Iako predstavlja jedinstven povijesni i urbani prostor i do danas je zaštitni znak grada, karlovačka Zvijezda je postala siva zona grada na četiri rijeke iznimno duge i bogate povijesti i baštine. No, mora li i smije li i njezina budućnost biti baš tako siva?
Karlovačka Zvijezda, foto: Oliver Budimir (via Luka Lipšinić)
Rasprave o Zvijezdi vode se već gotovo pola stoljeća premda osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt – Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj.
Naime, grad tvrđava jedinstvene jezgre u obliku šestokrake zvijezde, ujedno jedan od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka – 13. srpnja 1579. godine, podignut je u svrhu obrane od turskih osvajača.
Njegova renesansna jezgra s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova te središnjim trgom, kao i bedemima i bastionima te palačama, trgovima, vojnim i sakralnim objektima predstavlja vrhunac tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća.
Karlovačka Zvijezda, Izvještajni plan 1779. Državni arhiv Karlovac
Zvijezda je okružena dubokim šančevima u koje se za vrijeme opasnosti puštala voda iz Kupe, jedne od četiri rijeke na kojima leži Karlovac, a oblik tvrđave sačuvan je “crnom promenadom” koja se nalazi na mjestu nekadašnjih bedema. U središtu Zvijezde se nalazi Trg bana Josipa Jelačića koji je nekad bio najvažnije okupljalište i mjesto svih značajnih zbivanja.
Šančevi, nekad duboki šest metara, danas su dijelom zatrpani i u njima se nalaze parkovi i igrališta, a bunar u geometrijskom središtu Trga zamijenila je česma ukrašena alegorijskim prikazima rijeka, koja je vodu crpila iz zdenaca s Borlina.
Na Trgu se uz franjevački samostan nalazi crkva Presvetog Trojstva – najstarija građevina u jezgri i prva civilna zgrada, koja je izgrađena u isto vrijeme kad i tvrđava.
Crkva je izgorjela 1692., ali je na istom mjestu podignuta nova sa zvonikom visokim 44 metra, a arhitektonska cjelina crkve i pripadajućeg franjevačkog samostana s muzejom sakralne umjetnosti predstavlja nacionalni spomenik kulture.
Crkva sv. Trojice i franjevački samostan
Kužni pil
Na Trgu se još nalaze i parohijska crkva Sv. Nikole, učenički dom te zgrada gradskog Poglavarstva i dvije vojarne. Najstarija zgrada koja datira iz 1630. je kurija karlovačkog generala Vuka Frankopana na Strossmayerovom trgu, gdje su se vjenčali Katarina Frankopan i Petar Zrinski, kasnije ban Hrvatske.
U kuriju se danas smjestio Muzej grada Karlovca bogatog fundusa od 18.000 vrijednih predmeta, a nedaleko se nalazi i najstarija glazbena škola u Hrvatskoj koja datira iz 1804. godine.
Kurija Frankopana – Gradski muzej Karlovac
Na stranici Turističke zajednice grada Karlovca možete se detaljno informirati o bogatoj povijesti Karlovca i Zvijezde te virtualno 3D šetati karlovačkom Zvijezdom iz 18. i 19. stoljeća zahvaljujući projektu Nevena Cetinjanina uz pomoć kustosa Gradskog muzeja Karlovac Igora Čuliga zaslužnog za povijesno istraživanje te Igora Nuholda za programiranje.
Također, nezobilazno odredište za put u povijest ne samo Karlovca, nego i Zvijezde svakako je i prvi Virtualni muzej povijesne fotografije KAfotka fotoreportera i neumornog istraživača karlovačke foto-povijesti Dinka Neskusila.
KAfotka
KAfotka
No, današnje stanje Zvijezde vrlo je tužno, da ne kažemo tragično s obzirom na njezinu neupitnu tipološku i povijesnu vrijednost te iznimno bogatu povijest i mnogobrojne neiskorištene potencijale.
Grad još uvijek trpi posljedice “nedavnih” ratnih djelovanja koja su dodatno narušila loše stanje građevinskog fonda i infrastrukture te sociološko demografsku sliku pri čemu jedno za sobom povlači drugo i tako se zatvara začarani krug premda iz nekih kuteva slika izgleda drugačije.
Glazbena škola
Pogled iz Zvijezde preko šanca prema Promenadi
Košarkaško igralište u Šancu
Šanac ispred Glazbene škole
”Pojedini dijelovi Zvijezde koji su zahvaćeni velikim građevinskim projektima, započeti između dva svjetska rata, danas izgledaju sasvim pristojno i žive na način koji kod slučajnog prolaznika odaje sliku o tome kako situacija u Zvijezdi i nije tako strašna. Realno stanje je daleko od toga”, upozorava mladi arhitekt Luka Lipšinić, koji je u Grazu diplomirao upravo na temi Zvijezde: ”Njezina novija, zapadna strana svojom arhitekturom, estetikom i strukturom odudara od ostatka građevinske ostavštine te stoga ni na koji način nije i ne bi smjela biti njen prezenter. To su, na kraju krajeva, zgrade koje su izgrađene na samom rubu zapadnih šančeva i funkcioniraju kao neka vrsta paravana.
Puno veći dio gradske jezgre, počevši od ulice Jurja Križanića u smjeru Trga bana Jelačića, preko Radićeve ulice koja je zapravo žila kucavica Zvijezde, sve do famozne ‘Kineske’ četvrti na samom istočnom djelu Zvijezde je zapušten, bez života, ali i smislenog urbanog profila, s autentičnim graditeljskim i urbanističkim naslijeđem. Posebno bolna točka je upravo ‘Kineska’ četvrt (dio uz Šimunićevu ulicu) u kojoj se nalaze većinom privatne kuće, a mora se spomenuti i sve moguće objekte vojne i druge provenijencije, koji se nalaze u vlasništvu države”.
Trg bana Jelačića i vojarne – Oružana i “Brentano”
Šimunićeva ulica KaPortal, foto: Luka Lipšinić
Klaićevom ulicom do Trga bana Jelačića
Raskrižje Klaićeve i Haulikove
Da su zgrade koje okružuju Trg bana Jelačića i stambeni fond “Kineske četvrti” posebno bolne točke jer se doslovno raspadaju i predstavljaju potencijalnu opasnost za prolaznike, upozoravaju i iz udruge za društveni razvoj “KA Matrix” koja s udrugom za razvoj građanske i političke kulture “Polka”, Gradom Karlovcem, Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu i Veleučilištem u Karlovcu, između ostalog, i projektom karlovačkog javno-civilnog partnerstva “Star Voice/Glas Zvijezde” zagovara sudjelovanje građana u učinkovitom upravljanju i povećanju transparentnosti revitalizacije stare gradske jezgre.
No, najproblematičnije točke, ističu, ”istovremeno predstavljaju i velik potencijal za oživljavanje Zvijezde, uz vraćanje sadržaja u Radićevu ulicu i obnavljanje povijesnog identiteta putem obnove fortifikacijskog sustava gdje je to moguće i obnova stambenog fonda”.
Bosanski magazin- Urbanistička početnica 2015
Premda im je Zvijezda “pod nosom”, mnogi je Karlovčani i Karlovčanke doživljavaju kao “nekad bilo, sad se spominjalo” ili im je ona u najmanju ruku apstraktna dok je struka uglavnom podijeljena oko poimanja obnove devastiranih zgrada – replike, rekonstrukcije, interpolacije …
No, koliko su građani i struka doista svjesni njezine važnosti i željni njezine revitalizacije, pitamo mladog arhitekta: “Itekako su svjesni važnosti Zvijezde, njenog značenja za grad Karlovac i ukupnu kulturno-povijesnu ostavštinu hrvatskog naroda i države. Bez Zvijezde ne bi ni bilo današnjeg Karlovca. Ali, nažalost, opće stanje svijesti vezane uz Zvijezdu je više pasivno nego aktivno.
