Split Talks ( 5. i 6. listopada 2018.), ciklus predavanja i razgovora o arhitekturi, u organizaciji Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i našeg portala, započet će u petak, 5. listopada 2018. predavanjima u kinoteci Zlatna vrata u Splitu.

Ovogodišnja manifestacija započinje nizom predavanja na temu RETROSPECTIVE, koja će poslužiti kao uvod u studentske radionice Diplomskog studija Arhitekture u Splitu. (I. i III. semestar Diplomskog studija).

Predavanja će se održati u kinoteci Zlatna vrata; 5. i 6. listopada u vremenu od 9:00 do 16:00 sati.
Osim za studente, predavanja su otvorena za zainteresiranu javnost. Predavanja će biti na engleskom jeziku.

Uvodnu riječ održat će arhitekt Hrvoje Njirić, koji je inicijator ovogodišnjeg ciklusa predavanja.
Na primjerima vlastitih projekata, kao i relevantnih primjera iz suvremene teorije i prakse zahvata na povijesnoj baštini, predavači će ukazati na načine pristupa revitalizaciji graditeljske baštine, ali i raspravljati o odnosu (nove) funkcije i (naslijeđene) forme te ulozi koju baština ima u našem urbanom okruženju.

Hrvoje Njirić

Uz Ivu Letilović i Anu Šverko sa splitskog Arhitektonskog studija, predavanja će održati niz uglednih gostiju.

Iva Letilović

Ana Šverko

Iz Beča dolazi Herman Czech, koji je započeo rad u edukaciji kao asistent Hansa Holleina i Johannes Spalta na bečkom Univerzitetu primjenjenih umjetnosti, a zatim i gost profesor, između ostalog na Sveučilištu Harvard, ETH Zurich.

Njegov rad uključuje planiranje i projektiranje, kao i male intervencije te dizajn izložbenih postava.
Istraživački pak rad uključuje istraživanja Otta Wagnera, Adolfa Loosa, Josefa Franka, Christophera Alexandera.

Herman Czech, foto: Gabriele Kaiser

José María De Lapuerta je osnivač i jedan od direktora Magistarskog studija kolektivnog stanovanja te predstojnik katedre arhitektonskog projektiranja na Arhitektonskom studiju na madridskoj Politehnici.
Uz bogat istraživački i nastavni rad vodi i projektantski ured DL+A architects.

José María De Lapuerta

Christoph Luchsinger je predavao na ETH Zurich, te u periodu od 1990-1999. uređivao švicarsko izdanje časopisa “Werk, Bauen+Wohnen”.
Od 2009. je predstojnik katedre za urbanističko projektiranje na Tehnološkom univerzitetu u Beču, gdje ima i ured specijaliziran za urbanističko planiranje i projektiranje.

Christoph Luchsinger

András Pálffy je profesor na Tehnološkom univerzitetu u Beču, gdje je od 2012. i ravnatelj Instituta za arhitekturu i dizajn.
Godine 1988. suosnivač je ureda Jabornegg & Pálffy, čiji se rad ističe upravo zahvatima u povijesnom kontekstu.

András Pálffy

Maruša Zorec predaje na ljubljanskom Arhitektonskom fakultetu od 1993., a ujedno njeguje i projektantsku praksu upravo radom na baštini.
Osim niza uspješnih projekata na tom polju, Maruša Zorec se predstavila na ovogodišnjem venecijanskom bijenalu arhitekture instalacijom “Unveiling the hidden”, što je i naslov predavanja koje će održati u Splitu.

Predavanja će održati pod sljedećim naslovima:

1. András Pálffy (Beč) – Retroperspectives (sažetak čitajte ovdje),

2. José María De Lapuerta (Madrid) – ‘It’s a wonderful life’, and architecture Will make it even better (sažetak čitajte ovdje),

3. Christoph Luchsinger (Zurich-Beč)- A(nother) sentimental journey…  (sažetak čitajte ovdje),

4. Herman Czech (Beč) – Buildings Are Time Machines, (sažetak čitajte ovdje),

5. Maruša Zorec (Ljubljana) – Unveiling the Hidden (sažetak čitajte ovdje),

6. Iva Letilović (Letilović + Pedišić, Zadar) – Formless Architecture (sažetak čitajte ovdje),

7. Ana Šverko (Split) – Polyvalent architecture: Unifying the concepts of “house” and “monument” (sažetak čitajte ovdje).

WORKSHOP TVRĐAVA GRIPE

Grad Split planira rekonceptualizirati prostore Tvrđave Gripe prenamjenom i dodavanjem novih sadržaja u okviru mogućnosti koje nudi postojeći GUP-a.
Zadatak je zamišljen kao inicijalna priprema programskog zadatka koji će biti prezentirani kroz izložbu i katalog studentskih radova na kraju
semestra (veljača 2019.).

Grad Split je pripremio podloge šireg i užeg prostora Tvrđave:

1. geodetski snimak,
2. urbanističke podloge šireg prostora,
3. ortofoto i snimak dronom,
4. snimak postojećeg stanja objekata unutar Tvrđave

Radionica započinje u nedjelju, 7. listopada 2019., obilaskom Tvrđave Gripe sa stručnim vodstvom (konzervatori i urbanisti).
Studenti će sve podloge pripremiti prije početka same radionice koja će se održavati u velikoj predavaonici Umjetničke akademije unutar same Tvrđave Gripe.

Na radionici će sudjelovati 60 studenata Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu koje će biti organizirani u 10 radnih
grupa po 6 studenata.
Njima će se pridružiti po jedan student Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani (6+1+1).

Rad u grupama od osam studenata će se odvijati od ponedjeljka do četvrtka (8. listopada -11. listopada) kada će se održati i finalne prezentacije.
Nakon radionice studenti FGAG-a će na istom zadatku raditi tijekom cijelog semestra.

53. zagrebački salon posvećen arhitekturi i urbanizmu, u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata, otvara se u četvrtak 4. listopada u 18 h, u zgradi Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, Vukovarska 68, i trajat će tri tjedna, do 25. listopada 2018.

Prije točno deset godina početak globalne financijske krize potaknuo je lančanu reakciju čije posljedice još uvijek sagledavamo, a koja se s posebnom oštrinom odrazila na graditeljstvo u cjelini – od kreditnog sustava stambenog zbrinjavanja, preko tržišta nekretnina i građevinske industrije do same arhitektonske profesije.

Deset godina kasnije tržište se oporavlja, produkcija se postavlja na noge, a struka ulazi u novu dekadu s opreznim optimizmom.
53. zagrebački salon trenutak je refleksije vođen pitanjima: je li nakon deset godina kriza doista iza nas, čemu nas je podučila i što možemo očekivati u sljedećem desetljeću?

Centralni dio izložbe čini pregled trogodišnje strukovne aktivnosti, uz prikaz gotovo 180 radova renomiranih hrvatskih arhitekata, kao i nadolazećih autora mlađe generacije.

Teme koje je na površinu iznijelo prethodno desetljeće, a unutar kojih su grupirani izabrani radovi su sljedeće: Institucionalne promjene, Krize identiteta, Kulturne prakse, Odmaci od realnosti.

Radove je valorizirao ocjenjivački tim u sastavu: STEALTH.unlimited (Ana Džokić i Marc Neelen: Rotterdam/Beograd), Dario Crnogaća, Emil Jurcan, Maroje Mrduljaš i Mira Stanić.

Salon je dopunjen kronološkim presjekom relevantnih događaja koji su obilježili proteklo desetljeće kao i potencijalima za stvaranje drugačijeg narednog desetljeća.
Kako ono može izgledati prezentirano je u obliku karata koje su izradili mlađi članovi društava arhitekata Splita, Šibenika, Varaždina, Zadra i Karlovca.

U sklopu 53. zagrebačkog salona prezentirat će se novi tematski broj časopisa Čovjek i prostor, a u petak i subotu 5. i 6. listopda 2018. održat će se dvodnevna tribina na temu Nadolazeće desetljeće, također u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb.

Postav izložbe: Antun Sevšek, Petra Milički, Niko Mihaljević, foto via Ana Dana Beroš

Petak, 5. listopada u 18 h TRIBINA: Arhitektura kulturnih praksi

Sudjeluju: Matevž Čelik (MAO – Muzej arhitekture in oblikovanja Ljubljana), Jelena Ivanović Vojvodić (BINA – Beogradska internacionalna nedelja arhitekture), Andrija Rusan (Oris), Jasmin Sirčo (Dani arhitekture Sarajevo), Idis Turato.

Petak, 5. listopada u 19 h PREDAVANJE: Krah je za nama, ali stvari više nisu iste

STEALTH.unlimited (Ana Džokić i Marc Neelen: Rotterdam/Beograd), gosti kustosi ovogodišnjeg Salona, ko-inicijatori kolektiva Ko gradi grad u Beogradu i City in the Making u Rotterdamu. Njihova knjiga Upscaling, Training, Commoning (2018.) izašla je u izdanju izdavačke kuće Jovis iz Berlina.

Subota, 6.listopada u 10 h TRIBINA: Ka novim institucionalnim modelima

Sudjeluju: Aleksandar Bede (Društvo arhitekata Novi Sad), Mia Roth-Čerina (Arhitektonski fakultet Zagreb), Željka Jurković (Hrvatska komora arhitekata), Sanja Jerković (Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba), Merdžana Mujkanović (Asocijacija arhitekata BiH)

Subota, 6.listopada u 11 h TRIBINA: Idući korak

Sudjeluju: Dario Crnogaća (Šibenik), Krešimir Damjanović (Zadar), Filip Kobzinek (Varaždin), Jere Kuzmanić (Split), Luka Lipšinić (Karlovac), Ana Selak (Šibenik), Kristina Škrokov (Varaždin)

Svečana dodjela Nagrada, s promocijom novih brojeva časopisa Čovjek i prostor održat će se na zatvaranju Salona u četvrtak 25. listopada 2018. u 18 h.

Posjetitelji će moći pogledati izložbu u trajanju od 4. do 25. listopada 2018. radnim danom 8–21 h, te subotama 9–14 h.

ORGANIZATOR 53. ZAGREBAČKOG SALONA: Udruženje hrvatskih arhitekata

ORGANIZACIJSKI ODBOR: Ana Dana Beroš (UHA), Tamara Bjažić Klarin (UHA), Emil Jurcan (UHA), dr.art. Mirna Rudan Lisak (Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu), Ida Blažičko (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika)

53. zagrebački salon posvećen arhitekturi i urbanizmu, u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata, zatvara se u četvrtak 25. listopada u 19 h, u zgradi Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, Vukovarska 68, te će se tom prilikom dodijeliti nagrade salona.

Riječ je o grand prix nagradi te o nagradi za mlade autore, za koje ukupno konkurira 19 radova.

U sklopu zatvaranja 53. zagrebačkog salona prezentirat će se katalog radova s izložbe u obliku novog broja časopisa Čovjek i prostor.

Popis radova koji kandidiraju za nagrade:

OSNOVNA ŠKOLA ŽNJAN–PAZDIGRAD
AUTORI: Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann | x3m
LOKACIJA: Split
GODINA: 2009–2017

INTERIJER POSLOVNOG CENTRA ADRIS GRUPE
AUTORICA: Vedrana Ergić
LOKACIJA: Zagreb
GODINA: 2014–2016

BAZENSKI KOMPLEKS SVETICE, više ovdje
AUTORI: Vjera Bakić i Matthias Kulstrunk
LOKACIJA: Zagreb
GODINA: 2016

HOTEL AMARIN, više ovdje
AUTORI: Lea Pelivan + Toma Plejić / STUDIO UP
LOKACIJA: Rovinj
GODINA: 2015–2016

INKLUZIVNO STANOVANJE ZA OSOBE S MENTALNIM POTEŠKOĆAMA
AUTOR: Jakov Matas
MENTOR: Tonči Žarnić
LOKACIJA: Kaštela
GODINA: 2018

SPOMENIK DOMOVINI
AUTOR: Petar Mišković
LOKACIJA: Zagreb
GODINA: 2016

ISSA MEGARON, više ovdje
AUTOR: Davor Mateković / PROARH
LOKACIJA: Vis
GODINA: 2014–2017

POGON MATIČNJAKA I MRIJESTILIŠTA, više ovdje
AUTORI: Iva Letilović, Igor Pedišić
LOKACIJA: Nin
GODINA: 2015

PUTUJUĆE KUPALIŠTE, više ovdje
AUTORI: Robert Barbir, Nika Bralić, Ivana Brzović, Ivan Bulian
LOKACIJA: Rijeka
GODINA: 2017

POSLOVNA ZGRADA XCIMOS
AUTORI: Studio 3LHD
LOKACIJA: Zagreb
GODINA: 2015 (2005)

KUĆA KOLAŽ (COLLAGE HOUSE), više ovdje
AUTOR: Krešimir Damjanović
LOKACIJA: Granica
GODINA: 2017

STAMBENI SKLOP JORDANOVAC, više ovdje
AUTORI: Svebor Andrijević, Luka Korlaet
LOKACIJA: Zagreb
GODINA: 2010-2017

HANGAR ZA LOKVARSKO JEZERO
AUTORICA: Ria Tursan
MENTORI: Tonči Žarnić, Marina Bertina
LOKACIJA: Lokve
GODINA: 2017

TO TREBAMO – TO RADIMO / WE NEED IT – WE DO IT
AUTORI: Dinko Peračić, Miranda Veljačić, Emina Višnić, Slaven Tolj
LOKACIJA: 15. Venecijanski bijenale arhitekture, Arsenale
GODINA: 2016

MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI – U NASTAJANJU, više ovdje
AUTOR: Dinko Peračić
LOKACIJA: Rijeka
GODINA: 2017

DIPLOMSKI RAD: REVITALIZACIJA KULTURNOG CENTRA U DUBRAVI, ZAGREB
AUTORICA: Mirna Udovčić
MENTOR: prof. Tonči Žarnić
LOKACIJA: Zagreb
GODINA: 2015

KAŠTEL POSSERT KOD PAZA
AUTOR: Vjekoslav Gašparović
LOKACIJA: Općina Cerovlje, Istra
GODINA: 2016

MUZEJ APOKSIOMENA, više ovdje
AUTORI: Saša Randić, Idis Turato
LOKACIJA: Mali Lošinj
GODINA: 2016

ORIS D.O.O.
AUTORI: Andrija Rusan / Rusanov ured
LOKACIJA: Zagreb
GODINA: 2016

Centralni dio izložbe Zagrebačkog salona, koji se odvija pod temom “Desetljeće 2008-2018”, čini pregled trogodišnje strukovne aktivnosti, uz prikaz gotovo 180 radova renomiranih hrvatskih arhitekata, kao i nadolazećih autora mlađe generacije.

Teme koje je na površinu iznijelo prethodno desetljeće, a unutar kojih su grupirani izabrani radovi su sljedeće: Institucionalne promjene, Krize identiteta, Odmaci od realnosti te Kulturne prakse. Radove je valorizirao je ocjenjivački tim u sastavu: STEALTH.unlimited (Ana Džokić i Marc Neelen: Rotterdam/Beograd), Dario Crnogaća, Emil Jurcan, Maroje Mrduljaš i Mira Stanić.

Salon je dopunjen kronološkim presjekom relevantnih događaja koji su obilježili proteklo desetljeće kao i potencijalima za stvaranje drugačijeg narednog desetljeća. Kako ono može izgledati prezentirano je u obliku karata koje su izradili mlađi članovi društava arhitekata Splita, Šibenika, Varaždina, Zadra i Karlovca.

Nakon dodjele nagrada i zatvaranja 53. zagrebačkog salona planiran je nastavak druženja na otvaranju Izložbe hrvatskog dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva.

Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije objavilo je međunarodni, u jednom stupnju, projektni natječaj za izradu novog Znanstvenog Centra u Ljubljani.
Rok za predaju radova je 20. prosinca 2018.

Novi Znanstveni centar u Ljubljani promovirat će i popularizirati znanost, istraživanja, tehnologiju, inovacije i (cjeloživotno) učenje putem eksperimenata i demonstracija znanstvenih dostignuća, ekonomije i kulture.

Ukupni fond nagrada je 94.000,00 Eura.

