Nedavno se povodom kandidature Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture i izrade Nacrta Strategije kulturnog i kreativnog razvitka 2015-2022 ponovno aktivirala ideja prenamjene prostora bivše tvornice “Janko Gredelj” u središtu Zagreba, a prije dvije godine pripremljeni ambiciozni akcijski plan gradskog projekta mogao bi u krajnje nestabilnoj lokalnoj i nacionalnoj političkoj situaciji krenuti u realizaciju. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada početkom 2015. započeo je proces izrade programskih smjernica za strateški gradski projekt Gredelj.
Za područje nekadašnje tvornice predviđena je mješovita, pretežito poslovna namjena (M2), a s obzirom da prostor zbog svog položaja u gradu predstavlja jednu od najvrjednijih zona budućeg razvoja, “pažljivim interpoliranjem stanovanja, javne namjene, usluga i zabave te otvorenih javnih i zelenih površina, trebalo bi nastojati ostvariti cjelodnevnu živost i raznovrsno korištenje ovoga područja, izbjegavajući pritom zamku uređenja uniformne poslovne zone”, kažu u Gradu Zagrebu, dok je u Nacrtu previđena i multifunkcionalna dvorana za razne umjetničke sadržaje. Anketnim arhitektonsko-urbanističkim natječajem planira se dobiti najpoželjniji omjer sadržaja i najkvalitetnije, održivo urbanističko rješenje, na temelju kojeg bi se moglo pristupiti provedbi urbane obnove ovog prostora i traženju zainteresiranih partnera.
Gredelj, aktualno stanje
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada je u sklopu projektnog prijedloga „Stvaranje preduvjeta za održivu podršku razvoju konkurentnosti gospodarstva i za daljini razvoj tehnološke infrastrukture u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj” odlučio istaknuti neiskorištene prostorne potencijale, posebice nasljeđe stare industrije, te je kao zagrebačku komponentu predvidio projekt Zagrebačkog kreativnog klastera Gredelj, u sklopu kojeg se planira sanacija i obnova jednog dijela građevnog fonda kompleksa Gredelj te njegova prenamjena u prostor za rad, umrežavanje i prezentiranje rada profesionalaca čija se produkcija ubraja u kulturne i kreativne industrije. Projekt Zagrebačkog kreativnog klastera Gredelj dio je regionalnog projekta regije Sjeverozapadna Hrvatska odabran od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za financiranje tehničke pomoći u pripremi projekta i projektne dokumentacije. Radi se o zajedničkim projektima u čijoj su pripremi sudjelovali predstavnici regionalnih koordinatora županija Sjeverozapadne Hrvatske: Zagorske razvojne agencije (ZARA), Razvojne agencije Podravine i Prigorja (PORA), Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije (ZACORDA), Regionalne razvojne agencija Međimurje (REDEA), te Ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba.
Foto: Jutarnji list
Recentnu urbanu strategiju izradio je 3LHD, a njome se uz opsežnu zaštitu (ostataka) kulturnog dobra predviđa stambeno-poslovna zona, u nekim varijantama i nova zgrada HNK, novi botanički vrt, društveni i sportski prostori pa i hibrid trgovačkog centra i tržnice. Ukratko, taj je prostor odavno prepoznat kao sjajan potencijal koji bi nakon više od stoljeća napokon mogao otvoriti razvoj grada prema jugu, ali još uvijek je otvoreno pitanje koji su realni kapaciteti izvedbe i što su realne gradske potrebe. Uzme li se u obzir da je vlasništvo podijeljeno između Grada i HŽ infrastrukture, da je osim zgrada formalno zaštićeno i preko 100 000 kvadrata zemljišta te da su procedure vezane uz gradske projekte iznimno komplicirane, pa se tome doda nepostojanost razvojne strategije kojom bi se područje moglo čvršće funkcionalno planirati te uvjeti investiranja, ideja kreativnog klastera u svim svojim izvedenicama zvuči krajnje nategnuto.
Solidna i uigrana kulturna zagrebačka produkcija raspršena je u nekoliko žarišta u gradu i eventualna bi centralizacija značila gašenje postojeće mikrolokalne aktivnosti u ime koncepta koji se ukupno ne može samo lokalno održati. U Akcijskom planu poticanja kulturnih/kreativnih industrija, koji je za Grad Zagreb 2010. godine izradio Institut za međunarodne odnose (IMO), potencira se ideja klastera i argumentira njegova opravdanost, ali ga se ne smješta specifično na površinu bivšeg Gredelja.
U studiji je ocijenjeno da potencijal po svim pokazateljima postoji, od ljudskih resursa do financijskih sredstava, ali ne postoji političko razumijevanje i profesionalna determinacija da se stanje kaosa organizira, sistematizira i usmjeri u konkretnom razvojnom pogledu. Nužan uvjet bio bi jasna kulturna politika, ne samo zagrebačka već i nacionalna, a svjedočimo stihiji. S druge strane, a naročito kada se u prijedlozima za Gredelj izvode usporedbe sa zavodljivim njemačkim, španjolskim ili švedskim primjerima, treba imati u vidu da su kapaciteti kulturne proizvodnje neusporedivi, a i značajnom dijelu publike trajno opada kupovna moć pa tako i mogućnost konzumacije kulturnih sadržaja. Zagreb nije europska metropola. Svi postavljeni strateški ciljevi razvoja Zagreba kao kulturnog centra oslanjaju se na potpunu promjenu pristupa kulturi i tu se nužno radi o dugotrajnim procesima – takvima da jedan Gredelj, gledamo li ga kao slasnu investicijsku poslasticu, teško može čekati.
Vodotoranj, foto: Petra Vidović
Propagandni spam, kako je ideju kreativnog klastera u tematu posvećenom Gredelju u Zarezu 2013. godine ocijenila Dafne Berc, nije održiv. Širi pristup koji na površinu smješta hibridne sadržaje uz zaštitu kulturnih dobara dovoljno je velik izazov, a uz nešto invencije i pameti, a bez kratkoročnog pokoravanja tržištu, grad bi mogao osvojiti vitalan središnji prostor koji tek treba doživjeti artikulaciju. Spektar mogućnosti je previše uzbudljiv da se temeljito ne raspravi sa strukom i javnošću, a forsiranje bilo kakvog jednoznačnog koncepta u ovom je trenutku bespotrebno.
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.