Nakon izgradnje gradske četvrti ‘Novi Centar’ u drugoj polovici 20. stoljeća, veći dio stanovništva stare gradske jezgre preselio je u novoizgrađene stambene objekte, a Zvijezda je tada u većem dijelu ili u potpunosti prepuštena tadašnjoj vojsci, koja je bila usko vezana uz razvoj grada Karlovca, a na kraju krajeva i vojno obrambeni interes nekadašnje carevine je i bio razlogom za njegov nastanak”.
Pogled na vojarnu “Brentano” iz Haulikove ulice
Pogled na vojarnu “Brentano” iz Haulikove ulice
Daskama ograđena stara vojarna – Oružana (Zeughaus)
Karlovac Zvijezda – u gornjem lijevom kutu, foto: Matej Mic (via Luka Lipšinić)
”No, izlazak vojske iz grada nakon Domovinskog rata na kraju je rezultirao konačnim padom tog značenja. Iseljavanje vojske iz svih mogućih vojnih objekata u Zvijezdi stvorio je svojevrsni vakuum koji se do dan danas nije popunio, a otvaranje poslovnog kompleksa uz novu tržnicu, na drugoj strani brze ceste i pruge (prometnice koja fizički dijeli novi i stari centar) je bio najveći udarac na Zvijezdu od kojeg se više nije mogla oporaviti.
I Zvijezda živi u karlovačkoj svijesti, ali ju nitko ne oživljava u zbilji. Nove generacije doseljenika u grad kao i nove generacije Karlovčana ne doživljavaju Zvijezdu toliko bitnom gradskom aglomeracijom ili to barem ne pokazuju.
Neki od njih nisu nikada ni nogom stupili u Zvijezdu, a neki su čak i ‘zaslužni’ za njenu devastaciju”, objašnjava Lipšinić.
S druge strane, ”zbog pridržavanja strogih smjernica, posebnih uvjeta i pravila, struka u konkretnom djelovanju ispada, u očima javnosti, tromom, nezainteresiranom, svojevoljnom i ekskluzivnom što”, napominje, ”nije istina jer postoje primjeri obnove koji prikazuju drugačije, a najveći problem je u lošoj komunikaciji između struke i građanstva, ali i taj se trend kroz rad raznih nevladinih organizacija i njihovih projekata mijenja”.
Velika pješačka vojarna “Brentano”
Vojarna “Brentano”
Prema posljednjim podacima, u Zvijezdi se uz crkve i Veleučilište, Muzej Grada Karlovca te Gradsku upravu nalazi još oko 240 kuća, ali je velik dio njih ruševan i tu živi 900 stanovnika, od kojih 30 posto njih prima socijalnu pomoć od države. No, valja reći da se s tim problemom susreću i ostali povijesni gradovi, a pokušaji obnove i revitalizacije Zvijezde traju od početka druge polovice 20. stoljeća kada je povijesna jezgra Karlovca “Zvijezda” proglašena spomenikom kulture i od tada do danas izrađeno je nekoliko analitičkih dokumenata sa smjernicama obnove i revitalizacije.
”Tijekom 2007./2008. izrađivana je studija ‘Preporod karlovačke gradske Zvijezde’ kojom je predloženo da revitalizacija Zvijezde započne obnovom javnih trgova koja bi trebala ubrzati realizaciju ostalih investicija i omogućiti primjeren razvoj.
Stoga je 2008./2009. godine proveden urbanističko-arhitektonski natječaj za revitalizaciju središnjeg dijela Zvijezde. Prvonagrađenim radom proglašeno je idejno rješenje autora Penezić & Rogina arhitekti kojim je predviđena rekonstrukcija bloka bivše vojarne (Oružana), izgradnja podzemne garaže i uređenje glavnog gradskog trga te je za navedene zahvate 2013. izdana lokacijska dozvola”, podsjeća pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brezović.
Penezić i Rogina, prikazi iz nagrađenog rada
”Do tog perioda realizirani su i brojni pojedinačni projekti: obnova zgrade Magistrata, Gradskog muzeja, Đačkog doma, prenamjena vojarne u Radićevoj ulici u Trgovačko-ugostiteljsku školu, uređenje Obrtničkog centra, Studentskog centra, objekata Veleučilišta (Kadettenschule, vojarna bana Josipa Jelačića), uređenje Studentskog doma i drugi manji zahvati koji su doprinijeli poboljšanju kvalitete prostora, a u tijeku je priprema projekata za obnovu Knjižnice za mlade/DAGGK, zgrade Kamod za potrebe Konzervatorskog odjela i drugih korisnika, obnova Haulikove 6 i zgrade Gradske uprave”, pobrojala je Brezović te od konkretnih projekata istaknula rekonstrukcije ulica i Radićeve, izgradnju Glazbenog paviljona, rekonstrukciju Oružane s izgradnjom podzemne garaže i uređenje trga bana Josipa Jelačića, a od većih privatnih investicija najdalje je odmakla rekonstrukcija hotela Central.
Studentski dom prije obnove – Studentski centar Karlovac
Studentski dom nakon obnove – Studentski centar Karlovac
Pa ipak, svaki je dosadašnji plan obnove ostao mrtvo slovo na papiru, a često se iznova pisalo napisano – zašto bi sada bilo drugačije? – pitaju se mnogi koji se sjećaju kako Zvijezda, između ostalog, često služi i za skupljanje političkih bodova (pred izbore).
Brezović kaže da je ”povijest zaštite i obnove Zvijezde ujedno i povijest mnogih rasprava stručne i opće javnosti, povijest izrade brojne dokumentacije različite kvalitete i sadržaja, uz karakterističnu različitost, čak i oprečnost stavova o brojnim temama, kao npr. promet i parkiranje u Zvijezdi, obnova bedema, razvoj Veleučilišta i Studentskog centra, rušenje zgrada i brojne druge.
Primjerice, da je prenamjena vojarne u šancu u studentski dom bila nezakonita, tvrde u Udruzi za razvoj i zaštitu kulturne i prirodne baštine Karlovca, koja se zalaže za obnovu originalnog izgleda šančeva i bedema sa zaštitom takozvanog kulturnog krajolika što je zeleni pojas uz Koranu i smatraju da je prenamjena vojarne potez koji će to u potpunosti onemogućiti i tako dalje “pridonijeti” devastaciji renesansne arhitekture u Hrvatskoj.
Kako bilo, Strategijom razvoja Grada Karlovca 2013-2020 revitalizacija Zvijezde je istaknuta kao jedan od tri strateška cilja razvoja Grada, a temeljni dokumenti za njezinu obnovu su urbanistički plan uređenja temeljen na kvalitetnim, konkretnim i detaljnim stručnim podlogama, čija je izrada pri kraju, te plan upravljanja koji se priprema i kojim će biti određen model upravljanja Zvijezdom.
Kavana Central
”Grad čini sve što je u njegovoj moći, ali moramo biti svjesni da Zvijezda nije jedini problem Karlovca. Gospodarstvo je na klimavim nogama i gradske vlasti se trude što bolje uložiti svoje financije tamo gdje je najpotrebnije, a vrijeme će pokazati koliko su studije bile ispravne kao podloga planu, a sam plan osnova za stvaranje novih vrijednosti u sklopu Zvijezde”, smatra Lipšinić dok u KA Matrixu smatraju da su ”i građani i javna uprava u ovom trenutku odlučni da se tome stane na kraj”.
Svjesni su da su financijska sredstva uvijek problem, ali i ukazuju na to da se ”određene važne korake može napraviti, poput sređivanja dokumentacije i davanja prioriteta izradi projekata vezanima za revitalizaciju Zvijezde, koje se može prijaviti na europske fondove”.
O budućnosti karlovačke Zvijezde čitajte uskoro na našem portalu.
Fotografije: Andreja Žapčić, Sunčica Žapčić