Prva nagrada: 36.000,00 Eura
Druga nagrada: 23.000,00 Eura
Treća nagrada: 14.000,00 Eura
3 priznanja po 7.000,00 Eura

Naknada za sudjelovanje: 24 kompenzacije po 1.000,00 Eura

Ukupni fond za kompenzacije: 24.000,00 Eura, u slučaju više od 24 prijavljenih, iznos pojedine kompenzacije bit će proporcionalno smanjen.

Više informacija pronađite ovdje.

Grad Zagreb raspisuje, a Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) organizira i provodi Javni, opći, u jednom stupnju, anonimni, za realizaciju, II. stupnja složenosti projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Gradske knjižnice Grada Zagreba – Paromlin.

Natječajni elaborat Raspisivač stavlja natjecateljima na raspolaganje u digitalnom obliku u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH u Narodnim novinama (EOJN) te na mrežnim stranicama Društva arhitekata Zagreb (DAZ): www.d-a-z.hr, natječajna dokumentacija nalazi se ovdje.

Izrađivač natječajnog programa: Dragica Barešić, dipl.ing.arh., A-U 562, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba,Ulica Republike Austrije 18, dragica.baresic@zagreb.hr, 01 610 – 1864.

ROKOVI NATJEČAJA

Početak natječaja je 26. listopada 2018.

Obilazak lokacije u subotu 10. studenog 2018.  Okupljanje ispred Gradske uprave na Trgu Stjepana Radića 1. Početak obilaska u 11:00.

Natjecatelji imaju pravo dostaviti pitanja do 26.studenog 2018. Pitanja se dostavljaju e‐mailom na adresu natjecaji@d-a-z.hr.
Pisani odgovori bit će objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH u Narodnim novinama (EOJN), i na www.d-a-z.hr do 30. studenog 2018. 

Rok predaje natječajnih radova  je 31. siječnja 2019. do 16:00 h, u Društvu arhitekata Zagreb (DAZ), Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb, bez obzira na način dostave.

OCJENJIVAČKI SUD
Za ocjenu radova imenovan je Ocjenjivački sud u sastavu od sedam (7) članova:

Članovi OS-a:
1. prof. Krešimir Rogina, dipl.ing.arh., predsjednik OS-a
2. Vesna Kusin, prof.povj.umj. , dopredsjednica OS-a
3. prof. dr.sc. Marijan Hržić, dipl.ing.arh.
4. Sanja Jerković, dipl.ing.arh.
5. Tihomil Matković, dipl.ing.arh.
6. Davor Trupković, dipl.ing.arh.
7. izv.prof.dr.sc. Idis Turato, dipl.ing.arh.

Zamjenici:
1. Dragica Barešić, dipl.ing.arh.
2. izv.prof. dr.sc. Mia Roth Čerina, dipl.ing.arh.

Stručni savjetnici:
1. Miljenko Srkoč, dipl.ing.građ., savjetnik za statiku
2. Milan Carević, dipl.ing., savjetnik za zaštitu od požara
3. Ivo Vranjican, dipl.ing.arh., savjetnik za prostornu organizaciju knjižnice
4. Ismena Meić, viši knjižničar, savjetnik za pitanja rada Gradske knjižnice
5. Azra Sarić, dipl.ing.građ., savjetnik za izvedivost projekta

Tehnička komisija:
1. Ana Breka, dipl.ing.arh.
2. Marko Trzun, dipl.ing.arh.
3. Vladimir Ževrnja, dipl.ing.arh.

Tajnica natječaja:
Daria Tabulov-Štrelov, dipl.ing.arh.

NAGRADE

Određuje se nagradni fond u ukupnom iznosu od 677.600,00 kuna neto. Radovima koji su stručno izrađeni i odgovaraju uvjetima određenim ovom dokumentacijom za nadmetanje Ocjenjivački sud će dodijeliti nagrade kako dalje slijedi:

Nagrada    Broj nagrada    Neto iznos           *Bruto iznos

1. nagrada         1                  271.040,00 kn     379.557,84 kn
2. nagrada        1                  169.400,00 kn     237.223,65 kn
3. nagrada        1                  101.640,00 kn      142.334,19 kn
4. nagrada        1                    81.312,00 kn        92.424,80 kn
5. nagrada        1                    54.208,00 kn       61.616,53 kn

*Procijenjeni bruto iznosi odnose se na autorske naknade, poreze i doprinose, ukoliko se isplata vrši temeljem ugovora o autorskom djelu. Za obveznike PDV-a na neto iznos obračunat će se PDV.

RASPISIVAČ I INVESTITOR
Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb, OIB: 6181789437; telefon: +385 1 6503788; e-mail: javna.nabava@zagreb.hr; www.zagreb.hr, odgovorna osoba: gradonačelnik Milan Bandić, dipl. politolog.

PROVODITELJ I ORGANIZATOR
DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA (DAZ), Trg bana J. Jelačića 3/I, 10 000 Zagreb, OIB:87490332083, telefon:+385 1 4816151, e-mail: natjecaji@d-a-z.hr , www.d-a-z.hr, odgovorna osoba: Tihomil Matković , dipl.ing.arh., predsjednik DAZ-a

VRSTA NATJEČAJA
Javni, opći, u jednom stupnju, anonimni, za realizaciju, II stupnja složenosti za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja zgrade Gradske knjižnice Grada Zagreba -Paromlin.

PREDMET NATJEČAJA
Izrada idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja zgrade Gradske knjižnice Grada Zagreba-Paromlin.

CILJ PROVEDBE JAVNOG NATJEČAJA
Osnovni cilj javnog natječaja je dobiti najbolje idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje za novu zgradu Gradske knjižnice Zagreb na lokaciji Paromlin koja će u programskom i oblikovnom smislu adekvatno vrednovati lokaciju između Paromlinske ceste i Trnjanske ceste u Zagrebu.

Posebni ciljevi su slijedeći:
• optimalno iskorištenje lokacije;
• uspostava kvalitetnog odnosa gradnje koja se zadržava i nove gradnje;
• oblikovanje i gradnja kompleksa u skladu s konzervatorskom podlogom odnosno propozicijama
• kvalitetno prometno povezivanje sa gradskim prometnim sustavom, zadovoljenje parkirališnih potreba, te priključenje građevine na sustav komunalne infrastrukture prema posebnim uvjetima nadležnih komunalnih službi;
• u svrhu racionalne upotrebe i uštede energije moguće je predvidjeti alternativne izvore energije, pri čemu se prednost daje obnovljivim izvorima koji nemaju negativan utjecaj na okolinu.

PRAVO SUDJELOVANJA

Sposobnost natjecatelja je zadovoljena kada je barem jedan od autora natječajnog rada ovlašteni arhitekt ili ovlašteni arhitekt urbanist. Ostali autori mogu biti ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, dipl. ing. arh., mag. ing. arch. ili studenti arhitekture.

Natjecatelj može za izradu natječajnog rada angažirati i druge stručnjake specijaliste u pojedinom području, ali se oni ne smatraju autorima natječajnog rada.

Svaki od natjecatelja, pojedinac ili grupa, ima pravo sudjelovanja na ovom natječaju samo s jednim radom.
Osobe koje su sudjelovale u izradi jednog od natječajnih radova ovog natječaja kao suradnici ne mogu predati natječajni rad samostalno.

Na natječaju ne mogu sudjelovati Voditelj natječaja ili zamjenik Voditelja natječaja, zaposlenici Raspisivača, zaposlenici Provoditelja u slučaju da je provoditelj pravna ili fizička osoba – ured ovlaštenog arhitekta, Voditelj natječaja, zamjenik Voditelja natječaja, članovi Ocjenjivačkog suda, zamjenici članova, tajnik natječaja, članovi tehničke komisije, izrađivač natječajnog elaborata, kao i njihovi suradnici i srodnici u prvom i drugom koljenu, kao i svi ostali koji bi narušili ravnopravnost natjecatelja ili neovisno odlučivanje Ocjenjivačkog suda ne mogu kao sudionici sudjelovati u natječaju.

KRITERIJI ZA ANALIZU I OCJENU NATJEČAJNIH RADOVA

Iz Natječaja će se isključiti radovi koji nisu izrađeni u skladu s Programom i Uvjetima Natječaja odnosno:
a/ Predani poslije roka navedenog u ovim Uvjetima Natječaja,
b/ Koji ne sadrže priloge navedene u ovim Uvjetima Natječaja,
c/ Čija oprema rada nije u skladu s ovim Uvjetima Natječaja,
d/ Koji nisu u skladu s prostornim planom, Programom i ostalim uvjetima Natječaja.

Zadatak je da natjecatelji predlože optimalno arhitektonsko-urbanističko rješenje u pogledu funkcionalnosti, izgrađenosti, visine i oblikovanja građevine vodeći računa o okolnoj izgradnji.

Pored usklađenosti rada s uvjetima raspisa, u pogledu sadržaja, rokova i obaveznih priloga pri ocjenjivanju radova Ocjenjivački sud će posebno valorizirati:
– zadovoljenje prostornog programa;
– kvalitetno prostorno – oblikovno rješenje u odnosu na širi i uži urbani kontekst;
– funkcionalnost i fleksibilnost korištenja prostora;
– prepoznatljivost arhitektonskog koncepta te estetske i oblikovne kvalitete rješenja;
– kreativnost i arhitektonski doprinos oblikovanju
– ekonomičnost, izvodljivost i energetsku učinkovitost u izgradnji i održavanju.

Natječaj se provodi u skladu s Poglavljem 2, člancima 327., 328., 329., 330. i 331. ZJN 2016, ostalim odredbama ZJN 2016, koje se primjenjuju na projektni natječaj te odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza („Narodne novine“, broj 85/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) Hrvatske komore arhitekata, ukoliko iste nisu u suprotnosti sa ZJN 2016.

Projektni natječaj se provodi kao postupak koji prethodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama za izradu projektno-tehničke dokumentacije u dogovoru s Raspisivačem (za potrebe javne nabave usluga) sukladno članku. 327. stavku 1. ZJN 2016.

Procijenjena vrijednost nabave– projektni natječaj i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, sastoji se od nagradnog fonda, isplata naknada radnim tijelima i izrade projektno – tehničke dokumentacije, i iznosi ukupno 14.875.798,00 kuna bez PDV-a, te se raščlanjuje na iznose kako slijedi:
– nagradni fond u iznosu od 677.600,00 kuna neto, odnosno 913.157,01 kuna bruto bez PDV-a,
– naknada radnim tijelima u iznosu od 198.198,00 kuna, odnosno 337.207,00 kuna bruto bez PDV-a,
– projektno-tehnička dokumentacija u maksimalnom iznosu do 14.000.000,00 kuna neto bez PDV-a za što će Raspisivač sklopiti ugovor nakon provedenog pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, sukladno članku 133. stavak 1. ZJN 2016, s osobom ovlaštenom za projektiranje prvonagrađenog rada koja zadovolji uvjete sukladno ZJN 2016 pod uvjetom da ima dokaze sposobnosti propisane ZJN 2016 i da je u skladu s Pravilnikom, te se u tom smislu smatra ponuditeljem.

Prilikom izrade projektno – tehničke dokumentacije ponuditelju se neće platiti dio natječajnog rada koji je već izvršen plaćanjem nagrade.

Usluga izrade projektno – tehničke dokumentacije obuhvaća izradu cjelovitog projekta potrebnog za uređenje okoliša, opremu zgrade što podrazumijeva izgradnju objekata sukladno pozitivnim propisima.

Planirana okvirna sveukupna vrijednost investicije ( troškovi građenja, opreme i vanjskog uređenja) iznosi 242.400.000,00 kuna bez PDV-a.
Natječaj se provodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Oznaka iz Plana nabave Raspisivača natječaja: 3527-2018-EVV. Registarski broj natječaja Hrvatske komore arhitekata: 69-18/ZG-AU/NJN.

Izvor: DAZ

Fotografije: Programska osnova nove Gradske knjižnice u Zagrebu

Arhitektica Mirna Udovčić dobitnica je nagrade 53. zagrebačkog salona (ovdje) za mlade do 35 godina za diplomski rad Revitalizacija kulturnog centra u Dubravi.
O ideji i konceptu projekta piše sama atorica u nastavku teksta.

Tema mog diplomskog rada je revitalizacija nedovršene građevine kulturnog centra u Dubravi.

Građevina je veličanstveni neuspjeh iz davnina – pokušaj građenja koji je propao uzrokovan nedostatkom sredstava i naposljetku raspadom Jugoslavije.

Situacija

Koji stav zauzeti pri projektiranju nakon već propalog pokušaja građenja?
Na kraju druge dekade dvijetisućitih godina, nalazimo se u Hrvatskoj nemoćni pred količinom izgrađenog okoliša koji se oteo kontroli i “zaspao”.

Eksterijer

Rađa se nova senzibilnost prema naslijeđenom izgrađenom okolišu. Prije desetak godina vjerojatno arhitekti ne bi ozbiljno pomišljali projektirati građevinu u stanju privremenosti i nedovršenosti, što je bio moj pristup ovom projektu.

Tlocrt prvog kata

Svaka građevina želi biti nastanjena, često korištena, grijana ili hlađena i to će nedovršena zgrada kulturnog centra postati jednog dana u budućnosti, a do tad je međustanje – staklenik – u kojem je dostupna svima i služi kao društveni katalizator, a ostvareno je low-tech tehnologijom.

Prikaz prvog kata

Materijalno i duhovno zasićenje (te razočarenje) potrošačkim svijetom i etikom mi je dalo za pravo zamisliti zgradu neopterećenu konkretnom namjenom i striktnim funkcionalnim zahtjevima.

Tlocrt drugog kata

Kriza je vrijeme u kojem se usuđujemo reći nelagodna pitanja. Može li zgrada biti “hladna”? Galopirajući zahtjevi energetske efikasnosti u proračunima su našli zajednički nazivnik u grijalici, žarulji i ljudskom tijelu – odajemo toplinu u prostor.

Prikaz drugog kata

Energetski minimum kao egzistencijalni minimum – je li to na tragu “nove objektivnosti” 21. stoljeća? Klimatski raumplan – raspored temperature u prostoru postaje moje projektantsko oruđe.

Presjek

Biljke su strojevi koji stvaraju prirodu. Ova građevina je po temperaturnim ekstremima prehladna ili pretopla te nudi odjeću kao vlastitu infrastrukturu – novo otkrivanje relacije arhitekture i odjeće.

Klimatogrami

Detalj

Autorica: Mirna Udovčić
Mentor: prof. Tonči Žarnić
Lokacija: Zagreb
Godina: 2015.

Ovogodišnja tradicionalna manifestacija Dani arhitekture u Istri DAI-SAI-a posvećena je temi DIJALEKTIČKE BAJKE koju će istražiti kroz seriju izložbi i predavanja.

Dani se otvaraju u petak, 23. studenog 2018., u 19 sati u pulskom MMC Luka Godišnjom izložbom članova Društva arhitekata Istre i izložbama Sekcije Djeca i Arhitektura DAI-SAI, Otvoreni grad – Zeleni plan Brede Bizjak, Putovanje kroz neopustošenu budućnost Ane Džokić, Jere Kuzmanića, Emila Jurcana i Marca Neelena te Iteracije + Krešimira Damjanovića.

Slijedi stručni skup posvećen temi Dana na kojem sudjeluju Nika Bralić, Ivan Bulian, Krešimir Damjanović, Jere Kuzmanić, Jakov Matas te Mirna Udovčić, a novo izdanje biblioteke Dobrolet predstavit će urednik Luka Skansi.

PROGRAM

Petak, 23. studenog 2018. MMC Luka Pula

19:00 – Otvaranje Dana arhitekture u Istri serija izložbi
* Godišnja izložba članova DAI-SAI
* Sekcija DiA – Djeca i arhitektura

* Otvoreni grad (Breda Bizjak)
* Iteracije + (Krešimir Damjanović)
* Putovanje kroz neopustošenu budućnost (Ana Džokić, Emil Jurcan, Jere Kuzmanić, Marc Neelen)

Subota, 24. studenog 2018. MMC Luka Pula

17:00 – 19:00 – Skup DIJALEKTIČKE BAJKE
Mirna Udovčić / Jakov Matas / Nika Bralić i Ivan Bulian

19:00 – Predstavljanje knjige Moisej Ginzburga Ritam u arhitekturi / Stil i epoha
Luka Skansi (urednik)

Detaljnije o programu
———————————

Dijalektičke bajke

Dvodnevni skup, Pula, 23. – 24. 11. 2018.

