“U proceduri Hrvatskog sabora trenutno su dva nova zakona: Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o Komori arhitekata i komorama inženjera, koji u ovom obliku prijete degradaciji položaja struke krajobrazne arhitekture u Hrvatskoj, suprotno europskim i svjetskim trendovima i javnom interesu.
Odgovor na takvo stanje je inicijativa Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata ‘Podržimo krajobraznu arhitekturu u Hrvatskoj!’ koja je započela još prošli tjedan, kada je na 17. Sjednici Hrvatskog Sabora 18. lipnja 2015. godine nekoliko zastupnika ukazalo na nezadovoljstvo među krajobraznim arhitektima”, kaže se u očitovanju Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.
Zelena potkova, Zagreb
Kako su oba Zakona u Saboru u hitnom postupku donošenja, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata žurno je tražilo očitovanje Vijeća Europe i Svjetskog udruženja krajobraznih arhitekata na zakonski okvir kojima se definira krajobrazna arhitektura te djelovanje i rad krajobraznih arhitekata te očitovanje na amandmane kojima se traži priznavanje kompetencija i kvalifikacija krajobraznih arhitekata.
U nastavku donosimo pismo ministrici graditeljstva i prostornog uređenja, Anki Mrak Taritaš, koje potpisuje Mario Jukić, predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.
“Poštovana gospođo Ministrice,
obraćamo Vam se u želji za suradnjom kako bismo pokušali osigurati što kvalitetniji zakonski okvir koji se odnosi na planiranje i oblikovanje prostora.
Podržavamo Vaše napore na izradi Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju te Vašu odlučnu namjeru da se trenutna situacija u sektoru graditeljstva i prostornog uređenja unaprijedi na temeljima europskih tekovina na način da se nacionalna legislativa uskladi s direktivama Europske unije.
Ovom prilikom željeli bismo Vam skrenuti pozornost na našu spremnost i želju da zajedničkim snagama poboljšamo i unaprijedimo spomenute zakone koji bi se također u određenom opsegu trebali odnositi i na poslove vezane uz krajobraznu arhitekturu, kao što je to slučaj u velikom broju zemalja članica EU, što bi tada dalo mogućnost stručnjacima obrazovanima za obavljanje poslova krajobrazne arhitekture da ravnopravno sudjeluju u tržišnoj utakmici vezanoj za obavljanje dijela poslova gaditeljstva i prostornog uređenja.
Spomenuti prijedlozi zakona, u pokušaju implementacije Direktive 2013/55/EC Europskog Parlamenta i Vijeća Europe od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) nedosljedno se odnose spram tumačenja pojma “arhitekt” čije se nužno, minimalno obrazovanje opisano u čl. 46. odnosi isključivo na arhitekta iz sektora gradnje i zgradarstva, implementirajući u Prijedloge zakona i pojam arhitekt i arhitekt-urbanist.
Naime, tumačenjima Europskog Parlamenta od 27.06.2014., a vezano za reguliranje profesija koje nisu regulirane Direktivom 2005736/EC i Direktivom 2006/123/EC, naglašeno je pravo zemlje članice da opširnije definira pojam arhitekta, no uzimajući u obzir načela proporcionalnosti. Izostavljanjem pojma krajobrazni arhitekt načelo proporcionalnosti nije ispoštovano.
Zelena potkova, istok, Trg Kralja Tomislava i Zrinjevac
Arhitekti-urbanisti primjereno su uključeni u oba prijedloga zakona dok su iz istih krajobrazni arhitekti nažalost izostavljeni, odnosno reguliranje istih je spušteno na nivo Statuta Hrvatske komore arhitekata čime je krajobrazna arhitektura stavljena u neravnopravni položaj u odnosu na druge dvije srodne struke koje ravnopravno sudjeluju u procesu gradnje i prostornog uređenja – arhitekt i arhitekt-urbanist.
