“S tugom javljamo da je u četvrtak, 19. veljače 2015. godine, preminuo Slaven Rožić, dipl. ing. arh. (1943. – 2015.).
In memoriam – Slaven Rožić, dipl.ing.arh. (1943. – 2015.)
Arhitekt Slaven Rožić, rođen u Splitu 1943. godine, napustio nas je nakon dužeg razdoblja bolesti, 19. veljače ove godine u 72. godini. U prostoru u kojem je živio i djelovao punoćom mediteranskih gradskih rituala i ritmova ostavio je višestruk i značajan trag. Pamtit ćemo ga kao vrlo talentiranog djelatnog arhitekta, lucidnog komentatora brojnih stručnih i umjetničkih događanja te elokventnog sudionika rasprava o odgovornosti i poslanstvu protagonista arhitektonske struke.
Studij Arhitekture započeo je u Zagrebu a završio u Sarajevu te je povratkom u Split 1975. godine započeo svoj rad u Arhitektonskom odjelu moćnog Urbanističkog zavoda pripremljenog za preobrazbu koja je grad Split očekivala krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća povodom održavanja VIII Mediteranskih igara, a u kojem je arhitekt Slaven Rožić odmah preuzeo istaknutu ulogu.
Trgovački centar „Koteks”, 1981.
Poslovno sportski kompleks na Gripama – multifunkcionalna sportska dvorana za Mediteranske igre 1979., projektirana zajedno s arhitektom Živoradom Jankovićem iz Sarajeva te Rožićev Trgovački centar „Koteks” (1981.) oblikovali su novo gradsko žarište s bogatim trgovačkim i ugostiteljskom programom te ostvarili značajne javne površine – trgove, stepenice i ulice, na mjestu nekadašnjeg tupinoloma.
Poslovno-sportski kompleks na Gripama, 1979., projektiran zajedno s arhitektom Živoradom Jankovićem
Franjevački samostan Gospe od zdravlja izgrađen je 1987. godine na vrlo složenoj lokaciji u samom centru grada, s prizemljem u dijalogu s urbanim i javnim okruženjem te klasično organiziranim samostanskim prostorima oko unutrašnjeg dvorišta na katu. Na složene zahtjeve ovih zadataka, a u odnosu na potrebe prepoznavanja različitih kontekstualnih razina, arhitekt Rožić odgovorio je novim morfološkim i funkcionalnim rješenjima te čitavim novim registrom oblikovnog tretmana otvora i ploha pročelja, uz stalno i posebno inzistiranje na visokoj zanatskoj razini završne obrade kontaktnih pješačkih površina. Arhitektonske realizacije Slavena Rožića iz tog su razdoblja karakterizirane osobnim otklonima kasnog modernizma prema sintetskim, regionalističkim i oblikovnim kategorijama. Odabir, način korištenja i uloga kamena kao građevinskog materijala i materijala završnih obrada ploha u ovim su realizacijama očekivani i logični, a kreativni inženjerski doprinos i dosljedan autorski stav arhitekta Rožića doveo do toga da su one prerasle u amblematske primjere svog vremena i to ne samo u splitskim relacijama nego i znatno šire.
Franjevački samostan Gospe od zdravlja, 1987.
Među brojnim projektima i realizacijama osamdesetih godina su i naselje obiteljskih vila na Križinama, župna crkva na Mejašima te projekti Hotela Split s arhitektom Šverkom. Kao posebno zahtjevan zadatak potrebno je napomenuti i zajednički rad s arhitektima Nevenom i Srđanom Šegvićem na projektima obnove dubrovačke Pustijerne temeljem dobivenog natječaja 1985. godine.
Arhitekt Rožić naslijedio je Franu Gotovca na mjestu predsjednika obnovljenog splitskog Društva arhitekata od 1990. – 1992. godine te je stalno sudjelovao u aktivnostima Društva, tematskim raspravama i ocjenjivačkim sudovima splitskih natječaja. Nagradu Jadrankamena za primjenu kamena u cjelovitom arhitektonskom opusu dobio je 2009. godine, a Samostan sestara milosrdnica pokraj robne kuće Dobri u Splitu, kojeg je kao projektant pratio i nadzirao posljednjih godina, nažalost ostavio još nedovršenim.
Sretan spoj vlastite arhitektonske zrelosti i vremena koje je razvijalo senzibilitete za potvrđena iskustva mediteranskog graditeljskog nasljeđa, za Slavena Rožića dogodio se unutar organiziranog sustava splitskog Urbanističkog zavoda, u kojem je Arhitektonski odjel djelovao simultano i umreženo s planerskim i odjelom za graditeljsko nasljeđe, odnosno stručnjacima gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ova poticajna radna sredina s izbalansiranim spojem iskustva arhitektonskih bardova i energije mladih snaga, pomogla je arhitektu Rožiću da svojim projektima i realizacijama zauzme značajno mjesto u nizu graditelja koji su svojim radom visoko pozicionirali grad Split na grafikonima arhitektonske uspješnosti hrvatskog, europskog i mediteranskog prostora.
Nama koji smo ga poznavali, surađivali i družili se s njim ostat će njegov vedri, otvoreni i uvijek raspoloženi lik iz nekog drugačijeg gradskog vremena, istinske osobnosti kojom je teški zadatak zaštite arhitektonskog djela i vlastitih realizacija te napor za održavanje digniteta arhitektonskog poziva u okolnostima društvenih tranzicija prihvatio i živio kao vlastitu sudbinu.
Robert Plejić
Ispraćaj Slavena Rožića bit će u subotu, 21.02.2015. godine, u 12.30 sati, na splitskom groblju Lovrinac.”
Tekst prenosimo s internetskih stranica Društva arhitekata Splita
Foto: arhiva, Slobodna Dalmacija, Mišo Komenda