Svoj nikad dovršeni opis Pariza 19. stoljeća “Passagen-Werk”, Walter Benjamin prvo je namjeravao nasloviti “Dijalektička bajka”.

U tom opisu usnulo društvo čeka događaj koji bi probudio i rasplamsao njegovu snagu, nužnu za razbijanje mistične moći povijesti koja od narcisoidnih objekata masovne potrošnje čini simbole utopijske budućnosti.

Takve dijalektičke bajke nisu sastavljene od jasnih programa, čistih simbola i pragmatičnih akcija, nego od proizvoljnih fragmenata prošlosti i budućnosti, prirode i povijesti, realnosti i fikcije.

Dok se s padom pulskog Uljanika urušavaju i posljednji produktivni temelji zajednice, a poduzetnici se mole bogovima, u gradu čije se tkivo čita kao alegorična naslaga ruševina, ovogodišnji Dani arhitekture u Istri donose pet fragmenata budućnosti.
Riječ je o autorima mlađe generacije koji od rasutih elemenata realnosti stvaraju nove konstelacije, dijalektičke bajke pune proturječnosti čiji je zajednički cilj osloboditi stvarnost od mitskih strahova i usmjeriti je k nepredviđenom, pripremiti podlogu za neko sljedeće buđenje.

Petak, 23. 11.

MMC Luka, Pula, 19 – 21 h

Jere Kuzmanić
“Krah je iza nas, ali stvari više nisu iste”

Ovogodišnji 53. zagrebački salon bavio se odnosom krize, napretka i arhitekture. Članovi društava arhitekata Splita, Šibenika, Varaždina, Zadra i Karlovca ispitali su situacije u svojim gradovima, čitajući ih u obliku karata koje u sebi nose potencijal djelovanja, vremena koje je pred nama.

U dvama tekstovima izdanima u sklopu priručnika odnos prošlosti i (ne)opustošene budućnosti obrađen je najprije kroz teoretsko povijesni pregled, a zatim i kroz pet fiktivnih narativa koji zamišljaju kolektivno putovanje društva s ruba katastrofe prema novim horizontima društvene i strukovne realnosti.

Krešimir Damjanović
“Kuća Kolaž”

Kuća kolaž je kuća na granici. Granica je sraz. Sraz ljudi, prostora i kulture. Granica je metafora tranzicije.
Prijelaz je trenutak napuštanja i afirmacije. Jedna kultura se pretače u drugu. Svakom elementu pripada arhitektonsko kulturološko obilježje.

Povijesne reference nisu slučajne, već duboko ukorijenjene u kulturu projekta. Poput nove arheologije, fragmenti dominiraju i definiraju projekt. Gustoća (program/ elementi arhitekture) u jednoj ravnini postaje osnova i temeljno obilježje.
Promjena dimenzije elemenata odgovara potrebama ljudi iz drukčijih kultura.

Različitost elemenata, te titranje kako mjerila, tako i forme, naglašena je i upravo potencira i afirmira kako ambivalentnost arhitektonskog prostora tako i kulturološko/društveni karakter samog rada. Koegzistencija arhitektonskih elemenata naslućuje toleranciju u društvenom smislu. Granica nestaje. (Nagrada Shinkenchiku natječaja 2017. godine na temu “house of dimensions”, o čemu smo pisali ovdje.)

Nika Bralić, Ivan Bulian
“Putujuće kupalište Rijeka” (više ovdje)

Putujuće kupalište je prostorna struktura koja nadopunjuje i mijenja zapuštene gradske prostore, afirmirajući tri ključna aspekta suvremenog društva; privremenost, prilagodljivost i mobilnost.
Tema privremenosti je ugrađena u početnoj ideji projektiranja korištenjem montažne konstrukcije za objekt kupališta te neizbježnost razgradnje i propadanja upotrebljenih materijala.

Na tragu utopijskih vizija 1960-ih koje mobilnost smatraju nužnim preduvjetom razvoja grada budućnosti, mobilnost se koristi kao strategija aktiviranja obale i urbane integracije. Autori Putujućeg kupališta su Robert Barbir, Nika Bralić, Ivana Brzović, Ivan Bulian.

Subota, 24. 11.
MMC Luka, Pula, 17 – 19h

Mirna Udovčić
“Revitalizacija kulturnog centra u Dubravi, Zagreb” (više ovdje)

Tema rada je revitalizacija nedovršene građevine kulturnog centra u Dubravi. Građevina je veličanstveni neuspjeh iz davnina – pokušaj građenja koji je propao uzrokovan nedostatkom sredstava i naposljetku raspadom Jugoslavije. Pri kraju druge dekade dvijetisućitih godina, nalazimo se u Hrvatskoj nemoćni pred količinom izgrađenog okoliša koji se oteo kontroli i “zaspao”.

Rađa se nova senzibilnost prema naslijeđenom izgrađenom okolišu. Svaka građevina želi biti nastanjena i kondicionirana i to će nedovršena zgrada kulturnog centra u Dubravi postati jednog dana u budućnosti, a do tad je međustanje – staklenik – u kojem je dostupna svima i služi kao društveni katalizator, a ono je ostvareno low-tech tehnologijom.
Materijalno i duhovno zasićenje (te razočarenje) potrošačkim svijetom mi je dalo za pravo zamisliti zgradu neopterećenu konkretnom namjenom i striktnim funkcionalnim zahtjevima.

Jakov Matas
“Inkluzivno stanovanje za osobe s mentalnim poteškoćama”

Osnovna ideja rada jest promišljanje arhitekture koja, iako nastaje u određenom odsječku prostora i vremena, ne predstavlja samo odgovor na trenutni kontekst, već slijedeći pouke iz prošlosti pokušava stvoriti prostorni okvir za budućnost.

Polazeći od toga projekt se bavi promišljanjem socijalno osjetljive teme unutar kaotičnog urbano-ruralnog kontinuuma Kaštela kraj Splita u kojem je već sredinom sedamdesetih godina postojalo 1170 ilegalnih objekata, a ta brojka se do 2013. godine popela na čak 8620, što za grad od svega 38 tisuća stanovnika predstavlja frapantnu brojku.

Kroz projekt se pokušava doći do odgovora na pitanje na koji način projektant pristupa prostoru koji se posljednjih gotovo sedamdeset godina razvija na potpuno ilegalnim “temeljima” i bez bilo kakve vizije, te postoje li čak i unutar takve “arhitekture bez arhitekta” i “urbanizma bez urbanista” određene zajedničke karakteristike koje mogu poslužiti kao polazna točka u promišljanju novog?

——————————————————–

Subota, 24. 11.
MMC Luka, Pula, 19 h

Biblioteka Dobrolet
Predstavljanje knjige Moiseja J. Ginzburga “Ritam u arhitekturi / Stil i epoha”

Ritm v arhitekture (Ritam u arhitekturi) i Stil’ i epoha (Stil i epoha), objavljeni 1923. i 1924. godine, prva su djela Moiseja Jakovleviča Ginzburga (1892. –1946.) prevedena na hrvatski jezik.
Ta prva teorijska djela mladog Ginzburga smatraju se za temeljne radove arhitektonske teorije 20. stoljeća.
Njihov autor, do danas praktično nepoznat na našim prostorima, jedan je od osnivača, ako ne i glavni teoretičar pojma konstruktivizma u arhitekturi.

Njegova važnost za kasniji razvoj arhitektonske misli ne ograničava se samo na sovjetski kontekst: Ginzburgov će teoretski i arhitektonski rad od sredine 20-ih godina pobuditi interes mnogih zapadnih arhitekata, prije svega Le Corbusiera.
Knjigu će predstaviti povjesničar arhitekture dr. Luka Skansi, urednik izdanja kojeg donosi Biblioteka Dobrolet – prostor arhitektonske kritike, pokrenuta lani u suradnji Društva arhitekata Istre, Filozofskog fakulteta u Rijeci i zagrebačke izdavačke kuće Sandorf.

——————————————————–

Opis izložbi:

Godišnja izložba članova DAI-SAI

Izlažu: Breda Bizjak, Lidija Dragišić, Katja Florjanc, Emir Jelkić i Ajda Vogelnik Saje / Lina Stepančić, Iris Roce De Gan, Marko Hajdarović, Dean Peteh (Indigo arhitektonski studio d.o.o.) / Berislav Iskra / Valentina Kaić i Franko Kaić (Studio Kaić d.o.o.) / Marin Mišan / Danijela Perčić Tičić, Ivana Debeljuh i Marko Perčić (Triptih d.o.o.) / Leonid Zuban i Dino Krizmanić (Urbis d.o.o. za projektiranje) / Goran Vareško / Emil Jurcan i Helena Sterpin (zadruga Praksa)

Sekcija Djeca i Arhitektura DAI-SAI

Sekcija Djeca i arhitektura će prezentirati radionice održane krajem 2017. i u 2018. godini.

1 – DV Monte Zaro: U sklopu projekta Uređenja dvorišta dječjeg vrtića Monte Zaro, zajedničkim promišljanjem s djelatnicima, roditeljima i djecom vrtića, a kroz nekoliko prethodno isplaniranih radionica planira se ostvariti prostor u čijem će nastajanju sudjelovati svi korisnici.
2 – Gradska Knjižnica Pula: DiA je u sklopu Mjeseca hrvatske knjige održala dvije radionice, pod nazivom Pričogradilica i s djecom izrađivala pop-up slikovnice.
3 – Meda Mediterranea Festival: Ovogodišnja tema festivala istraživala je odnos tehnologije i prirode: program DiA koncipiran je oko gradnje bivaka prirode, radionica je zamišljena tako da svaka od izgrađenih konstrukcija nosi evokaciju jednog prostora iz prirode.

Otvoreni grad (Breda Bizjak, DAI-SAI)
Zeleni plan (više ovdje i ovdje)

Na Danima arhitekture u Istri 2018 premijerno će se prikazati kratki film Zeleni plan u organizaciji Društva arhitekata Istre (DAI-SAI).

Kao zaključni segment projekta OTVORENI GRAD 2018 – Zeleni plan, film prati dvije ovogodišnje akcije realizirane u Mornaričkom parku u Puli s ciljem njihove dokumentacije.
Imajući u vidu prolazan karakter jednodnevne likovne i glazbene intervencije, bilježenje gibljivom slikom predstavlja važan dokument pri komunikaciji projekta s javnošću u namjeri očuvanja i revitalizacije parka.
Dio glazbene podloge čini autorsko djelo glazbene umjetnice Isabel nastalo na licu mjesta u sklopu akcije “Oživljeni park/ Un parc revit”.

Režija, montaža i kamera: Matej Đuzel i Renata Šimić, snimke dronom: Nikola Pajić.
Na dan otvaranja posjetiteljima će se dijeliti Karta Mornaričkog parka s popisom biljnih vrsta. Dizajn: NJI3: Tessa Bachrach-Krištofić, Dina Milovčić, Franka Tretinjak.
Fotografija za najavu: Tanja Draškić

Krešimir Damjanović
Iteracije +

Iteracija (lat. iteratio: opetovanje), ponavljanje radnje; obnavljanje, opetovanje Transponiranjem lika (kvadrat / krug / križ / sv. sebastijan) kao plošno prostornu formu, potom procesom iteracije, postupkom ponavljanja te promjenom mjerila, ostvaren je sustav, konceptualni okvir koji prihvaća nepravilno, atipično i slučajno.

Ukidanjem početne hijerarhije i sveprisutne narativnosti distorzijom forme, izviru apstraktne i nematerijalne osobine lika/ forme. Asocijacije vezane za samu formu uvjetuju vokabular i tehniku. Transparentnost, translucentnost i neprozirnost; pregib tijela kao pregib ličnosti (sv. sebastijan); primat psihološkog spram konkretnog prostora. Mjestimična fragmentacija to potvrđuje.

Granica postaje žarište i suštinski smisao; fragmenti se razaraju, ali cjelina opstaje. Tekstura lika stalno oscilira; premješta se, pomiče, puca, lomi, presavija, izvire, skraćuje, produžava, spaja, razdvaja, razrjeđuje, progušćava, deformira, sječe, omotava, briše, prolijeva, nastaje i nestaje.
Ovim postupkom odnos forme i praznine kao centra – periferije, rad je stavljen u novostvoreni ambivalentni prostor/vrijeme.

Ana Džokić, Emil Jurcan, Jere Kuzmanić, Marc Neelen i suradnici
Putovanje kroz neopustošenu budućnost

Početkom 2018. godine pet skupina arhitekata stasalih u vrijeme krize započelo je dijalog sa stanjem u kojem se nalaze njihovi gradovi – Split, Šibenik, Varaždin, Zadar i Karlovac – kako bi sagledali proteklo desetljeće kao kontekst vlastitog arhitektonskog djelovanja.

Sredinom 2018. godine fragmenti ovih istraživanja prikupljeni su za stolom urednika 53. zagrebačkog salona koji su se upitali gdje bi stigli rekombinirajući ove fragmente u sastojke za budućnost neovisnu o ekonomskom rastu, rizičnim investicijama i ponavljanjima grešaka prethodnog desetljeća?
Što se može dogoditi ako se arhitekti angažiraju u stvaranju vitalnih zajednica, reprodukciji prirodnog okoliša i novih ekonomskih modela zasnovanih na ovim principima?
Mogu li budućnosti koje ćemo otkriti ako se uputimo u ovom pravcu izbjeći daljnje “pustošenje”?

Koncept: Ana Džokić, Emil Jurcan, Jere Kuzmanić, Marc Neelen

Tekst: Jere Kuzmanić

Istraživački tim i izrada karata:

SPLIT: Jure Bešlić, Ana Burić, Luka Cvitan, Jere Kuzmanić, Luka Mužinić, Mirjana Radoš, Antonia Vuletić

ŠIBENIK: Marko Chiabov, Dario Crnogaća, Ivona Ivčević Berlengi, Iva Petković, Marija Rupa, Ana Selak, Roberta Škugor, Petra Zaninović

VARAŽDIN: Janko Jelić, Filip Kobzinek, Kristina Škrokov ZADAR: Krešimir Damjanović

KARLOVAC: Nikolina Barić, Luka Lipšinić, Luka Krmpotić, Erika Petrić, Iva Žaja Grafičko oblikovanje karata: Emil Jurcan, Antun Sevšek, Kristina Škrokov

Grad Zagreb i Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) objavili su rezultate za Javni, opći, u jednom stupnju, anonimni, za realizaciju, I stupnja složenosti projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko – urbanističkog rješenja dvorane za atletske bacačke discipline – zimsko bacalište u sklopu Sportskog parka “Mladost”.

Na natječaj koji je trajao od 31. srpnja 2018. do roka za predaju natječajnih radova 31.listopada 2018. regularno je zaprimljeno 15 radova.

Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu:
prof. Boris Koružnjak, dipl.ing.arh., predsjednik OS-a, predstavnik provoditelja,
Boris Gregurić, dipl.ing.arh., dopredsjednik OS-a, predstavnik raspisivača,
Kata Marunica, dipl.ing.arh., predstavnica provoditelja
Toma Plejić, dipl.ing.arh., predstavnik provoditelja
Mirna Vrca Šabec, dipl.ing.arh., predstavnica raspisivača
Gorana Giljanović, dipl.ing.arh. predstavnica provoditelja, zamjenica člana OS-a.

Na VII. plenarnoj sjednici održanoj 20. studenog 2018. većinom glasova donio je sljedeće odluke:

I. Nagrada u neto iznosu 40.000,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem 09

Autori:

Igor Franić
Ivan Franić

II. Nagrada u neto iznosu 24.000,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem 04

Autori:

Vedran Hubicki
Ana Vucković

III. Nagrada u neto iznosu 16.000,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem 15

Autori:

Damir Ljutić
Judita Ljutić

Registarski broj natječaja: 61-18/ZG-AU/NJN

Oznaka iz Plana javne nabave Raspisivača natječaja 2618-2018-EMV
RASPISIVAČ I INVESTITOR natječaja je Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb, OIB: 6181789437 , telefon: +385 1 6503788, email: javna.nabava@zagreb.hr, Internetska adresa: www.zagreb.hr, odgovorna osoba: gradonačelnik Milan Bandić, dipl. politolog.

ORGANIZATOR I PROVODITELJ natječaja je DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA (DAZ), Trg bana Jelačića 3/I, 10 000 Zagreb, OIB: 87490332083, telefon: +385 1/481-6151, email: natjecaji@d-a-z.hr, Internetska adresa: www.daz.hr, odgovorna osoba: Predsjednik DAZ-a, Tihomil Matković, dipl.ing.arh.

IZRAĐIVAČ natječajnog zadatka odnosno programa: Boris Gregurić, dipl.ing.arh., Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba, Republike Austrije 18, 10000 Zagreb.

PREDMET NATJEČAJA je izrada idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja dvorane za atletske bacačke discipline- zimsko bacalište u sklopu Sportskog parka “Mladost”.

CILJ je provedbe javnog natječaja dobiti najbolje, kvalitetno i funkcionalno rješenje nove građevine, sportske dvorane za atletske bacačke discipline-zimskog bacališta u sklopu Sportskog parka Mladost prema programskoj strukturi.

Natječaj se provodi u skladu s Poglavljem 2, člancima 327., 328., 329., 330 i 331. ZJN 2016, ostalim odredbama ZJN 2016, koje se primjenjuju na projektni natječaj te odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza (“Narodne novine”, broj 85/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) Hrvatske komore arhitekata, ukoliko iste nisu u suprotnosti sa ZJN 2016.

Projektni natječaj se provodi kao postupak koji može prethoditi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama za izradu projektno-tehničke dokumentacije u dogovoru s Raspisivačem (za potrebe javne nabave usluga) sukladno članku 327. stavku 1. ZJN 2016.

Procijenjena vrijednost nabave – projektni natječaj i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, sastoji se od nagradnog fonda, isplata naknada radnim tijelima i izrade projektno – tehničke dokumentacije, i iznosi ukupno 441.000,00 kuna bez PDV-a, te se raščlanjuje na iznose kako slijedi:
-nagradni fond u iznosu od 80.000,00 kuna neto, odnosno 112.030,06 kuna bruto bez PDV-a,
-naknada radnim tijelima u iznosu od 21.000,00 kuna neto, odnosno 31.269,76 kuna bruto bez PDV-a,
-projektno-tehnička dokumentacija u maksimalnom iznosu do 340.000,00 kuna neto bez PDV-a za što će Raspisivač sklopiti ugovor nakon provedenog pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, sukladno članku 133. stavak 1. ZJN 2016, s osobom ovlaštenom za projektiranje prvonagrađenog rada koja zadovolji uvjete sukladno ZJN 2016 pod uvjetom da ima dokaze sposobnosti propisane ZJN 2016 i da je u skladu s Pravilnikom, te se u tom smislu smatra ponuditeljem.

Prilikom izrade projektno – tehničke dokumentacije ponuditelju se neće platiti dio natječajnog rada koji je već izvršen plaćanjem nagrade. Usluga izrade projektno – tehničke dokumentacije obuhvaća izradu cjelovitog projekta potrebnog za uređenje okoliša, opremu zgrade što podrazumijeva izgradnju objekata sukladno pozitivnim propisima.

Planirana okvirna sveukupna vrijednost investicije (troškovi građenja, opreme i vanjskog uređenja) iznosi 3.800.700,00 kuna bez PDV-a.

Predstavljanje knjige “Grad Split i arhitekt Ante Kuzmanić”  prof. Ante Kuzmanića, prof. Vedrana Mimice i dr.sc. Sanje Matijević Barčot, održat će se večeras, 14. prosinca 2018. u 19 h u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu,Trg braće Radić 7 (Palača Milesi). 

Knjigu će predstaviti prof. Neno Kezić, prof. Vedran Mimica, dr. sc. Sanja Matijević Barčot i  prof. dr. sc. Darovan Tušek.

Zvonimir Barišin: Gašenje požara u naselju Kila, 2017.

” Arhitekt graditelj

Jedno od obilježja današnjeg društva je potreba za redefiniranjem pojmova.

Primjerice kultura, koji je jedan od temeljnih identifikacijskih pojmova suvremenog društva, bila je riječ godine američkog rječnika Merriam Webster 2014.
Rječnik istovremeno nudi šest potpuno različitih definicija i uporabe pojma, s isto toliko dodatnih podvarijanti, od uzgoja mikroba do sinonima za osobni razvoj kroz intelektualno i estetsko usavršavanje.

Slično je i s pojmom arhitektura, koji danas označava potpuno različita područja, gdje ne govorimo o razlikama različitih škola ili osobnog pristupa, već različitim disciplinama: od parametarskog dizajna do društveno angažiranih formi, kojima je eventualno zajednička fizička pojavnost konačnog proizvoda u prostoru, ali ne nužno.

Ono što je zapravo centralno pitanje koje proizlazi iz pitanja definicije arhitekture, je uloga koju arhitekti imaju u današnjem društvu, ili bolje reći kojoj ulozi trebaju težiti.

Hrvatski prostor je posljednjih godina bio zanimljiv uglobalnoj diskusiji oko ovog pitanja, jer su ekonomske i političke okolnosti omogućile nastajanje pojedinačnih arhitektonskih praksi, koje su se u potpunosti uključile u transformacijske procese društva.

Dio scene, gdje se Ante Kuzmanić potvrdio kao jedan od ključnih protagonista, se nije ograničio unutar tradicionalnog područja projektiranja, već je proširio svoje djelovanje izvan njega.

Pozicija u kojoj arhitekt utječe na širu društvenu zajednicu od profesionalne i akademske, izjednačena je s pozicijom javnog intelektualca.  U hrvatskom kontekstu ova definicija nije potpuno precizna iz dva razloga.

Prvi je da u Hrvatskoj ne prevladava takva klima u kojoj bi netko bio utjecajan kad bi ga se proglasilo intelektualcem.
Utjecaj javne riječi u Hrvatskoj je ograničen.

Drugi je da ovaj termin pretpostavlja posredničku i pasivnu poziciju kritičara, dok je u slučaju Ante Kuzmanića njegova društvena pozicija aktivna.

Primjereniji termin za osobu koja sudjeluje u izgradnji društva bio bi graditelj, a materijal u kojem gradi je društvo.

Govoreći o ulozi arhitekture na kongresu AIA 2016., Rem Koolhaas je rekao da najveća vrijednost arhitekture u budućnosti možda neće biti niti sama arhitektura.
Jezik arhitekture postao je osnova za opisivanje ostalih društvenih fenomena i procesa, gdje se pojedino mjesto više ne bi doživljavalo u obliku zgrada, već u formi znanja i strukture društva.

‘Rođen, živi i umrit će u Splitu’, rečenica je kojom se Ante Kuzmanić svojedobno opisao u jednoj biografiji. 

Ovaj odnos prema splitskom prostoru istovremeno objašnjava i njegov stav o arhitekturi, kulturnom okruženju i koju ulogu treba igrati u njemu i prirodno ga je usmjerio u poziciju aktivnog protagonista promjena 1990-tih.

Tradicionalna akademska biografija izostavila bi epizodu s transformacijom Konstruktora, no radi se o jednom od značajnijih trenutaka njegovog rada koji ilustrira poziciju aktivnog sudionika.

Kao i ostali veliki sustavi, Konstruktor se zatekao u problemima tranzicijskog vremena, gdje se Kuzmanić, tada zaposlen u projektnom dijelu firme, uključuje u proces privatizacije cijele grupacije pa je neko vrijeme projektant i jedan od suvlasnika cijele grupacije.

Kratko razdoblje dioničara nije Antu Kuzmanića pretvorilo u svojevrsnu hrvatsku varijantu Johna Portmana.
Ante je, naime, vrlo brzo izašao iz vlasničke strukture građevinske firme i nastavio rad u projektnom uredu.
No iz tog razdoblja Ante je zadržao sposobnost istovremenog operativnog i kreativnog djelovanja, odnosno menadžerskog rada i projektantske prakse.

Projekti oko kojih je okupio grupu izuzetnih arhitekata (Rako, Radonjić, Robert i Joško Plejić, Širola, Marasović) u čisto poslovnom smislu trebali su održati firmu na životu, no istovremeno su to bila jedna od najboljih ostvarenja suvremene hrvatske arhitekture.

U tom periodunastaju projekti samostana Službenica milosrđa, škole u Stobreču, bolnice u Novoj Bili te započinje dugogodišnji rad na obnovi zračne luke Dubrovnik.

Za Antu Kuzmanića arhitektura je disciplina definirana činom gradnje, u kojoj se bilo kakva simbolička komponenta može manifestirati samo kao dio funkcionalnog i racionalnog rješenja.

Jedan od projekata koji to pokazuju je spomenik Draženu Petroviću u Šibeniku. Spomenik ima skulpturu, koju potpisuje Kažimir Hraste, no njegov središnji dio je košarkaško igralište.

Ovaj pristup spomeniku podsjeća na Hertzbergerovo čitanje arhitekture, koju on vrednuje kroz njenu sekundarnu upotrebljivost, kada primjerice ističe kvalitetu stupova Sv. Petra u Rimu, jer se na njihovoj bazi može sjediti.

Prostor palače, u kojem Hertzberger vidi potvrdu svoje teze o uspješnom razdvajanju forme od sadržaja, istovremeno je i kulturno okruženje u kojem Ante Kuzmanić radi.
U njemu je moguće održati samo one dijelove projektakoji su apsolutno neophodni jer je intenzitet lokalne energije takav da se projekt počinje mijenjati i prije nego je završen.

Iz toga logično proizlazi i naglasak na inženjerskoj komponenti projekta jer je sam oblik nedovoljno snažan da bi bio održiv.

Projekt Bačvica, koji je Ante Kuzmanić radio sa Širolom, je negativna manifestacija iste energije koja je od palače napravila grad.
Od nastanka do danas projekt je doživio brojne pregradnje, što je Ante Kuzmanić u jednom razgovoru pripisao splitskom mentalnom sklopu.

Treba reći da su negativne pojave u splitskom prostoru u većoj mjeri posljedica nestanka planerskih institucija koje su, paradoksalno,do 1990-tih bile među najrazvijenijima u državi.

Problem njihovog gašenja nije bio samo u nedostatku strateškog planiranja i kontrole prostora, već u nestanku kvalificiranih planera.
Bez institucija koje se bave planiranjem, planiranje postaje izumrla disciplina.

U takvom kontekstu pojavila se inicijativa za osnivanjem studija arhitekture i urbanizma.
Ante Kuzmanić početkom 2000.-ih prelazi na Građevinski fakultet u Splitu, gdje sudjeluje u osnivanju studija arhitekture, s Davorom Tušekom, Ivanom Šverkom i Robertom Plejićem.

Fakultet je ponudio odgovor na nestanak strateškog promišljanja grada sa sadržajnom orijentacijom naplaniranje obale i zaštitu graditeljske baštine, baveći se primarno temama mediteranskog prostora i načina kako se aktivno može sudjelovati procesima koji se u njemu događaju.

U osnovi, pozicija aktivnog društvenog sudionika, koju je Ante Kuzmanić uvijek zauzimao, određuje arhitekturu kao temeljni dio lokalne kulture, u širem značenju ovog pojma.

Kultura nije ograničena na umjetničko djelovanje, već označava ukupnu cjelinu vrijednosti, predodžbi i praksi koji čine životjedne skupine, gdje kultura predstavlja identitetsku referencu.

Jean Nouvel je svojedobno rekao da je arhitektura okamenjena kultura, sugerirajući vrlo jasnu projekciju lokalne kulture na izgrađenu formu.

No ovaj odnos nije statičan i jednosmjeran, način na koji gradimo, istovremeno oblikuje kulturni prostor u kojem se arhitektura događa, koji uključuje sve segmente arhitektonske produkcije, gdje estetska komponenta ne zauzima centralno mjesto.

Reduciranje arhitekture samo na estetsku komponentu bilo bi pogrešno, jer bi smanjilo područje njenog utjecaja.

Bez obzira na dinamiku društvenih i tehnoloških promjena, arhitektura ostaje u središtu društvenih silnica, čiji utjecaj direktno zavisi o širini djelovanja i otvorenosti pristupa.

Opus Anta Kuzmanića vrlo jasno ilustrira ovu poziciju arhitekture.”

Saša Randić (iz predgovora knjige)

Predstavljamo studentski rad studentica Arhitektonskog fakulteta u Splitu – Ane Čirjak, Anite Grge i Petre Tomeljak, rad koji se u svom prvom dijelu bavi urbanističkom revitalizacijom prostora između Koteksa i tvrđave Gripe u Splitu, a u drugoj se dionici fokusira na arhitektonsku revitalizaciju same tvrđave.
O konceptu projekta u nastavku pišu autorice.

Gripe su dio Splita čiji nastanak možemo pratiti još od izgradnje tvrđave Gripe u 17.s.t kad je ona s tvrđavom Bačvice podignuta u svrhe obrane grada.

Rastom grada utvrdu okružuje izgradnja te 1980.- ih u neposrednoj blizini izranja još jedan monumentalan sklop – sportsko prodajni centar Koteks.

Problemi u prostoru najviše su usmjereni na loš kontakt pješaka s okolinom.
Stubišta, denivelacije i parkirne površine otežavaju kretanje unutar obuhvata.
Koristi se nekoliko ruta i to gotovo isključivo kao prečica.

Sportski sadržaji su izolirani, a komercijalni, osim ugostiteljskih, neadekvatni.

Projekt se fokusira na smislenom povezivanju tvrđave Gripe i sportsko prodajnog kompleksa.

Uklanjanjem derutne izgradnje i starijih dvorana otvara se mogućnost boljeg povezivanja dvije cjeline implementacijom novih sadržaja: gradskih bazena, sportske dvorane, te hotela i klinike.

Potrebno je urediti pješačke i zelene površine te dati smjer nedefiniranim putanjama.
Popratni komercijalni sadržaji trebaju odgovarati sportskima.
Potrebno je osmisliti prostore zaštićene od sunca, prostore fleksibilnih režima.

Na postojeću izgradnju položen je raster i pješačke osi kroz obuhvat, koje osim usmjeravanja definiraju položaj novih sadržaja i oblikovanje objekta.
Fokus je na stvaranju otvorenih prostora i ”sivih zona” prijelaza u zatvorene.

Ta kontakt zona zamišljena je kao lagana konstrukcija nadstrešnica koje definiraju različite elemente: ulaze, tribine, paviljone, mostove, igrališta…

Uz glavnu pješačku os postavljeni su novi sportski sadržaji.
Na samom sjeveru obuhvata je dvodijelna sportska dvorana sa zelenim ulaznim trijemom na koji se hvata i glavna zgrada kupališta.

Servisi su postavljeni tako da odvajaju borilište i školjku bazena od parkinga i postojeće izgradnje.

Ponovnim otvaranjem unutarnje ulice kroz dvoranu Gripe otvara se nova os kretanja na koju se hvataju manji ugostiteljski objekti i predviđa pješački most preko brze prometnice te nastavak šetnje prema centru grada.

Uz tvrđavu Gripe predviđa se sportski hotel koji kaskadno svladava topografiju te je šetnicama i parkom povezan s klinikom i komercijalnim paviljonima.

Svi novi objekti su tretirani kao transparentni volumeni sa shed krovištem ukomponirani u horizontalnu strukturu nadstrešnica što objedinjuju parternu zonu.

Oni se svojom visinom ne suprotstavljaju okolini, te su izlomljeni kako bi uvukli otvorene prostore te ih prilagodili mjerilu čovjeka.

Kolegij: Diplomski studio 3 – urbanistička dionica
Studentice: Ana Čirjak, Anita Grga i Petra Tomeljak
Mentori: Ante Kuzmanić, Saša Randić, Jere Kuzmanić i Mirjana Radoš
Površina obuhvata: 124 000 m2 (približna površina, uključujući i tvrđavu Gripe)

Grad Zagreb i Društvo arhitekata Zagreb (DAZ) objavili su rezultat za Javni, opći, u jednom stupnju, anonimni, za realizaciju, I. stupnja složenosti projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Gradske knjižnice Grada Zagreba -Paromlin.

Na natječaj koji je trajao od 26. listopada 2018. do roka za predaju natječajnih radova 31. siječnja 2019. regularno je zaprimljeno 20 radova.

Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu:
– predsjednik: prof. Krešimir Rogina, dipl.ing.arh., predstavnik provoditelja,
– dopredsjednica: Vesna Kusin, prof.povj.umj., predstavnik raspisivača,
– članovi: prof. dr.sc. Marijan Hržić, dipl.ing.arh., Sanja Jerković, dipl.ing.arh., Tihomil Matković, dipl.ing.arh., Davor Trupković, dipl.ing.arh., izv.prof.dr.sc. Idis Turato, dipl.ing.arh.
– zamjenici: Dragica Barešić, dipl.ing.arh., izv.prof. dr.sc. Mia Roth Čerina, dipl.ing.arh.,

na sjednici održanoj 25. veljače 2019. većinom glasova donio je sljedeće odluke:

I.  Nagrada u neto iznosu 271.040,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem  14

Autori: 
UPI-2M d.o.o.

Anamaria Filipović
Berislav Medić
Paula Žinić
Maja Huljev Ton
Luka Matošević
Mia Depolo
Lucija Belinić
Roko Guberina

II.  Nagrada u neto iznosu 169.400,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem  04

Autori:
dr. sc. Nikola Polak, dipl. ing. arh.
Jadranka Kruljac Polak, dipl. ing. arh.

suradnici:
Sanja Huić, mag. ing. arch.
Inga Panza, student

vizualizacije: Image Factory

oblikovanje ovojnice dimnjaka: red. prof. Siniša Majkus, akademski kipar

stručni konzultanti:  
Josip Galić, dipl. ing. građ. – konstrukcija
mr. sc. Alan Brunčić, dipl. ing. građ. – geomehanika
Željko Mužević, univ. spec. aedif.
Tomislav Vučinić, dipl. ing. stroj. – energetska učinkovitost i održiva gradnja

III.  Nagrada u neto iznosu 101.640,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem  20

Autori: 
ZDL ARHITEKTI d.o.o.

Siniša Zdjelar, ovl. arh.
Antonija Plavotić, ovl. arh.
Miljan Salata, mag. ing. arh.
Zora Starčević, mag. ing. arh.
Ariana Antić, mag. ing. arh.
Marijana Bratović, mag. ing. arh.
Ana Kaftanoska, mag. ing. arh.

IV.  Nagrada u neto iznosu 81.312,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem  03

Autori:
Ivan Mucko, ovlašteni arhitekt
Damir Novoselec, ovlašteni arhitekt

suradnici: 
Krešimir Galović, prof.povj.umj. – povijesno konzervatorska studija
Zlatko Uzelac, prof.povj.umj. – urbanističko konzervatorsko rješenje
Max Mucko bacc. oec. – oblikovanje i vizualizacije
Ivan Ivoš, akademski kipar – skulptura “Jato knjiga”
DAIKIN Hrvatska, Gordan Čeak dipl.ing.stroj. – koncepcija energetskog rješenja

V.  Nagrada u neto iznosu 54.208,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem  01

Autor:

STUDIO FABULA d.o.o.
Jana Čulek
Suradnica: Lucija Grofelnik

Oznaka iz Plana nabave Raspisivača natječaja 3527-2018-EVV

Registarski broj natječaja Hrvatske komore arhitekata:69-18/ZG-AU/NJN

RASPISIVAČ NATJEČAJA:
Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb, OIB: 6181789437; telefon: +385 1 6503788; e-mail:javna.nabava@zagreb.hr; www.zagreb.hr, odgovorna osoba: gradonačelnik Milan Bandić, dipl. politolog.

ORGANIZATOR I PROVODITELJ NATJEČAJA:

DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA (DAZ), Trg bana Jelačića 3/I, 10 000 Zagreb, OIB:  87490332083, telefon: +385  1/481-6151, email: natjecaji@d-a-z.hr, Internetska adresa: www.daz.hr, odgovorna osoba: Predsjednik DAZ-a, Tihomil Matković, dipl.ing.arh.
                             
PROGRAM NATJEČAJA I NATJEČAJNE PODLOGE:
Izrađivač natječajnog programa: Dragica Barešić, dipl.ing.arh., A-U 562, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba,Ulica Republike Austrije 18

PREDMET NATJEČAJA je izrada idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja zgrade Gradske knjižnice Grada Zagreba-Paromlin.

CILJ PROVEDBE JAVNOG NATJEČAJA
Osnovni cilj javnog natječaja je dobiti najbolje idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje za novu zgradu Gradske knjižnice Zagreb na lokaciji Paromlin koja će u programskom i oblikovnom smislu adekvatno vrednovati lokaciju između Paromlinske ceste i Trnjanske ceste u Zagrebu.

Natječaj se provodi u skladu s Poglavljem 2, člancima 327., 328., 329., 330 i 331. ZJN 2016, ostalim odredbama ZJN 2016, koje se primjenjuju na projektni natječaj te odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza (“Narodne novine”, broj 85/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) Hrvatske komore arhitekata, ukoliko iste nisu u suprotnosti sa ZJN 2016.

Projektni natječaj se provodi kao postupak koji može prethoditi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama za izradu projektno-tehničke dokumentacije u dogovoru s Raspisivačem (za potrebe javne nabave usluga) sukladno članku 327. stavku 1. ZJN 2016.

Procijenjena vrijednost nabave – projektni natječaj i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, sastoji se od nagradnog fonda, isplata naknada radnim tijelima i izrade projektno – tehničke dokumentacije, i iznosi ukupno 14.875.798,00 kuna bez PDV-a, te se raščlanjuje na iznose kako slijedi:
– nagradni fond u iznosu od 677.600,00 kuna neto, odnosno 913.157,01 kuna bruto bez PDV-a,
– naknada radnim tijelima u iznosu od 198.198,00 kuna, odnosno 337.207,00 kuna bruto bez PDV-a,
– projektno-tehnička dokumentacija u maksimalnom iznosu do 14.000.000,00 kuna neto bez PDV-a za što će Raspisivač sklopiti ugovor nakon provedenog pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, sukladno članku 133. stavak 1. ZJN 2016, s osobom ovlaštenom za projektiranje prvonagrađenog rada koja zadovolji uvjete sukladno ZJN 2016 pod uvjetom da ima dokaze sposobnosti propisane ZJN 2016 i da je u skladu s Pravilnikom, te se u tom smislu smatra ponuditeljem.

Usluga izrade projektno – tehničke dokumentacije obuhvaća izradu cjelovitog projekta potrebnog za izgradnju objekata sukladno pozitivnim propisima.

Planirana okvirna sveukupna vrijednost investicije iznosi do 242.400.000,00 kuna (bez PDV-a), cca 10.000,00 kn/m2.

Izvor: DAZ

Promocija nove knjige projekta Motel Trogir – “Pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji” – održat će se u ponedjeljak, 18. ožujka 2019. u 19 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.

Na promociji će govoriti  dr.sc. Melita Čavlović, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina i članovi tima Motel Trogir i urednici publikacije Nataša Bodrožić, Lidija Butković Mićin i Saša Šimpraga.

Za naš portal nešto više o publikaciji ekskluzivno govore urednici: Saša Šimpraga, Nataša Bodrožić i Lidija Butković Mićin.

Pred nama je knjiga “Pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji” koja se fokusira na sportsko-trgovački centar Koteks Gripe u Splitu, no i na ostale srodne arhitektonske komplekse izgrađene u Sarajevu, Novom Sadu i Prištini od kraja 60-ih do ranih 80-ih godina.

Iza ove edicije stoji projekt Motel Trogir koji se bori za (re)afirmaciju modernističke arhitekture, a unazad nekoliko godina aktivno se bavi splitskim Koteksom.

Kako ste došli na ideju stvaranja tiskane publikacije i na ideju širenja područja interesa na “regiju”, odnosno na prostor nekadašnje Jugoslavije?

Saša Šimpraga: Projekt Motel Trogir proizašao je iz građanske kampanje za zaštitu Vitićevih jadranskih motela pokrenute 2013. i to prvo razdoblje našeg djelovanja zaključili smo knjigom “Motel Trogir: nije uvijek budućnost ono što dolazi”.

Nova knjiga zapravo je nastavak naše inicijative iz 2016. godine, podržane od strane niza stručnjaka i građana, da se splitski centar Koteks Gripe stavi pod formalnu zaštitu i time spriječe moguće nepromišljene intervencije na kompleksu ili eventualno obistine ne tako davno najavljeni planovi o njegovom rušenju.

Slijedom našeg obraćanja nadležnom Konzervatorskom odjelu u Splitu, dobili smo odgovor da u tome trenutku nije bilo dovoljno znanstvene podloge koja bi opravdavala dodjeljivanje statusa zaštićenog kulturnog dobra, pa smo odlučili okupiti suradnike i potaknuti stručnu obradu arhitektonsko-urbanističkog sklopa Koteks Gripe i time osnažiti vlastite argumente.

Dakle, knjiga je, poput prethodne, rezultat proširenja našeg početnog aktivističkog interesa, odnosno afirmiranja činjenice da znanstvena valorizacija čini početak smislenog javnog i stručnog dijaloga oko očuvanja recentne arhitektonske baštine.

Smatramo da je vrlo važno poticati istraživanje arhitektonskih ostvarenja realiziranih nakon Drugog svjetskog rata jer su, kako već godinama svjedočimo, često prepuštena propadanju ili podvrgnuta grubim adaptacijama.

Knjiga u fokusu ima splitski kompleks koji sagledava iz različitih disciplina, potvrđujući njegovu važnost, ne samo kao značajne arhitekture, već i ključne infrastrukture Splita.

Radi se i o zadnjem velikom modernističkom objektu u Splitu, nastalom kao posljedica Mediteranskih igara  održanih 1979. godine, a čemu je posvećena i jedna od tri tematske cjeline knjige.

O gradotvornom utjecaju Mediteranskih igara na Split u knjizi pišu Darovan Tušek i Dragan Markovina, a arhitektonskom analizom centra Koteks Gripe Sanja Matijević Barčot, dok su portret i opus splitskog arhitekta Slavena Rožića (koji potpisuje projekt Koteksa) pobliže ocrtali Robert Plejić i Filip Kobzinek.

Preživljavanje Koteksa kroz razdoblje tranzicije i posljedice koje je to imalo po njegov prostorni i arhitektonski integritet, pokušali su rekonstruirati Jurica Pavičić, Diana Magdić i Mariana Bucat.  Autora i suradnika na knjizi ima još i zahvalni smo svima.

Iskorak prema drugim realizacijama sličnog prostornog karaktera i namjena zapravo je praćenje “arhitektonskog nomadizma” arhitekta Živorada Jankovića koji je svoju uspješnu implementaciju modela sportsko-trgovačko-kulturnog sklopa u Sarajevu, nagrađivani centar Skenderija, transponirao u druge gradove Jugoslavije, uvijek u suradnji s kolegama, kao što je u Splitu to bio njegov bivši student Slaven Rožić.

Knjiga je ujedno i prvi uopće značajniji, nipošto cjeloviti, pogled na arhitektonsko stvaralaštvo Živorada Jankovića koji ide u red izuzetnih, ali u još uvijek manje isticanih, a time i istraženih jugoslavenskih arhitekata.

Ne manje važna je i činjenica da sve gradove koje knjiga zahvaća, povezuju i zajedničke borbe;  kako za baštinu, tako i za javna dobra. Naša je knjiga aktivistička, a naš se rad ne  zaustavlja na znanstvenoj produkciji i to je nešto po čemu je, vjerujemo, projekt Motel Trogir specifičan, a nadamo se i prepoznatljiv.       

Detalj dvorane Gripe, foto: Saša Šimpraga

Po čemu je razdoblje od 1960-ih do početka 1990-ih specifično i koji su elementi utjecali na prožimanje “potrošačke kulture” i gradnje?

Nataša Bodrožić:  Struktura naše knjige sastoji se od uvoda u kojemu objašnjavamo osnovna polazišta projekta Motel Trogir i našeg dosadašnjeg rada, donosimo naše pismo Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Splitu s prijedlogom zaštite kompleksa Koteks Gripe iz 2016. te još tri zasebne cjeline ili poglavlja.

U prvome se bavimo širim kontekstom, društvenim i političkim okolnostima vremena koje je prethodilo gradnji Koteksa, po nekima “prvog, pravog shopping malla” u zemlji i kulminaciji ideje integriranog konzumerizma.
Početak polaganog prodiranja konzumerizma u tadašnje jugoslavensko socijalističko društvo neki istraživači vezuju uz društvene i ekonomske promjene započete još krajem 1950-ih.

Razdoblje koje spominjete, od šezdesetih nadalje,  u suvremenoj je historiografiji obilježeno različitim tumačenjima.

Boro i Ramiz,Priština, foto: Eliza Hoxha

Dok su prema nekim istraživačima tržišno orijentirane gospodarske reforme vodile potrebnom otvaranju i liberalizaciji zemlje, prema drugima su označile početak kraja revolucionarne težnje za ravnopravnošću.

Došlo je do društvenog raslojavanja i produbljivanja razlika između najrazvijenijih i najsiromašnijih dijelova SFRJ. Formirala se srednja klasa sa svojim prepoznatljivim navikama i ukusom.

Kako tvrde arhitektice Sanja Matijević i Ana Grgić,  autorice u našoj knjizi, šezdesetih godina prošlog stoljeća intenzivnu izgradnju stambenih sadržaja i javne infrastrukture: škola, vrtića, bolnica, sportskih objekata prati i izgradnja sadržaja komercijalne namjene, prostora za trgovinu.

Uz nove stanove te dostupnu javnu infrastrukturu, i izgradnja trgovačkih sadržaja imala je za cilj poboljšati svakodnevicu građana te je bila dio programa uspostave socijalističke države blagostanja.

Nadilazeći svoju funkcionalnu ulogu i preuzimajući ulogu mjesta kolektiviteta i društvenog života, robne kuće i trgovački centri postali su tako neizostavan dio slike tadašnjeg modernog društva.

Koteks možemo promatrati u tom nizu arhitektonskih realizacija koje u bitnome mijenjaju urbani pejzaž brojnih jugoslavenskih gradova odgovarajući na društvene aspiracije svog vremena.

Konzumerizam u Jugoslaviji složeno je područje istraživanja te u ovoj knjizi, pored spomenutih autorica, donosimo i priloge Tvrtka Jakovine, Igora Dude i Branislava Dimitrijevića koji temu dodatno stavljaju u kontekst iz različitih perspektiva.

Skenderija, Sarajevo, foto: Saša Šimpraga

Kojim se realizacijama bavite u knjizi i što je zajedničko tim građevinama? Koji je cilj ove publikacije?

Lidija Butković Mićin: Budući da knjigu čini dvadesetak tekstova popraćenih bogatim ilustrativnim materijalom, nastojali smo ih što je moguće bolje povezati u sadržajne cjeline.

Kako smo ukratko opisali u prethodnom odgovoru, prvo poglavlje knjige problematizira društveno-političko ishodište i osobine konzumerizma u Jugoslaviji, tj. postavlja okvir za pobližu analizu splitskog centra Koteks Gripe u narednom poglavlju i s njim povezanu priču oko Mediteranskih igara.

Tematski rakurs se, potom, proširuje na ličnost sarajevskog arhitekta Živorada Jankovića i genezu njegovih multifunkcionalnih centara ostvarenih u Sarajevu (Skenderija), Novom Sadu (Vojvodina, poznatiji kao Spens) i Prištini (bivši Boro i Ramiz, danas Adem Jashari).

Janković je, u suradnji s vrsnim konstruktorima, osmislio arhitektonski izrazito markantne, urbanistički promišljene te funkcionalno složene prostore javne namjene koji su, donekle, uspjeli pomiriti komercijalne i društvene interese.

Njihove kvalitete i značenja za lokalnu sredinu pomogli su nam predočiti naši suradnici koji se predano bave znanstvenim istraživanjima u svojim sredinama: Mejrema Zatrić za bosanskohercegovački kontekst, Aleksandar Bede za vojvođanski i Eliza Hoxha za kosovski.

Bilo nam je važno splitsko ostvarenje Jankovića i Rožića komparirati s tim ostalim radovima, prvenstveno kako bi njegova arhitektonska i urbanistička potka postala razumljivija, ali i da ukažemo na istovrsnost društvenih procesa koji nagrizaju sva četiri predstavljena sklopa u četiri grada danas samostalnih država bivše Jugoslavije.

Knjiga je, dakle, ne samo podastrijela argumente u prilog naše inicijative za Koteks Gripe, već zahvatila bitno šire od kompleksa s kojim smo počeli i koji jest u fokusu.    

Spens, Novi Sad, iz arhive Aleksandra Bedea

Suizdavači: Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse, Zagreb i ONOMATOPEE, Eindhoven

Knjiga će se na promociji prodavati po promotivnoj cijeni od 100 kn (redovna cijena 200 kn).

Ministarstvo kulture objavilo je u utorak imena dobitnika Nagrade “Vladimir Nazor”, najviše državne nagrade na području kulture i umjetnosti, koja se za najbolja umjetnička ostvarenja dodjeljuje u kategorijama godišnje nagrade i nagrade za životno djelo.

Odbor Nagrade “Vladimir Nazor” pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića na sjednici održanoj 6. svibnja 2019. godine donio je odluke o dobitnicima za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu u šest umjetničkih područja:

ARHITEKTURA I URBANIZAM

Nagrada za životno djelo – BRANKO SILAĐIN

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalović/PIXSEL 

Godišnja nagrada ‒ TOMISLAV ĆURKOVIĆ i ZORAN ZIDARIĆ, Dva arhitekta – arhitektonski studio, za zgradu Vinarije u Kutjevu
 

Fotografija: Damir Fabijanić

GLAZBA
Nagrada za životno djelo – DUNJA VEJZOVIĆ
Godišnja nagrada ‒ DALIBOR BUKVIĆ za koncert održan u Muzeju Mimara u Zagrebu u okviru kojega je praizveden triptih …aeterna… za vokalni ansambl
 

KAZALIŠNA UMJETNOST
Nagrada za životno djelo – MARIJA SEKELEZ
Godišnja nagrada – KREŠIMIR DOLENČIĆ za režiju opere Čarobna frula, W. A. Mozarta u HNK-u u Zagrebu
 

KNJIŽEVNOST
Nagrada za životno djelo – DANIJEL DRAGOJEVIĆ –  nagrada neće biti uručena jer ju dobitnik nije prihvatio
Godišnja nagrada – LUDWIG BAUER za roman Muškarac u žutom kaputu

 
LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI
Nagrada za životno djelo ‒ NEVENKA ARBANAS
Godišnja nagrada ‒ MATKO MIJIĆ za samostalnu izložbu skulptura, objekata, instalacija, sliko-reljefa, asamblaža i crteža – Retrospektiva u Modernoj galeriji

 
FILMSKA UMJETNOST
Nagrada za životno djelo – RADE ŠERBEDŽIJA
Godišnja nagrada – NEBOJŠA SLIJEPČEVIĆ za dokumentarni filmu Srbenka
 


Nagradu dodjeljuje Odbor Nagrade “Vladimir Nazor” na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministrice kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.

 
Svečana dodjela Nagrade “Vladimir Nazor” za 2018. godinu održat će se u utorak, 18. lipnja 2019. godine, u Hrvatskom državnom arhivu.

Hrvatska turistička zajednica provela je Natječaj za izradu idejnog rješenja hrvatskog paviljona na EXPO 2020 u Dubaiju, njegovu implementaciju, održavanje i deinstalaciju.

Natječaj je objavljen dana 28. prosinca 2018., a Nacionalni odbor EXPO 2020 Dubai, na čijem čelu je nacionalni povjerenik Republike Hrvatske za Svjetsku izložbu Gari Cappelli, ministar turizma, donio je na sjednici 29. svibnja 2019. odluku o odabiru idejnog rješenja.

Odabran je projekt Zajednice ponuditelja: Real grupa d.o.o. Krešimira Prosolia iz Zagreba, Architect Ante Vrban d.o.o. Zagreb i tvrtka Morium d.o.o. Biance Matković iz Zagreba.

Drugoplasirano rješenje, po mišljenju Nacionalnog odbora, je prijedlog zajednice ponuditelja: Studio Putinja d.o.o., Pazin, Na broju 8 d.o.o., Poreč, Alphera d.o.o. Pula, Visualia d.o.o.,  Ližnjan, Eltor d.o.o., Pazin, CTBA Contracting, Dubai- UAE, Prosperitas gradnja d.o.o., Zagreb, a možete ga pogledati ovdje.

Treće rangirano rješenje je  prijedlog zajednice ponuditelja: Randić i suradnici d.o.o., Rijeka, AVC d.o.o., Zagreb (podugovaratelj: Studio Conex d.o.o., Zagreb), koje možete pogledati ovdje.

Hrvatski paviljon na svjetskoj izložbi EXPO 2020 u Dubaiju bit će postavljen tijekom trajanja svjetske izložbe, od 20.10.2020. do 10.04.2021.

Prvonagrađeno rješenje Zajednice ponuditelja: Real grupa d.o.o., Zagreb, Architect Ante Vrban d.o.o. Zagreb i tvrtka Morium d.o.o. Zagreb

Hrvatska će se na izložbi EXPO Dubai 2020 koji će na jednom mjestu okupiti po prvi put sve svjetske zemlje te na kojem se očekuje preko 25 milijuna posjetitelja, predstaviti kao ‘Zemlja koja inspirira velike umove – inspiring great minds’, a hrvatski paviljon će s vanjske strane biti inspiriran prepoznatljivim crvenim kvadratima dok će unutrašnjost krasiti multimedijalni prikazi hrvatske prirodne i kulturne baštine uz pomoć hrvatskih izumitelja, umjetnika te drugih utjecajnijih ličnosti.

Prvonagrađeno rješenje Zajednice ponuditelja: Real grupa d.o.o., Zagreb, Architect Ante Vrban d.o.o. Zagreb i tvrtka Morium d.o.o. Zagreb

Kroz predstavljanje najboljih domaćih inovativnih projekata, ideja, izuma i kreativnih pojedinaca, sudjelovanje na EXPO-u pozitivno će utjecati na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. 

Tema EXPO-a 2020 je ‘POVEZIVANJE UMOVA, STVARANJE BUDUĆNOSTI’ (Connecting Minds, Creating the Future), a paviljon za hrvatsko predstavljanje nalazit će se unutar tematskog parka ‘Mobilnost’ dok će tema hrvatskog paviljona biti ‘Mobilnost uma’ (Mobility of the Mind).

Kroz ovu temu Hrvatska će se moći predstaviti kao zemlja inovativnih projekata, ideja, izuma i kreativnih pojedinaca koji su zbog želje za izazovima i otvorenosti prema novome, ponekad uz malo resursa, postigli svjetsku prepoznatljivost.

Prvonagrađeno rješenje Zajednice ponuditelja: Real grupa d.o.o., Zagreb, Architect Ante Vrban d.o.o. Zagreb i tvrtka Morium d.o.o. Zagreb

Ministarstvo turizma zaduženo je od strane Vlade RH kao koordinacijsko tijelo za pripremu sudjelovanja Hrvatske na EXPO-u, a u tu svrhu osnovan je i Nacionalni odbor RH za Svjetsku izložbu EXPO 2020 Dubai u koji su izabrani predstavnici Ureda Predsjednika Vlade RH, predstavnici 11 ministarstava – Ministarstva financija, gospodarstva, poduzetništva i obrta, kulture, poljoprivrede, regionalnog razvoja i fondova Europske unije, vanjskih i europskih poslova, zaštite okoliša i energetike, mora, prometa i infrastrukture, znanosti i obrazovanja, turizma, graditeljstva i prostornog uređenja, Grada Zagreba, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore te Hrvatske udruge poslodavaca.

Jedan od predlagatelja na natječaju Hrvatske turističke zajednice za idejno rješenje hrvatskog paviljona na EXPO 2020 u Dubaiju bila je i zajednica ponuditelja  Randić i suradnici d.o.o., Rijeka, AVC d.o.o., Zagreb (podugovaratelj: Studio Conex d.o.o., Zagreb), čiji projekt pod nazivom “Zemlja, Znoj, Zvizdan” (“SOIL, SWEAT, SUN”), autorski potpisuju Randić+Numen+Oaza.

Nacionalni odbor EXPO 2020 Dubai dodijelio je predlagateljima treću nagradu, koju nisu prihvatili, te namjeravaju samostalno realizirati projekt u modificiranom obliku, koristeći crowdfunding platforme.

Tema EXPO-a 2020 je “Povezivanje umova, stvaranje budućnosti” (Connecting Minds, Creating the Future), a paviljon za hrvatsko predstavljanje nalazit će se unutar tematskog parka “Mobilnost” dok će tema hrvatskog paviljona biti “Mobilnost uma” (Mobility of the Mind).

U nastavku je skraćeni prikaz koncepta izložbe “Zemlja, znoj, zvizdan”.

“Projekt ‘Znoj, Zemlja, Zvizdan‘ koncipiran je na migracijama hrvatskog čovjeka i njegove kulture, konkretno na paradigmatskoj povijesti stare hrvatske sorte vinove loze, Tribidraga ili Crljenka.

Putovanje ljudi i biljke na drugi kraj svijeta te naknadno ponovno otkrivanje podrijetla i kvalitete, metafora je hrvatskog identiteta i sudbine, svih emigracija i povrataka te posredno i svih prošlih i aktualnih mijena.

Činjenica da je hrvatska vinska kultura postala dio globalne baštine čovječanstva temeljem apostolarne avanture pionira vinogradarstva i vinarstva u novim svjetovima, nedovoljno je iskorišten potencijal prepoznatljivosti Hrvatske i Hrvata.

Točan broj iseljenika kao i područja prisutnosti hrvatske kulture teško je precizno identificirati, radi nedostatka izvora i međusobne isprepletenosti kultura.

Jedan od načina pomoću kojeg možemo pročitati kretanje ljudi, kao i mjesta koja su došla u doticaj s hrvatskom kulturom, je kroz kretanje vinove loze.

Suvremene metode genetskih istraživanja omogućile su tako identifikaciju kretanja Malvasie dubrovačke, koju nalazimo diljem Mediterana i na atlantskim otocima Španjolske i Portugala, i pokazuju područja kojima je plovila Dubrovačka Republika.

Priča o Tribidragu, koja je okosnica projekta, sadrži intuitivnu i kognitivnu komponentu.

Hrvatske korijene Zinfandela, najpoznatije sorte crvenog vina u Americi, intuitivno je prepoznao Miljenko Grgić. Godinama kasnije, Meredith, Maletić i Pejić, koristeći genetska istraživanja, potvrđuju kako je Zinfandel potomak stare hrvatske sorte Tribidraga, odnosno Crljenka.

Grgić, Maletić, Pejić

Priča o Tribidragu je istovremeno i priča o upornosti, koja je uz znanje i intuiciju, neophodan uvjet za razvoj života na oskudnom kraškom terenu. Izložba će dočarati okolnosti nastanka ove sorte, približavajući prostor vinograda posjetiteljima kroz tri pojma: zemlja, znoj, zvizdan.

Ciljevi projekta su prezentacija i promocija hrvatske tradicije i znanja u vinogradarstvu i vinarstvu. Hrvatska je u svojoj povijesti bila razvijena vinogradarska zemlja i značajan izvoznik vina, čiji razmjeri su danas manje poznati i unutar same Hrvatske.

Krajem 19. st u Hrvatskoj je bilo 170.000 ha vinograda, dok je danas pod vinogradima svega 20.000 ha. Brojnost autohtonih vrsta, kao i prisutnost triju klimatskih vinskih zona, čine Hrvatsku jednu od najzanimljivijih vinskih destinacija.

Tijekom izložbe, kao i na web stranici, održale bi se prezentacije regija i pojedinih vinogradara i vinara, koji će kroz priču vlastitog iskustva prezentirati izvrsnost i specifičnost hrvatskog vinogradarstva i enologije.

Vizualni identitet baziran je na tipografskoj artikulaciji tri riječi naslova izložbe koje su, pored osnovane i konkretne povezanosti s temom, odabrane zbog činjenice da počinju s istim slovnim znakom.

Ova ritmičnost naslova dodatno je apostrofirana suvremenom interpretacijom arhaične serifne tipografije koja je ciljano prerađena za potrebe logotipa izložbe.
Dodatni karakter vizualnom identitetu daje aplicirani gradient crvene i crne koji se provlači kroz cjelokupnu prezentaciju, simbolizirajući odsjaj vina u čaši.*

Paviljon je projektiran kao samoodrživi energetski sustav, koji odražava klimatske uvjete dalmatinskih vinograda.

Prostor izložbe je konceptualno i materijalno podijeljen u dvije cjeline unutar jedinstvenog prostora.

Centralni dio sastoji se od ‘fragmenta’ vinograda s kamenom, zemljom i živim biljkama posebno pripremljenim za vegetativni ciklus kroz zimski period.

U tom dijelu prostora koncentriranim svjetlom i mikroklimom simulira se doživljaj zvizdana u vinogradu i publici približava izvorni ambijent.

Vanjska opna je membrana na kojoj su prezentirani artefakti i informacije koje komuniciraju koncept, detaljno prezentirajući priče o hrvatskim vinima i vinovim lozama, te ljudima koji su ih sačuvali i proslavili.

Od karata i shema koje prikazuju migracije biljaka i ljudi, morfoloških karakteristika vrste te utjecaja klime i geologije do video intervjua s ključnim protagonistima te povijesnih dokumenata i objekata.

Izložba je koncipirana kao naizmjenično emotivni i informativni multisenzorni simulakrum koji posjetitelja uranja u iskustvo hrvatskih vinara i vinogradara, težaka i putnika koji su prenijeli kulturu i znanje diljem svijeta, ali i u postignuća suvremenih argonauta duha koji su genetskim istraživanjima dokazali i opetovano dokazuju globalnu raširenost hrvatskih vrsta.

Prostor je senzorno odvojen u dva dijela, s dvije mikroklimatske zone: rub prostorije, po kojem kruži put, ima laboratorijsku klimu, dok je na nasipu zemlje zvizdan.  

Na zidu su otisnute i projicirane informacije o putu Tribidraga, otkriću genetske strukture, hrvatskim misionarima vinogradarstva i vinarstva (Grgich, Fistonich, Matetich) te ostalim autohtonim hrvatskim sortama i vinogradarskim regijama. 

Na kraju ‘puta’ posjetioci dobivaju lozicu Tribidraga u epruveti, koju mogu odnijeti dalje na put.

Fasada je omotana platnom, koje omogućuje prirodnu ventilaciju prizemlja. Boje platna izvedene su iz prepoznatljivih hrvatskih oznaka, i povezane su s temom izložbe (Tribidrag).

Unutar prostora izložbe iskustvo posjetitelja dodatno će ispuniti auditivna instalacija, soundscape komponiran korištenjem predložaka tradicijskih skladbi prikupljenih na Institutu za etnologiju i folkloristiku, upotpunjenih serijom ‘field recording’ snimaka s autentičnih lokacija u Dalmaciji. Ambijentalni soundscape će tako, na zato predviđenim mjestima, upotpuniti prostornu instalaciju.

Uz fizički postav,  priča o Tribidragu bit će prikazana na webu. Web stranica će sadržavati sve podatke o hrvatskim vinogradima i vinarima, te imati poveznicu na mjesta gdje se mogu online naručivati proizvodi, kao i proizvodi same izložbe.

Posjetioci web stranice i izložbe interaktivno sudjeluju u projektu, kroz aplikaciju i društvene mreže, preko #Tribidrag.

Tribidrag je web aplikacija koja prikazuje lokacije na koje je prenesena i zasađena lozica, unosom podataka od strane samih posjetitelja, odnosno prikazom adresa na koje je s webshopa poslana lozica”.

Impressum:

Koncepcija i postav izložbe: Randić+Numen+Oaza

Vizualni identitet i knjiga standarda: Numen+Oaza

Multimedijalni audiovizualni sustav: A.V.C. d.o.o., Edin Karamehmedović

Komunikacija:

Web aplikacija: Studio Conex d.o.o.

Odnosi s javnošću: Petra Vrgoč, Studio Conex

Engleski prijevodi: Nikica Randić

Arhitektura: Miroslav Rajić, Saša Randić, Zorana Šimunović, Iva Vucković

Energetski koncept: 

Tommaso Bitossi, Filip Kobzinek

Transsolar Energietechnik GmbH

Znanstveni savjetnici:

prof. dr. sc. Edi Maletić, prof. dr.sc. Ivan Pejić

Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Vizualizacije:

Marko Fuček, Pragmaiq

Predstavljamo projekt “Croatia beyond limits”, koncept prijedloga za hrvatski paviljon za EXPO 2020 u Dubaiju kojem je, prema odluci Nacionalnog odbora RH za Svjetsku izložbu, dodijeljeno drugo mjesto (o čemu smo pisali ovdje)., a potpisuje ga Zajednica ponuditelja: Studio Putinja d.o.o., Pazin, Na broju 8 d.o.o., Poreč, Alphera d.o.o. Pula, Visualia d.o.o.,  Ližnjan, Eltor d.o.o., Pazin, CTBA Contracting, Dubai- UAE, Prosperitas gradnja d.o.o., Zagreb

U nastavku donosimo tekst autora.

“Opća tema hrvatskog paviljona je ‘Mobility of the Mind’.

Hrvatska je mala zemlja od 4 milijuna stanovnika, ali vrlo je poznata i značajna u svjetskoj povijesti zahvaljujući našim vizionarima Ruđeru Boškoviću, Nikoli Tesli kao i mnogim drugim značajnim ličnostima.

U ovom paviljonu dali smo prednost živućim ličnostima i recentnijim uspjesima, između ostalog, svjetski poznatom uspjehu nogometaša, ali i velikanima koji su pokretači društva današnjice iz svih sfera života.

Također, osim istaknutih pojedinaca kroz paviljon je prezentirana i Hrvatska sa svojim znamenitostima i ljepotama, a prezentacija zemlje postiže se simultanom integracijom vizualnih, zvučnih i taktilnih podražaja kao i putem mobilnih aplikacija i društvenih mreža.

MOBILITY OF THE MIND

‘We are our biggest obstacle’

Mobilnost kao pojam ima vrlo širok kontekst. Ne odnosi se samo na kretanje ljudi, dobara ili ideja, već se može sagledati i kao specifičnost uma koji može spoznati dalje od fizičkih i mentalnih granica i ograničenja i istovremeno prepoznati i prihvatiti revolucionarnu ideju tj. hrabru viziju.

Mobilnost uma se percipira kroz prostor, vrijeme, kao pomicanje granica, kretanje naprijed, izlazak izvan vlastitih okvira. Svako veliko putovanje započinje mnogo prije prvog koraka. Počinje s idejom, počinje vizijom. Mobilnost uma počinje u nama samima, u našem umu.

Izložba paviljona ukazuje upravo na poruku kako se pojedinac prvo pokreće unutar sebe, u svom umu, pomicanjem vlastitih unutarnjih granica i negiranjem nesigurnosti. Trenutak kada pojedinac počinje razvijati vlastitu viziju izlazak je izvan okvira i rezultira mobilnošću uma te povezanosti s drugima, stvaranjem budućnosti i pokretanjem zajednice. (…)

MALA ZEMLJA VELIKIH POJEDINACA

Temu mobilnost uma sagledanu kroz prostor i vrijeme moguće je primijeniti na Hrvatsku kroz primjere uspješnih pojedinaca koji su iskočili izvan vlastitih okvira i rezultat su osobnih napora.

Koncept prostora paviljona osmišljen je na način da prikazuje put i proces pojedinca u vidu njegovog osobnog razvoja.

OBLIKOVNA POLAZIŠTA

Koncept izlaženja izvan vlastitih okvira na konkretnom slučaju idejnog rješenja paviljona manifestira se idejom ‘krvožilnog sustava’. (…)

Tunel je simulacija životnog procesa, borbe sa svakodnevicom i unutarnjeg puta ka ostvarenju, kroz pulsacije prostora i organskih formi posjetitelj doživljava različite osjećaje, prelaskom iz punoga u prazno, proširenjima i suženjima, čovjek prolazi kroz različite scenarije kao što i u životu prolazi kroz različite faze.

Manji životni ciljevi manifestirani su kroz proširenja tj. organske cjeline.

Element prosvjetljenja tj. izlazak izvan vlastitih okvira, ostvaruje se ulaskom u najveću prostornu cjelinu.
Penjanjem na uzvisinu pojedinac doživljava uspjeh na globalnoj razini, pomiče granice i ostavlja svakodnevicu u podnožju, izdiže se izvan okvira i postaje pokretač zajednice.   (…)

Pročelje samog paviljona oblikuje se elementima po kojima je zemlja poznata u svijetu – kvadratićima i travom kao aoscijacijom na veliki sportski uspjeh – svjetsko prvenstvo u nogometu.

Na ovaj se način, ne doslovno, posjetitelju ostavlja prvi dojam po kojemu može upamtiti paviljon – zeleni kubus postaje upečatljiv element u prostoru i ostaje lako pamtljiv pojedincu.

Oblikovanjem se paviljon može sagledati iz dvojake perspektive, izvana kubus, dok je unutrašnjost živi organizam.

Kubus može na ovaj način sugerirati sam okvir i granice pojedinca dok se organskim formama postigla fluidnost prostora, ne postoji jasan početak i kraj, omogućeno je kružno i zavojito kretanje otvoreno na izbor pojedincu. Na taj način posjetitelj se  sam snalazi u prostoru – doživljava ga iz vlastite perpektive kao što se čovjek sam snalazi u različitim životnim situacijama.

Dualitet prostora postiže se kontrastom geometrije izvana i organskih formi unutra – kubusa/okvira izvana i živog organizma.

Prostornim cjelinama pokriveno je 5 različitih elemenata koji su tj. slika značajnih za Hrvatsku:

*Element ravnice (prikaz ravničarskih predjela, žitnih polja, poljoprivrede, trave, prezentacija krajeva koje karakterizira ravničarski krajolik)

*Element mora (prikaz vode, otoka, šuma i kretanja valova, prezentacija otoka i obale)

*Element planina (prikaz planinskih predjela, kamena, vjetra, brda, šuma, planinskih vrhova i središnjeg dijela tj. planinske Hrvatske)

*Slika rijeka i jezera (slike Plitvičkih jezera i mnoštva rijeka i jezera Hrvatske unutrašnjosti)

*Element urbanih središta / gradova (prikaz značajnih arhitektonskih cjelina, urbaniteta gradova, kao i povijesnih urbanih znamenitosti)

Kroz 5 cjelina bit će prezentirani elementi županija, od povijesti, do tradicije, baštine, folklora, hrane i pića, znamenitosti i ljepota da bi u konačnici u zadnjoj prostoriji bili prikazani poznati i istaknuti hrvatski pojedinci.

Prva soba / cjelina osmišljena je kao prostor kroz koji se prezentira tema ravnice tj. dio u kojemu posjetitelj može dobiti dojam i osnovne informacije o dijelu Hrvatske čija je osnovna karakteristika ravnica.

Kroz taktilne, vizualne i zvučne podražaje pojedincu je prezentiran istočni dio Hrvatske, ali i dijelovi drugih županija koje karakterizira poljoprivredni krajolik, na jedinstven i apstraktan način.

Uz pomoć projekcija na opni prostorije posjetitelj će moći dobiti dojam ‘prolaska ruke kroz žito’.

Druga prostorija prikaz je elementa vode – mora.

More je Hrvatski najjači adut te se posjetitelju kroz drugu cjelinu prezentira slika otoka i obale, značajni morski krajolici kao i obalne županije.

More se prikazuje projekcijom na podu i na samoj opni prostora.

Posjetitelju se projekcijom plaže i valova na podu daje dojam dinamične vode – mora.

Treća cjelina prezentira planinski dio Hrvatske – Liku i Gorski Kotar i ljepote planinskog krajolika. U predmetnoj cjelini hrvatske se planine i gorje prikazuju projekcijama, a kao osjetilni podražaj kroz prostoriju struji zrak kao simulacija vjetra, javlja se, također, šum vjetra kao zvučni podražaj.

Kroz četvrtu prostoriju prezentira se Hrvatski adut – Plitvička Jezera.

Ulaskom u prostor posjetitelj prelazi mostićem preko projekcije jezera na podu dok se oko njega na opni ‘sobe’ projiciraju slapovi Plitvičkih Jezera.

Ostavljena je i mogućnost Live stream projekcije u stvarnom vremenu.

Peta cjelina prezentacija je urbanih elemenata Hrvatske.
Cjelinom su obuhvaćena veća urbana središta i njihova  arhitektura. Prezentacijom se prikazuju gradovi kao urbana središta kao i značajne povijesne graditeljske znamenitosti.

U cjelini su postavljena vrata koja pružaju mogućnost otvaranja – druga Vrata predviđena su u Rijeci – Europskoj prijestolnici kulture 2020 godine. Na taj način posjetitelju je otvorena mogućnost ‘ulaska’ u Hrvatsku live streamom, a postiže se i dvojaka interaktivnost.
Stanovniku Hrvatske pruža se mogućnost direktnog povezivanja s paviljonom u Dubaiu i na taj način povećava se promocija samog Expo-a u smislu osvještenosti stanovnika Hrvatske.

Ulaskom u posljednju – najveću prostoriju posjetitelj doživljava trenutak ‘prosvjetljenja’ tj. izlaska izvan vlastitih okvira i pomicanje osobnih granica. 

U središnjem dijelu prostorije je uzvisina – svojevrsno brdo na koje se čovjeku proža mogućnost penjanja i sjedenja.
Na taj način je artikulirano izdizanje izvan okvira svakodnevice.
U podnožju ostaje magla, a na opni je projicirana beskonačnost i stapanje obzora – spajanjem mora i neba poništava se horizont i pojedinac ‘izlazi iz vlastitih okvira’.

U posljednjoj prostoriji pojedincu se kroz mobilnu aplikaciju pruža mogućnost upoznavanja s istaknutim Hrvatskim pojedincima iz cijele zemlje koji su izašli izvan vlastitih okvira i postigli osobni uspjeh na globalnoj razini.

Prostor će biti opremljen rgb+white rasvjetom koja je programabilna – prati smjenu dana i noći – od zore do sumraka.

U prostorima s video projekcijama i  interaktivnim instalacijama rasvjeta će biti reducirana i prigušena radi postizanja većeg doživljaja.

U svim prostorima će biti odvojeni kanali sa zvučnicima na način da se u svakom prostoru može puštati različita glazba/zvuk, ovisno o prezentacijskoj jedinici.

Prezentacija paviljona popraćena je aplikacijom koja se može pronaći na ulazu u paviljon preko QR koda ili putem  uputstva na Google Play-u ili App Store-u.

Aplikacija  sadržava osnovne informacije o paviljonu kao i informacije o državi.

Unutar aplikacije je Augmented Reality dio, pomoću kojega se posjetiteljima, prolazeći kroz prostor na određenim mjestima, ukazuju pojedini segmenti, npr. u svakoj jedinici putem mobitela projicira se portal s videom lokacije određene teme (npr. jedinica s temom jezera- Plitvička Jezera ima projekcije na podu i 360 projekciju, te se pomoću AR stvara doživljaj da su posjetitelji baš tamo). Pored toga postoji i audio vodič koji  vodi posjetitelja kroz svaku lokaciju

Eksterijer, tj. fasade paviljona artikulirane su umjetnom travom različite gustoće kojima se postiže efekt kvadratića – prepoznatljiv identitet Hrvatske.

Funkcionalnost same strukture kao privremene građevine je glavna prednost u procesu projektiranja.

Aspekti funkcionalnosti uključuju prenosivost, stabilnost u različitim uvjetima kao i pristupačnost kako bi se omogućio prolaz invalidskih kolica te mogućnost strukture koja se se lako može ponovo konfigurirati na različitim lokacijama.

Strukturu je moguće postaviti u unutarnjem i vanjskom prostoru za različite kulturne, društvene, sportske i druge manifestacije.

Ona omogućuje promjenjivost oblika tj. oduzimanje ili dodavanje pojedinih jedinica, jednostavnu  montažu i demontažu – metodom upuhivanja i ispuhivanja balona.

Navedenim svojstvima ujedno se nadovezuje na zadanu temu  EXPO 2020 -‘mobility’ kao pneumatska, aktivna struktura.”

Stručni tim

Voditelj zajednice:

ELTOR d.o.o.

Loredana Jurman

Autor idejnog rješenja:

STUDIO PUTINJA d.o.o.

Saša Putinja

Kristina Bartolić

Kristian Vrbica

Katja Vasiljević-Jeromela

Dizajn logotipa i vizualnog identiteta:

Na broju 8 d.o.o.

Stefan Vidović

Audio-vizualni dizajn:

VISUALIA d.o.o.

Marko Bolković

Komunikacijski stručnjak:

ALPHERA d.o.o.

Petra Pilat Jakovčić

Izvođači radova:

C T B A Contracting LLC

PROSPERITAS GRADNJA d.o.o.

Borka Bobovec autorica je knjige “Crtice o gradu i arhitekturi”, objavljene u suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i UPI2M BOOKS, čije će se predstavljanje održati 2. listopada 2019. u Hrvatskom muzeju arhitekture, u Ul. Ivana Gorana Kovačića 37 u Zagrebu.

Objedinjeni tekstovi pisani o arhitekturi i Gradu Zagrebu u proteklih pet godina govore o značaju i utjecaju urbanizma i arhitekture na razvoj grada, ali i na odnose u društvenom i socijalnom kontekstu.

Kroz petnaest poglavlja problematizirani su i obrađeni značajni punktovi koji su važni za funkcioniranje suvremenog grada sa svim dobrim i onim sadržajima koji na različite načine sputavaju, ali i otvaraju nove mogućnosti za kreativni razvoj i djelovanje.

U nastavku slijedi sažetak knjige koji nam donosi autorica.

“Prvo poglavlje nazvano ‘Opna’ donosi pregled lokacija koje su vezane uz grad u širem kontekstu. Tekstovi počinju pričom o tome kako je nastao Novi Zagreb na širokom području južno od rijeke Save, gdje je početkom druge polovine dvadesetog stoljeća započelo planiranje i izgradnja grada, prema jasno postavljenim urbanističkim principima.

Svoje mjesto u njima je našao i projekt Jarun, ne samo kao stambeno naselje, već kao mjesto na kojem se isprepleću život, rad i razonoda, što je rezultiralo znatnim ulaganjima u infrastrukturne građevine koje su povezale dio grada u nastajanju s postojećim gradom.
Ovo je jedan od posljednjih dijelova Zagreba koji je istinski planiran te u konačnici izveden onako kako su projektanti zamislili.

Poseban tekst izdvaja Dugave, jedno od novozagrebačkih naselja.
Ako se vratimo u sedamdesete godine prošlog stoljeća, prvo što je vidljivo vezano uz urbanizam i arhitekturu, je aktiviranje projekata novih stambenih naselja.

Primarni problemi koji su se odnosili na osiguranje osnovne infrastrukture i građevina potrebnih za normalno funkcioniranje društva, riješeni su, i došlo je vrijeme koje će arhitekturu i urbanizam ponovo postaviti na mjesto koje je bilo više od napora za osiguranje minimalnih uvjeta za život.

Odnos prema prostoru i stanovanju polako se i sustavno počinje mijenjati.
S druge strane grada, na istoku, odnosno na južnim obroncima Zagrebačke gore, izgrađen je današnji Grad mladih čiji paviljoni dispozicijom i dimenzijama omogućavaju nesmetan pogled prema ravnici u kojoj se smjestio Zagreb.

Grad mladih, odnosno tadašnji Pionirski grad, izrastao na jednostavnom urbanističkom konceptu koji je obuhvatio dvadesetak paviljona s pratećim sadržajima, predstavlja izuzetan primjer poslijeratnog urbanizma i arhitekture u izvornom obliku, koji danas održava samo sustav zaštite kojim su spriječeni bilo kakvi novi projekti i intervencije.

Dolazimo i do nezaobilazne Save, odnosno potencijala koji ima prostor oko rijeke, kao precizno određeno mjesto.
On može biti više ili manje ekskluzivan i podložan intervenciji stručnjaka i stanovnika, čak i putnika namjernika, može biti projekt ili eksperiment, odnosno poligon podložan različitim transformacijama.

‘Mreža’ donosi priče vezane uz mrežu prometnica—velikih, malih, pa i onih najmanjih.
Na kraju nas vodi do pasaža i prolaza, gradu i građanima dostupnih i nedostupnih.

Iz šireg gradskog okruženja polako idemo prema gradu, preko raskršća dviju glavnih urbanih magistrala, Hrvatske bratske zajednice i Ulice grada Vukovara.
Stvaranje novih urbanih vrijednosti i modeliranje grada u pravilu kreće od prepoznavanja trenutka i vizije budućnosti.

Imajući u vidu revitalizaciju čitavog područja i stvaranje poveznice s gradom koji se razvija preko Save, nužno je bilo primijeniti arhitektonsko–urbanističke principe čije je ishodište u tržišnoj, a ne akademskoj osnovi.

Ovo raskršće i danas predstavlja kompleksan problem, postavljen pred arhitekte i urbaniste, jer mjesta urbanističkih zahvata često postaju zone, nastale kao neželjeni rezultat borbe između urbane matrice, infrastrukture i, naravno, profita.

Dolazimo do priče o Preradovićevoj ulici, koja ima potencijal pokazati na jednom mjestu nove projekte i realizacije, omogućiti da razgovaramo o njima, da sagledamo kontekst i dobijemo cjelovit uvid, kako bi se analiziralo značenje projekta u nastajanju, koji će sutra postati realizacija i dio zajedničkih sjećanja. Radni naslov je Preradovićeva 11.

Zadatak je postavljen vrlo jasno: traženi program stambenog prostora visokog standarda i kvalitete trebalo je smjestiti na praznu parcelu, uz poštivanje i afirmaciju postojeće strukture grada.

Na redu je Tkalčićeva ulica, sa svim problemima njezina nastanka i opstanka. Zadatak postavljen prije gotovo pedeset godina, dobio je odgovor, a sve rasprave i polemike izvukle su ovaj projekt i njegovo nastajanje na jedan drukčiji nivo od uobičajene ravnodušnosti pri nastajanju suvremene arhitekture.
Kritika je ovom projektu dala određenu životnost, pogađajući ne samo njegovu bolnu točku, nego i društva i stvaralaštva u cjelini.

Priča nas dalje vodi kroz pasaže i prolaze, gradu i građanima dostupne i nedostupne.
Kultura građenja, stvarana stoljećima, ispisana je na ulicama i trgovima gradova, ali i nepoznatih malih naselja.
Važna je svaka kuća i svaka zgrada, stvorena rukama priučenih i školovanih graditelja.

Ljudi i mjesta, to je ono što grad čini gradom, a shvaćanje dubine problema dovelo je do pokretanja novog načina razmišljanja o mogućnostima koje nam stoje na raspolaganju, kako bismo neko mjesto učinili boljim i bogatijim.

Završavamo s temom postojanosti koju u sebi nosi Donji grad, čiji su dijelovi s vremenom mijenjali svoje obličje. Rušilo se i dograđivalo, popunjavalo i prepunjavalo.
Rješavanje problema vezanih uz Donji grad prisutno je u izradi projekata adaptacije postojećih zgrada, kao i projekata novih zgrada u dvorištima blokova koji su izgrađeni kao zatvorene skupine.
Ako pogledamo unutrašnjost bilo kojeg bloka, jasno je vidljivo da su vlasnički odnosi vrlo različiti; neke površine vežu se uz zgrade koje opisuju vanjski omotač bloka, dok u unutrašnjosti postoji niz malih privatnih parcela na kojima su nastala zdanja različitih namjena, kvalitete i mjerila.

Na kraju dolazimo do ‘Točke’. Točke su izuzetno važne, budući da Grad Zagreb ni danas nije urbanistički sređen.

Nizom dobrih ideja i realizacija rješavalo se samo točke, ponekad manje mreže i područja, ali ne i grad u cjelini, ne i opnu koja ga drži na okupu.

Odabrano je pet važnih točaka grada, pet urbanih prostora koji su svaki u svome vremenu bili pokazatelj snage i moći onoga tko je donosio odluke o tome kakav grad želi.
Od nesporazuma koji se upravo događaju na Britanskom trgu, oko pitanja je li to umjetnost prostornog oblikovanja ili ‘uređenje’’, preko pitanja poštivanja procedura, i onoga što nam one znače, na primjeru Trga Europe, do Trga bana Josipa Jelačića i Trga svetog Marka.
Kako su nastajali, kako su se mijenjali, i kakvi su danas.
Kako potaknuti ljubav prema onome što imamo, a ne znamo da je tu, ispričano je kroz priču o skrivenoj ljepoti gornjogradskih dvorišta.

Sustavno sistematiziranje i analiziranje svih projekata koji su važni za razvoj grada, nužno je prikupljati na jednom mjestu, kao i kritički preispitati odnose u prostoru i elemente koji su doveli do njih tijekom godina, što su se ponekad vukle sporo, a ponekad jurile naprijed takvom brzinom da su se svi akteri u stvaranju grada morali truditi i stvarati najbolje u ograničenim uvjetima koje čine vrijeme i novac.

Ovakve su priče potrebne i zato da bismo razumjeli što u oblikovnom smislu znači grad, i na koji način njegovo oblikovanje neposredno utječe na život stanovnika Zagreba.

Trebali bi znati da i sami imaju na raspolaganju elemente kojima mogu na to utjecati.
Govoriti o gradu i živjeti grad, može samo onaj tko ga zaista voli, kao i sve ono što grad znači. Istina, stvarnost i budućnost, ili arhitektura, grad i život?”

Borka Bobovec

Kako je modernizam obilježio grad u kojem je stanje s preizgrađenošću došlo do alarmantnog?
Koja su najznačajnija ostvarenja i kakav je odnos prema nasljeđu modernizma u Makarskoj?

Zgrada FINA-e u Makarskoj, arhitekt Petar Vulović, foto: Petra Radić

U suradnji projekta Motel Trogir i Udruge za istraživanje, promicanje i zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja i Zabiokovlja “Kačić” tura modernom Makarskom održat će se u nedjelju, 8. rujna 2019. u 18 sati ispred zgrade FINA-e.

Turu će voditi arhitektice Petra Radić i Petra Visković iz Udruge “Kačić”.

Predviđeno trajanje je oko dva sata, a sudjelovanje besplatno.

Motel Trogir  je projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse – Slobodne veze iz Zagreba.

Predavanje i otvorenje izložbe arhitektonskog ureda SKROZ održat će se 10. rujna 2019. u Oris Kući arhitekture (Kralja Držislava 3).
Predavanje počinje u 19 sati, a otvorenje izložbe ”SKROZ” u 20 sati.
Izložbu možete razgledati od 10. do 28. rujna 2019.

“Od ideje do realizacije, projektantski proces rijetko ostaje čist, kontinuiran i jednoznačan.

Često suočeni s raznim ograničenjima u djelovanju, balansiranjem i žongliranjem na rubu arhitekture – ‘hakiranjem’ prostora, improvizacijom, humorom, projektiranjem ‘u hodu’ te ‘rastezanjem okvira’, arhitektonski ured SKROZ želi ostvariti željeni iskorak u arhitekturi, pogotovo u situacijama gdje se to naizgled čini nemoguće.

SKROZ nema malih i velikih projekata, niti malih i velikih investitora, jedino što je zajedničko svim projektima je jednaka predanost arhitekata kojom nastoje otkriti skriveni potencijal dobivenog zadatka.
Prikazom odabranih, tipološki i mjerilom različitih projekata i pristupa na izložbi se prikazuju SKROZ procesi djelovanja.

Studio SKROZ u svom radu obuhvaća prvenstveno elemente arhitekture i urbanizma, ali i produkt i grafičkog dizajna.

Uz redovno izlaganje na salonima arhitekture i niza nagrada na arhitektonskim natječajima, dobitnici su stručne nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata Bernardo Bernardi, nagrade Ministarstva kulture za cjelokupno arhitektonsko ostvarenje Vladimir Nazor, inozemne nagrade za dizajn ICOGRADA Excellence Award, (s Damirom Gamulinom, Igorom Presečanom i Zvonimirom Kraljem) za projekt Gradske knjižnice u Labinu 2013/14. (o čemu smo pisali ovdje i ovdje) te su za isti projekt nominirani za više nagrada (Piranesi, Mies Van Der Rohe, Grand Prix Salona).

Gradska knjižnica Labin

Godine 2017. projekt kampa Punta Nova na Pagu (strateški projekt RH) osvojio je nagradu ARTUR (arhitektura u turizmu) u kategoriji idejnih projekata (o čemu smo pisali ovdje).

Kamp Punta Nova

Na Salonu arhitekture u Novom Sadu 2018. osvojili su priznanje za projekt Kokošvaroš u kategoriji Arhitektura, priznanje u kategoriji Interijer za projekt Sobe Tajni, te glavnu nagradu u kategoriji eksperiment u arhitekturi za projekt Urbani okviri.

Projekt Kokošvaroš osvojio je nagradu za cjeloviti projekt/proizvod na bijenalnoj izložbi 17/18 HDD-a s Masa Vukmanovic Creative Studiom, dok je na Sarajevskim danima arhitekture dobio nagradu FRESH+BOLD. 2019 godine poslovna zgrada u Rakovom potoku odabrana je kao predstavnik Hrvatske u kategoriji javnih i poslovnih građevina za Međunarodnu građevinsku nagradu CEMEX.

SKROZ je formiran kao logičan nastavak dugogodišnje uspješne suradnje njegovih osnivača – Margite Grubiša, Marina Jelčića, Daniele Škarice i Ivane Žalac, a tijekom 10 godina djelovanja puno mladih i perspektivnih profesionalaca je doprinijelo stvaranju SKROZ arhitekture”, kaže se u pozivu.

Podsjećamo i na projekte koje smo predstavili na našem portalu: Hotel Priča i Park skulptura u Rakovom potoku pored Samobora.

Split Talks, ciklus predavanja i razgovora o arhitekturi, u organizaciji Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i portala Pogledaj.to, održat će se u ponedjeljak i utorak, 30. rujna i 1. listopada 2019. godine u Kinoteci Zlatna vrata u Splitu.

Ovogodišnji Split Talks započinje nizom predavanja na temu Waterfront koji će poslužiti kao uvod u studentske radionice na trećem semestru Diplomskog studija Arhitekture u Splitu za akademsku godinu 2019./2020.

Raspored predavanja:

30/09

15:00 Jere Kuzmanić – Introduction

16 : 00 Ivan Jurić – Programmatic Waterfront

Ivan Jurić je asistent na FGAG-u i član Arhitektonskog biroa Ante Kuzmanića. Osvojio je niz arhitektonskih natječaja koji se bave upravo područjem Waterfronta.

Na primjeru četiri nagrađena natječajna projekta – Zapadna obala grada Splita, Istočna obala grada Splita, Žnjan i Delta i Porto Baroš u Rijeci – Ivan Jurić prikazat će različite primjere programiranja Waterfronta.

17:00 Greet van der Meulen, Taneha Kuzniecow Bacchin – The North Sea as a project

Geert van der Meulen je znanstvenik na Delta Urbanism programu na Fakultetu arhitekture građenog okoliša TU Delft.
Njegov rad se fokusira na regionalni i urbanistički osjetljivi dizajn i planiranje u kontekstu otežavajućih klimatskih uvjeta.

Taneha Kuzniecow Bacchin je arhitektica i znanstvenica specijalizirana za područje krajobraznog urbanizma. Koordinatorica je interdisciplinarnog istraživačkog programa sveučilišta TU Delft.

Kroz predavanje “Sjeverno more kao projekt” Greet van der Meulen predstavit će rad istraživačkog odjela TU Delft sa Sjevernim morem u fokusu.
Trenutno izmijenjeno stanje ovog teritorija rezultat je njegove duge povijesti kao platforme za političke obračune, povećane urbanizacije, degradacije okoliša i posljedica ekstremnih vremenskih prilika i iscrpljivanja resursa.
Kao rješenje u dizajniranju geografije ovog područja more se više ne sagledava kao odvojeni prostor koji ograničava kopno već kao njezin sastavni dio.

18:00 Tomislav Krajina – The arhitectural projects at the estuary of Šibenik

Tomislav Krajina jedan je od renomiranih arhitekata starije generacije. 1995. godine pokreće vlastiti projektni ured u kojem i danas radi.
Autor je više značajnih projekata kao što su Gradska knjižnica u ex Domu JNA u Šibeniku, Ljetna pozornica na kaštelu Sv. Mihovila, rekonstrukcija hvarskog Arsenala i kazališta, itd.

Kroz predavanje “Arhitektonski projekti na šibenskom estuariju” Tomislav Krajina prikazat će nekoliko recentnih arhitektonskih projekata koji na poseban način valoriziraju fenomen šibenske odijeljenosti, ali i povezanosti s “vanjskom”  morskom obalom – kupalište Jadrija, projekt šetnice obalom šibenskog kanala, Ljetna pozornica na kaštelu Sv. Mihovila, urbanistički projekt Draga, …

01/10

10:00 Chema Segovia – La Marina de Valencia: post-crisis scenario and new horizons

Chema Segovia diplomirao je arhitekturu na ETSA Sevilla 2009. godine; od 2016. godine koordinira strategiju aktivacije javnog prostora luke u Valenciji. Njegov se rad fokusira na primjeni istraživanja i kreiranju urbanih politika.

La Marina de Valencia je povijesna lučka enklava smještena u gradu Valenciji. Osnovana sredinom sedamnaestog stoljeća, luka je bila pomorski centar sve dok ga korištenje brodskih kontejnera nije pretvorila u djelomično neaktivno mjesto.
Organizacija mega-evenata (Formula 1, America’s Cup) početkom 21. stoljeća bili su opravdanje za projekte urbane transformacije koji su propali dolaskom krize i ostavili javne dugove i obilje neiskorištenih prostora.

Danas La Marina de Valencia prolazi svoju transformaciju prema prostoru kreativnog i razumnog urbanog razvoja koji uključuje građane te kulturu i umjetnost u planiranje.

11:00 Luciano Lazzari – A Tale of Two Cities

Luciano Lazzari rođen je u Trstu, odrastao je u Cape Townu, preselio se u London gdje je diplomirao, a zatim se vratio u Trst radi uspostave partnerstva ZelcoLazzari 1982. godine, gdje i danas radi. Nakon trinaest godina kao delegat u Vijeću arhitekata Europe u Bruxellesu, izabran je za predsjednika ACE-a na dva mandata od 2014. do 2018. godine.

Kroz predavanje sagledat će se waterfrontovi dva grada na dva različita kontinenta – Trst i Cape Town – s različitim povijesnim, kulturnim i političkim razvojem.
Pomoću ove analize Luciano Lazzari ukazat će na razlike i afinitete, pogreške koje treba izbjegavati i primjere dobrih praksi kao smjernice za buduća rješenja waterfrontova.

12:00 Saša Begović – How to create a meaningful public space?

Saša Begović je arhitekt i partner u studiju 3LHD. Studio intenzivno razvija integraciju i interakciju različitih disciplina: arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti.
Trenutno je gostujući profesor na arhitektonskom programu Sveučilišta Cornell i gostujući izvanredni profesor na FGAG-u.

Kroz predavanje “Kako kreirati smisleni javni prostor?” Saša Begović približit će nam preduvjete i metodologije rada na projektima javnih prostora – kada javni prostori dobro funkcioniraju, kada su oni mjesta javnog života grada? Što neke projekte javnih prostora čini uspješnima, a što druge neuspješnima?

13:00 Luis Callejas – The ocean and the island

LCLA ured smješten je na sjecištu arhitekture i pejzažne arhitekture. Sjedište ureda je u Medellinu i Oslu, a vode ga kolumbijski arhitekt i pejzažni arhitekt Luis Callejas i švedska arhitektica Charlotte Hansson.
Luis Callejas profesor je na Sveučilištu Harvard od 2011. godine i izvanredni je profesor na Fakultetu arhitekture i dizajna u Oslu od 2016. godine.

Kroz predavanje “Ocean i otok” Luis Callejas predstavit će najnovije projekte ureda LCLA koji istražuju ocean kao prostor arhitektonskog maštanja.

Osim za studente, predavanja su otvorena i za javnost.
Predavanja su na hrvatskom i engleskom jeziku.

Uz FGAG i Pogledaj.to, ovogodišnji Split Talks 2019 organizira se u suradnji sa Sveučilištem u Splitu i Društvom arhitekata Split te uz financijsku potporu Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije i Razvojne agencije Split.