grada Rijeke, 1976.
U dva navrata odnosno tri mandata bio je i dekan Arhitektonskog fakulteta: od 1968. do 1972. te od 1985. do 1987. godine. Obranom disertacije “Pristup arhitekturi” doktorirao je 1978. godine. Umirovljen je 1987., ali ga se i dalje redovito nalazilo na Fakultetu gdje je povremeno držao predavanja, održavao konzultacije s bivšim studentima, sudjelovao na nastavi poslijediplomskog studija te radio na projektu “Atlasa arhitekture”.
Tijekom svoje karijere, Neven Šegvić sudjelovao je brojnim projektima na različitim natječajima: od 1938. do 1992. njegov arhitektonski opus broji 195 projekata (Uchytil, 2007: 141-151), među kojima su izvedene osnovna škola Josipa Broza u Kumrovcu, stambena zgrada u Vukovarskoj ulici u Zagrebu, Poslovna zgrada na Peristilu, Regulacija Zapadne obale u Splitu, Osnovna škola Vis, hotel Excelsior u Dubrovniku, Muzej revolucije u Rijeci.
Poslovna zgrada na Peristilu
Na pitanje zašto nije i više Šegvićevih projekata realizirano možda ponajbolje odgovara Edo Murtić: “Jedan natječaj koji smo dobili nije bio izveden uz objašnjenje kako je to presmiono za ono vrijeme. To je bio odgovor! Išlo se na nekakvu sigurnu, građansku prosječnost, a ne na vizionarski stil arhitekture koji je Šegvić dobro znao predvidjeti” (Arhitektura, 1 (2002), 152).
Vrstan arhitekt i teoretičar arhitekture promicao je modernu arhitekturu ne robujući stilski određenom vremenu u kojem je djelovao. Šegvićev status potvrđuju i predavanja koja je održavao u inozemstvu (Rim, Beč), a zahvaljujući njemu i profesorima Božidaru Rašici, Bruni Miliću i Jerku Marasoviću, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu primljen je u organizaciju ILAUD u Urbinu 1978. godine. Njegov bibliografski opus broji 190 bibliografskih jedinica.
Osim kao vrsnog arhitekta i teoretičara, Šegvića se pamti i kao izuzetnog pedagoga koji je odgojio niz pripadnika zagrebačke škole arhitekture jer “on je volio studente, pratio je njihov rad, brinuo se o njima kao o vlastitoj djeci…”.
Poslovna zgrada u Vukovarskoj ulici, Zagreb
Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su i nagrade za životno djelo “Viktor Kovačić” (1981) i “Vladimir Nazor” (1987). Od godine 1996. dodjeljuje se nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture koja nosi ime Nevena Šegvića.