Nadalje, definirajući zadatke izrade projekata krajobraznog uređenja za sve građevine i projekata krajobrazne arhitekture, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje, izrade projekta postojećeg stanja za objekte krajobrazne arhitekture, u članku 49. Prijedloga zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kao zadaće arhitektonske struke, a pozivajući se na odredbe članka 46. Direktive 2013/55/EC, pojedinačni stručnjaci obrazovani za poslove krajobrazne arhitekture iz Republike Hrvatske i svijeta stavljeni su u nepovoljan položaj u odnosu na stručnjake arhitekte, čije obrazovanje ne uključuje potrebne kvalifikacije za obavljanje zadataka iz domene krajobrazne arhitekture i uređenja krajobraza.
Nadalje, Konvencija o europskim krajobrazima stupila je na snagu 2004.g. te je Republika Hrvatska bila jedna od prvih zemalja koja ju je ratificirala, obavezujući se da će ‘uspostaviti i provoditi krajobrazne politike koje imaju za cilj zaštitu krajobraza, njegovo upravljanje i planiranje’ te ‘ugraditi krajobraz u svoje politke regionalnog i urbanističkog planiranja’ (čl.5). Postoji samo jedna profesija koja za svrhu ima provoditi odredbe Konvencije, a to je krajobrazna arhitektura. Isključivanjem krajobrazne arhitekture i njenih stručnjaka iz zakonodavstva Republike Hrvatske vezano
za planiranje, upravljanje i oblikovanje krajobraza, zanemaruju se međunarodne obaveze koje je Republika Hrvatska preuzela donošenjem Konvecije o europskim krajobrazima te će to biti korak unazad. Krajobrazni arhitekti posebna su grupa stručnjaka obrazovana da se bave tim ključnim pitanjima u procesima strateškog planiranja i njihovo aktivno uključivanje u zakonski okvir osigurat će jačanje suradnje na međunarodnoj razini, ali i utjecati pozitivno na prirodni kapital države, održivo upravljanje krajobrazima te ekonomiju Republike Hrvatske.
Vodosprem na Sušaku u parku Ivo Lola Ribar
Temeljem navedenog, željeli bismo Vam skrenuti pozornost i na Međunarodne standarde klasifikacije zanimanja (International Standard Classification of Occupations – ISCO) koji pod različitim kategorijama prepoznaju i definiraju struke arhitekt – 2161, arhitekt urbanist – 2164 i krajobrazni arhitekt – 2162.
Spomenutim zakonima, marginaliziranje struke krajobrazne arhitekture ne predstavlja problem samo u vidu dosljednog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s onim Europske unije, već i prijetnju za održivo gospodarenje krajobrazima Republike Hrvatske. Kako je već i dokazano primjerima iz prakse, nakon izbacivanja projekta krajobrazne arhitekture i uvođenjem do sad nedefiniranog pojma ‘Elaborat uređenja krajobraza’, javlja se i problem nekvalitetnih i rizičnih rješenja za projekte koji su financirani iz javnih izvora, što često ima izravan i snažan negativan utjecaj na kvalitetu i učinkovitost povlačenja sredstava iz EU fondova, za koje je, kako znamo, kvaliteta projektne dokumentacije jedan od glavnih preduvjeta za uspjeh.
U svrhu potpore prethodno iznesenih stavova, u prilogu ovog dopisa, dostavljamo službene dopise adresirane na Vaše Ministarstvo i Hrvatski Sabor od strane međunarodnih organizacija i udruženja koja u njima iznose svoje stajalište vezano za tekuću problematiku i uložene amandmane na predmetne zakone, a od kojih ističemo dopis Svjetske federacije krajobraznih arhitekata (International federation of landscape architects) i Europske federacije krajobraznih arhitekata (International Federation of Landscape Architects – Europe), kojih je Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata član. Također dostavljamo dopis Instituta LE:NOTRE iz Nizozemske te dopise ostalih udruženja krajobraznih arhitekata iz svijeta, kao i individualne glasove potpore iz Republike Hrvatske i svijeta.
Shodno navedenome, ljubazno Vas molimo sastanak vezan za rješavanje ključnih pitanja budućeg krajobraznoarhitektonskog djelovanja te da razmotrite predložene amandmane koji se odnose na prijedloge spomenutih zakona.
Unaprijed Vam zahvaljujemo na podršci i zajedničkoj suradnji na rješavanju problema.
S poštovanjem,
Mario Jukić
Predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata”
Fotografije: www.hr.wikipedija.org