“Lokalni poduzetnici, a i oni koji dolaze u Hrvatsku s idejama o građevinskim investicijama najčešće razmišljaju o profitu u kratkom roku. Tu je važna uloga javne uprave, koja bi morala voditi računa o tome što je za lokalnu zajednicu dugoročno dobro. Ona to kod nas najčešće ne radi, i često se pojavljuje kao instrument za ostvarenje interesa investitora.
Pozivanje na Arhušku konvenciju vjerojatno ne bi ni bilo potrebno da javni službenici utjelovljuju svoj naziv, da su zaista u službi javnosti. Međutim, privatni interesi, interesi gospodarskih moćnika bilo tajkuna ili multinacionalnih kompanija lobiranjem kroje zakone utječu na donošenje odluka daleko od očiju javnosti. Vijećnici i saborski zastupnici često nalikuju marionetama u službi kapitala, a građani i građanke se sve teže snalaze u šumi informacija ne vjerujući da se vodi računa o javnom interesu. Pristup informacijama je prvi korak k raspetljavanju ovih problema, pa možemo stoga reći da je Arhuška konvencija mnogo više od brige za okolišna pitanja, ona je temelj za stvaranje pravednijeg društva u kojem prava čovjeka i zaštita prirode, drugim riječima javni interes, zauzimaju prvo mjesto.
foto:arhiva
Možemo reći da je Split danas u kolonijalnom položaju. Najvažniji preostali prostorni resursi u zemlji koncentrirani su na obali, i umjesto da se potiče njihov razvoj pristupa im se kao objektu jednokratne eksploatacije. Ovakvo ponašanje traje već dugo, a koliko su pogubni njegovi rezultati lako je vidjeti.
Na ovu temu razgovaramo s Marijanom Puljak, gradskom vijećnicom i nositeljicom Inicijative “Za pametne ljude i pametan grad”, Danirom Matošić Matičević, gradskom vijećnicom i predsjednicom Komisije za urbanizam, Patricijom Granić iz udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Draženom Pejkovićem, višim savjetnikom za prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Gradu Splitu.
Razgovore vodio Veljko Tomić, novinar i suradnik u produkciji Cenzure Plus”, navodi se u sažetku emisije, a emisiju u cijelosti pogledajte ovdje: