Quantcast
Channel: arhitektura – Pogledaj.to
Viewing all 609 articles
Browse latest View live

Prostorne intervencije u službi revitalizacije grada

$
0
0

Otkad je zatvoren krajem 1980-ih godina, vrata Starog zatvora u Kotoru rijetko kada su otvarana.

Već šestu godinu zaredom ih otvara Kotor Architectural Prison Summer School za studente arhitekture, međunarodne stručnjake u raznim oblastima, crnogorsku javnost i lokalnu zajednicu.

Stari zatvor je važan ne samo kao baza ljetnje škole i izuzetno zanimljiv i moćan napušten objekat, već kao potencijalni javni prostor koji je zanemaren i zapostavljen mnogo vremena prije nego je KotorAPSS ušao u njega 2012. godine.

 

Kotor je grad pod zaštitom UNESCO-a, i kao druge mediteranske UNESCO lokacije, uz to je i veoma popularna kruzing destinacija. Kruzing turisti dolaze nakratko, u jednodnevnoj posjeti šetaju kroz grad jedva ga upoznajući.

 

Ovo je jedan od okidača zbog kojih je KotorAPSS 2017 predložio privremene intervencije na skrivenim javnim prostorima kako bi testirao važnost i relevantnost savremenog programa i kulture, kao još jedan sloj u postojećoj scenografiji grada, ne samo za posjetioce već i za mještane takođe.

Dok se bavi ovim i drugim pitanjima vezanim za gradski prostor, od 2012. godine KotorAPSS privlači stručnjake i studente iz svih krajeva svijeta, i ne samo s ciljem uključivanja u obrazovnu mrežu Balkana, već i s namjerom jačanja komunikacije i javnih rasprava koji će rezultirali promjenama razmišljanja na mnogim nivoima.

Svake godine KotorAPSS okuplja oko 400 arhitekata, studenata i drugih posjetilaca kroz razne događaje. Ističe se kao najvažniji arhitektonski događaj u Crnoj Gori i jedan od najznačajnijih u regionu.

Prvi KotorAPSS se kroz studentsku radionicu bavio upravo temom starog zatvora, njegovim mogućim oživljavanjem kroz namjene koje su mu u prostornim segmentima dali studenti podijeljeni u pet grupa.

Tokom godina zatvor je postao epicentar razmišljanja o drugim napuštenim i nekorišćenim prostorima u Kotoru: Hotel Fjord i Industrijska zona, da bi se poslednje dvije godine istraživanja sumirala kroz konferencije u seriji RE-USE-a, kao i finalnog simpozijuma crnogorskog predstavljanja na XV Venecijanskom bijenalu arhitekture.
Tokom godina na KotorAPSS-u predavanje je održalo 64 stručnjaka, a među njima su najistaknutija imena na svjetskoj arhitektonskoj sceni.

Ove godine KotorAPSS je šesti put otvorio vrata Starog zatvora postavši sedmodnevni dom 26 studenata iz 16 zemalja koji su pod mentorstvom Numen/For Use-a radili instalacije, odgovarajući na ovogodišnju temu Temporary/Privremeno u arhitekturi.

Cilj instalacija nisu bile instalacije same po sebi, već se kroz analizu konteksta, izbora materijala, tehnologije kao cilj postavilo iskustvo posjetioca koji će ih individualno doživljavati i kroz to mijenjati svoju percepciju o konkretnom prostoru, i prostoru uopšte.

Na taj način, ove instalacije stvaraju nov jezik, jezik na kome možemo komunicirati sa sličnim prostorima u našim gradovima, na kome možemo reći nešto i o okruženju i o sebi.

 

Produkt radionice su studentske instalacije: Oculus, Stair Strike, How deep is your love, Scope/Polje, Corona, Broken Light i Agora.

 

 

Oculus

Aiste Ambrazeviciute, Sabina Marov, Luka Ljumović

Instalacija je inspirisana beskonačnim nizanjem geometrije trougla unutar definisanog područja. Nova definisana struktura potonula u prostoru djeluje kao kontrast u okviru ove mikro lokacije koja je geometrijski nedefinisana. To je skulptura, formirana pogledom prema dominantnom otvoru prema nebu.


Posjetilac je pozvan da pristupi instalaciji iz dva smjera: s nivoa ulice i s gornjeg nivoa – terase Starog zatvora.

 

 

Stair Strike

Agata Skorka, Nikola Abramović, Sara Simoska

Instalacija Stair Strike eksperimentiše mogućnostima percepcije posmatrača koji se kreće centralnim stepeništem u Starom zatvoru.

Sama instalacija teži da zamrzne trenutak u kojem se događa interakcija između čovjeka i prostora, a ima za cilj da posjetioca sprovede kroz prostore zatvora da bi na kraju došli do unutrašnjih dvorišta i ostalih instalacija.

 

 

How deep is your love

Chi Chu Tang

Svaki pojedinačni konop predstavlja jednu osobu, jednog grešnika. Uvrtanje pojedinačnog konopa rezultira amorfnom masom koja predstavlja mozak i uvrnutu dušu zatvorenika. Takođe može biti morsko stvorenje koje plovi u vodi, ali i biljka ukorijenjena u zatvoru.

 

 

 

Scope/Polje

Ines Pajović, Kristina Savić, Lina Viluma, Luka Ljumović, Miljena Vučković, Sherief Al Rifai

Instalacija Polje se fokusira na prostorne odnose između unutrašnjosti zatvorskih zidina i prostora koji definišu spoljašnjost.
Uprkos blizini, “spolja” ostaje nedostižna želja, naglašena postojanošću čeličnih rešetki koje prekrivaju prozorski otvor, i fizičkom dimenzijom fenestracije koja ograničava pogled ka kotorskom nebu.

Polazeći od usmjerenosti vizura unutar zatvora, naročito “zazidanih” pogleda kroz prozore ćelija, “Polje” stremi da pobjegne ka izrazu slobode mijenjajući perspektivu zatvorenika u pogled ka nebu.

 

 

 

Corona

Ana Aleksić, Andrew Scheinman, Bojana Bobičić, Dejan Todorović, Gosia Pawlowska, Miloš Đikanović, Snežana Zlatković

Mjesto intervencije je granica između zatvora i crkve Sv. Pavla.

Spajanjem mnoštva okolnih tačaka, sa postojećim centralnim cilindričnim elementom u prostoru – starim bunarom, nastaju različito orijentisane ravni koje formiraju radijalnu kompoziciju.

 

 

Broken Light

Đina Prnjat, Janž Omerzu, Nemanja Mitrović, Sonja Jankov

 

150 linija užeta čine projekciju rešetki šest prozora zatvorskih ćelija na zid ka kome su okrenuti. Iz svakog prozora pruža se 25 linija koje se sastaju u jednoj tački i na ovaj način povezuju izolovane zatvorske ćelije.

Geometrija instalacije je vrlo stroga i precizna, u kontrastu sa okolnim ruiniranim prostorom i zelenilom. Ove linije simbolizuju svjetlosne zrake i misli iz ćelije koje povezuju šest prostora dok se nastavljju u vanjskom prostoru, ali ne zadugo jer ponovo udaraju u zid.

 

Agora

Dimitrios Chatzinikolis, Georgios Grigoriadis, Vasilis Aloutsanid

 

agora (/ˈæɡərə/; antičkigrčki: Ἀγορά Agorá)

Mjesto sastajanja, okupljanja i skupova; centralni javni prostor u antičkim grčkim gradovima. Agora je bila centar atletskog, umjetničkog, duhovnog i političkog života grada.
Prema drevnoj izreci okerom bojani crveni konop je korišćen za okupljanje građana raštrkanih oko agore u Atini kako bi prisustvovali sastancima skupštine. Građani koji su na odjeći imali crvene mrlje, a nijesu prisustvovali skupštini, bivali su podložni kazni.

Koncept instalacije zasnovan je na analizi hijerarhije unutrašnje strukture i procesa izrade konopa, što rezultira strukturom od osam pletiva. Struktura počinje pletom osam konopa, a čvorovi se postepeno šire udaljavajući se od centralne tačke. Veliki konop se otvara da bi formirao prostor koji provocira i ujedno označava mjesto centralne skupštine – agore.
Ovo je pop-up agora, mjesto okupljanja i kolektivnih događaja u Kotoru.
Mi sada stojimo kao jezgro konopa, sada smo mi njegove niti, mi formiramo uže.

 

 

Dijana Vučinić (osnivač i programska direktorica KotorAPSS-a) je naglasila da je inicijalna ideja ljetnje škole tokom godina bila aktiviranje javnih prostora prije svega u Kotoru, dok se ove godine ta ideja skoncentrisala na prostor Starog zatvora.
Cilj tog aktiviranja je da se datom kontekstu da sloj savremenog koji će istaknuti potencijal i kvalitet prostora u kome se nalazi, i konačno – izazvati pažnju zajednice i pokrenuti inicijativu za oživljavanje.

Nikola Radeljković, foto: Ivan Čojbašić

 

Nikola Radeljković (Numen/For Use), mentor na ovogodišnjoj radionici, istakao je da ovakve vrste intervencija skreću pozornost javnosti na važnost ovakvih prostora – prostora za stvaranje savremene kulture, eksperimente, živi doprinos tradiciji na kojoj ovakvi istorijski i turistički gradovi leže, i od koje žive – međutim oni istovremeno režu granu od koje žive, jer monokultura turizma zapravo uništava svaku lokalnu samoinicijativu, intervenciju i inovativnost.

 

Cilj sedmodnevne radionice je bio potaknuti mlade ljude da ne budu zarobljeni unutar okvira svoje struke, da pokušavaju iskorake, istražuju mogućnosti dostupnih materijala i dostupnih tehnologija.

U okviru ovogodišnje ljetnje škole, u periodu od 15. do 22. jula, kao prateći dio radionice održana su predavanja Nikole Radeljkovića (Numen/For Use) i Dijane Vučinić, osnivača i programskog direktora KotorAPSS-a.

Prve noći finala programa, u petak 21. jula na Pjaci od zatvora održana su javna predavanja Anastasiosa Teliosa, profesora na AUTh-u u Solunu i  Jamesa Taylora Fostera, pisca, kustosa, arhitekte i uz to urednika Archdailya, svjetski najposjećenijeg portala u oblasti arhitekture i urbanizma.

Za učešće na KotorAPSS-u ove godine prijavilo se 140 studenata iz više od 30 zemalja, a izabrano je njih 26 koji su u toku sedmodnevne radionice radili u grupama i individualno na realizaciji sedam instalacija u unutrašnjem i vanjskom prostoru Starog zatvora u Kotoru.

Cilj ovih instalacija je testiranje mogućnosti oblikovanja i oživljavanja javnih prostora, a kako instalacije Numen/For Use-a karakteriše neobičan izbor materijala tako su studenti KotorAPSS-a izrađivali instalacije od konopa proizvedenog u fabrici ribarske opreme UNA iz Tivta. Ovaj lokalno proizveden konop osim što je jedan od najjednostavnijih i najprimitivnijih materijala koje je koristio čovjek, a uz to na više nivoa reflektuje i nasljeđe Kotora i šire regije Boke Kotorske.

 

Organizator i pokrovitelj KotorAPSS-a je DVARP, a osim UNE glavni sponzori šestog KotorAPSS-a su KNAUF i ACO Grupa, dok se program se realizuje i uz podršku Opštine Kotor.

Izložbe instalacija u Starom zatvoru biće otvorene za javnost u periodu 30 dana od dana otvaranja (22. jul), od 14:30h do 18:00h.

 

 

Ana Dobrašinović

 

Fotografije: Luka Bošković

 

 

 

 

 


Prebukirani grad

$
0
0

U Dubrovniku se od 20. do 26. kolovoza 2017.  održava radionica “Overbooking the City”, u organizaciji udruge Urban Transcripts (London) u partnerstvu s udrugom PLACA – kolektiv za istraživanja o prostoru (Dubrovnik) i uz potporu Društva arhitekata Dubrovnik, Grada Dubrovnika, Zavoda za prostorno uređenje dubrovačko-neretvanske županije i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (Sveučilište u Splitu).

U nastavku donosimo tekst arhitektice Ide Polzer, članice udruge PLACA, a naše tekstove o utjecaju turizma na gradsku jezgru Dubrovnika čitajte ovdje, ovdje i ovdje.

 

Razvoj turizma, posebno unatrag zadnja dva desetljeća, ima vrlo malo dodirnih točaka s održivim urbanim razvojem.
Specifični oblici turizma razvijaju se brzo, stihijski i nekontrolirano te u tom kontekstu ne postoji sustavno planiranje i upravljanje prostorom bilo na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj-mikro razini.

Turizam je evoluirao u nametljivu monokulturu čije se posljedice mogu pratiti kroz nagle urbane i društvene transformacije, a čiji je negativan utjecaj posebno naglašen u manjim urbanim sredinama poput Dubrovnika – u zajednicama u kojima su odnos broja posjetitelja i veličine područja interesa u izrazitoj disproporciji.

Tako dubrovačku povijesnu jezgru veličine svega 0,18 km2 godišnje posjeti više od milijun turista, čemu treba pridodati brojne posjetitelje s više od 500 kruzera godišnje kojima je Dubrovnik na odredišnoj ruti (više ovdje).

 

Graf – izvori: Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika  (05, 07, 14); Ministarstvo turizma republike Hrvatske (statistički podaci za broj posjetitelja za 2014. godinu); Lučka uprava Dubrovnik (statistički podaci za broj posjetitelja s kružnih putovanja za 2014. godinu);
International Business Times (pristupljeno u listopadu 2015.); Google Earth; Annuario del turismo 2014, Assessorato al Turismo, Citta di Venezia;
Wikipedia – Ciuta Vella (pristupljeno u listopadu 2015.); Tourism Statistics in Barcelona and Regions – Barcelona Turisme (2014)

 

Takvi trendovi za vrijeme vrhunca turističke sezone dovedu do prostorne i infrastrukturne preopterećenosti kad simultani broj posjetitelja unutar povijesne jezgre onemogućava slobodno kretanje i ispunjavanje osnovnih sigurnosnih i higijenskih uvjeta.

Turizam, kome su rast i kratkoročan profit osnovne kategorije za mjerenje uspješnosti, upravo egzistira na eksploataciji baštine, autohtonih kulturnih krajolika i povijesnih identiteta koje, paradoksalno, zatomljuje i uništava: on na njima parazitira, reproducira ih, krivotvori i komodificira, stvarajući kolažne i generične narative dokolice, konzumacije, kiča i spektakla.

Takav neodrživ pristup donosi akutne i trajne probleme gradu i zajednici: preopterećenu infrastrukturu, depopulaciju povijesnog centra, gentrifikaciju, komodifikaciju javnog prostora i baštine, rad u nehumanim uvjetima, nedostupnost stambenih prostora, apartmanizaciju te degradaciju prirodnog okoliša.

Specifični problemi urbanog i društvenog prostora Dubrovnika gotovo su identični i u drugim manjim obalnim gradovima i sredinama u Hrvatskoj i van nje. Negativne transformacije su usporedive i sadržajem i intenzitetom, što dovodi do zaključka o nužnosti međusobne suradnje i razmjene iskustava.

 

Performans splitske skupine Kvart u sklopu Art radionice Lazareti  “Grad je mrtav. Živio grad!”, 2014., autori :Boris Šitum, Milan Brkić i Rino Efendić, foto: Srđana Cvijetić

 

Dubrovnik je grad u kojem su pritisci turizma iznimno izraženi što rezultira snažnim promjenama u urbanoj dinamici i odumiranju grada.
U isto vrijeme Dubrovnik baštini specifične urbane i arhitektonske modele i tipološke obrasce koji su univerzalni i prisutni kao povijesni i suvremeni sloj europskog grada. Stoga kontekstualno specifični obrasci Dubrovnika mogu biti uzeti kao predložak za osmišljavanje univerzalnog modela, lako primjenjivog i u drugom urbanom kontekstu opterećenom turizmom.

Međunarodna arhitektonsko-urbanistička radionica Prebukirani Grad – Overbooking the City, čiji je autor projekta dubrovačka udruga Placa – kolektiv za istraživanja o prostoru, a glavni organizator Urban Transcripts iz Londona, namjerava pokrenuti dijalog na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini o suodnosu turizma i prostornog razvoja.

Projekt koristi novi pristup problematici globalnog turizma i njegovog utjecaja na urbani, kulturni i mentalni prostor grada. Polazeći od pretpostavke da je bottom-up reakcija na ovu prevladavajuću ekonomiju, a u cilju njezine mitigacije – nedovoljna, a možda i nemoguća, projektom se žele istražiti nove metodologije kojima će se omogućiti svojevrsni balans između sukobljenih dinamika turizma i grada.

Performans splitske skupine Kvart u sklopu Art radionice Lazareti  “Grad je mrtav. Živio grad!”, 2014., autori :Boris Šitum, Milan Brkić i Rino Efendić, foto: Srđana Cvijetić

 

Polazna točka ovakvog pristupa je analiziranje turizma kao potencijala za urbanu regeneraciju i razvoj. Cilj radionice je, koristeći arhitektonske i urbanističke alate instrumentalizirati tipološke obrasce turizma tako da ih se iskoristi kao generativne čimbenike razvoja gradskosti te uspostaviti nove arhitektonske i urbanističke modele koji se mogu primijeniti u Dubrovniku i drugim gradovima unutar sličnog konteksta.

Kroz pronalaske novih prostornih modela fokusirat će se na sljedeća pitanja: kojim urbanističkim i arhitektonskim alatima možemo amortizirati sezonske oscilacije; kako iznaći nove (hibridne) modele primarnog i sekundarnog stanovanja koji ne podrazumijevaju gentrifikaciju; kako procese razgradnje i atomiziranja grada kanalizirati u nove alate urbanog planiranja; koji prostorni uvjeti omogućuju stanovništvo (stalno, privremeno, sezonsko); trebamo li osmisliti nove modele javnog prostora; kako arhitektonsku baštinu učiniti inkluzivnim društvenim dobrom; kako novi oblici turizma utječu na transformaciju postojećih smještajnih modela i razvoj novih tipologija?

Radionica navedenu problematiku obrađuje kroz šest tipološki uspostavljenih jedinica koje se dalje razrađuju pod vodstvom lokalnog i stranog mentora koji zajedno sa sudionicima radionice određuju metodologiju rada i konceptualni pristup pojedinoj temi.

1. Jedinica Unutar zidina bavi se povijesnom jezgrom Dubrovnika i njenom društvenom i urbanom metamorfozom.
Ova konsolidirana baštinska sredina od izrazitog je značaja zbog dosljednog planiranja i antropološki jasno strukturiranog javnog prostora, a istovremeno je glavna atrakcija turizma pri čemu najintenzivnije snosi posljedice njegovog djelovanja.

Tematska jedinica se fokusira na uvjete koji su taj fizički i socijalni prostor, originalno prvenstveno rezidencijalnog karaktera, transformirale u unosni proizvod. Cilj jedinice je testirati inovativne modele (primarno trajnog i privremenog stanovanja) koji će pomiriti imperative turizma s mogućnostima očuvanja urbanog okoliša koji omogućuje kvalitetan život lokalnoj zajednici i njihovu održivu interakciju s posjetiteljima.

2. Tema Vrtno predgrađe sagledava specifičnu dubrovačku rezidencijalnu tipologiju u kontaktnoj zoni povijesne jezgre.
Ovaj jedinstveni urbanistički sustav stambenih vila/kuća u povijesnim vrtovima, gdje je cijela parcela prostor stanovanja, djeluje kao kontrapunkt gusto izgrađenoj povijesnoj jezgri.

Unutar matrice suburbanog stanovanja točkasto su postavljena mjesta urbanog predznaka, kvalitete i značaja – javni parkovi.

Tema proučava rastakanje ovog kvalitetnog urbanog modela, njegovo progušćivanje i transformiranje u iznimno prometno čvorište na ulazu u povijesni centar. Tražit će se novi arhitektonsko urbanistički modeli u svrhu reparacije postojećeg sustava kao neovisne mikro cjeline te komunikacijske spone između povijesnog i suvremenog grada.

3. Sljedeća tematska jedinica bavi se ljetnikovcima kao specifičnoj povijesnoj rezidencijalnoj tipologiji s karakterističnim odnosom građevine i njenog posrednog i neposrednog okoliša. Tipologija se dosljedno potvrđuje u nizu iteracija izgrađenih sklopova te ju je moguće uzeti kao predložak za ispitivanje razvoja novih hibridnih modela turističke/rezidencijalne/društvene/javne namjene.

Cilj je pronalaženje mogućih scenarija korištenja i paleta inkluzivnih sadržaja u kontekstu zajednice i turizma te osmišljavanje strategija fleksibilnog programiranja.

4. Grad i teritorij proučava inverziju odnosa između grada i njegove okolice: povijesnu povezanost gdje je (ruralni) teritorij imao ulogu opskrbljivača grada te mu na taj način omogućavao egzistenciju, nasuprot suvremene dinamike u kojoj je teritorij ekonomski ovisan o gradu i njegovoj baštinskoj vrijednosti. Unutar tematske jedinice testirat će se urbane strategije u svrhu organskog i održivog povezivanja Dubrovnika i njegove okolice te balansiranja njihovog međusobnog odnosa.

5. Tema pod nazivom Resort City analizira urbanizam turističke infrastrukture kroz modernističke i suvremene (izgrađene i planirane) primjere.

Odnos grada i turističke tipologije potpuno se promijenio kroz zadnjih nekoliko desetljeća: dok je u 20. stoljeću bila dostupna u vidu zajedničkog resursa neodvojivog od lokalne dinamike, danas funkcionira kao ekskluzivna i nedostupna ekonomska cjelina koja crpi javna dobra. Imperativ jedinice je ponovno povezivanje grada i turističkih cjelina kroz njihovo reprogramiranje, promjene hijerarhija javnog i privatnog te omogućavanja njihovog prožimanja s prostorom grada.

6. Tematska jedinica Srđ – novi Dubrovnik referira se na povijesne i prostorne karakteristike platoa Srđ i njegovog značajnog položaja u odnosu na grad i širu regiju, imajući u vidu planiranu turističku namjenu koja te karakteristike u potpunosti negira.

Fokus teme je sagledavanje Srđa kao teritorijalnog, infrastrukturnog, prostornog i programatskog potencijala, preispitivanje prostornih strategija te stvaranje novih urbanističkih koncepata koji su u relaciji s gradom i njegovim stanovništvom.

7. Za razliku od povijesne jezgre, čija je urbana matrica stoljećima dosljedno planirana, urbanizam Dubrovnika van zidina ne poznaje kontinuiranu i kvalitetno osmišljenu plansku regulaciju. Nadalje, zbog skučenog gradskog prostora provodi se progušćivanje nauštrb zelenih, javnih i ostalih otvorenih gradskih prostora.

Tema Urbani otoci bavi se spontano nastalom nereguliranom izgradnjom koja je implementirana u ostatke neizgrađenih zona grada te transformacijama gradskog tkiva koje mijenjaju fizionomiju gradskih četvrti, životni stil i mentalnu sliku grada. Fokus teme je analizirati samo-organizacijsku logiku neplanirano izgrađenih zona, stvoriti sintezu postojećih modela te kreirati metode urbanističke i arhitektonske sanacije koja se oslanja na logiku spontanog urbanizma.

 

Prijave na radionicu “Overbooking the City” su otvorene sve do počeka radionice (20. kolovoza 2017.)  na mail: overbookingthecity@urbantranscripts.org .

 

 

Ida Polzer

Placa – kolektiv za istraživanje o prostoru

 

 

 

 

Placa – kolektiv za istraživanja o prostoru je interdisciplinarna organizacija iz Dubrovnika koja se bavi istraživanjem i problematiziranjem kulture prostora u njegovoj fizičkoj, društvenoj i mentalnoj dimenziji.
Udruga Placa je inicirana temeljem višegodišnje suradnje njenih osnivača i članova, arhitekata Davora Bušnje, Ide Polzer i Lukše Suhora.

 

 

 

 

 

 

 

Traži se povjerenik hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu arhitekture

$
0
0

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je 24. srpnja 2017. Javni poziv za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu – 16. Međunarodnoj izložbi arhitekture.
Rok za prijavu je 22. rujna 2017.

U nastavku donosimo tekst javnog poziva u cijelosti.

 

 

“Venecijanski bijenale ‒ 16. Međunarodna izložba arhitekture (16. Mostra Internazionale di Architettura) održavat će se od 26. svibnja do 25. studenog 2018. (dani za profesionalnu publiku 24. i 25. svibnja 2018.), pod ravnanjem umjetničkih direktorica Bijenala Yvonne Farrell i Schelly McNamara.

Naziv je izložbe ‘Freespace’.

 

Na službenim internetskim stranicama Bijenala nalaze se prezentacijski tekstovi koji definiraju ovogodišnji okvir izložbe, kao i kratko obrazloženje koncepcije umjetničkih direktorica Yvonne Farrel i Schelly McNamara ( ovdje, official hashtag: #BiennaleArchitettura2018).

Yvonne Farrel i Schelly McNamara, osnivačice ureda Grafton Architects iz Dublina

 

Međunarodna izložba arhitekture – La Biennale di Venezia – smatra se najznačajnijim mjestom izlaganja i predstavljanja suvremene arhitektonske prakse i predstavlja jedinstvenu priliku za stjecanje međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih arhitekata. Venecijanski bijenale globalno je mjesto susreta arhitekata i umjetnika s međunarodnom publikom, kustosima i galeristima.

Ministarstvo kulture ovim putem raspisuje Javni poziv za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa. Javnim pozivom obuhvaćen je širok spektar praksi i promišljanja na području arhitekture i urbanizma.

Detaljan tehnički opis izložbenog prostora bit će dostupan naknadno.

 

Osnovni uvjeti kandidature

*Uz kandidaturu za povjerenika potrebno je priložiti biografiju.
*Kandidati moraju imati iskustvo i stručnost u području suvremene arhitektonske prakse te iskustvo u upravljanju manifestacijama međunarodne važnosti.
*Kandidati moraju dobro poznavati engleski jezik.
*Kandidature mogu biti istaknute isključivo u vlastito ime.
*Kandidatura treba sadržavati prijedlog koncepcije izložbe uz nužno objašnjenje povezanosti prijedloga s tematskim okvirom Bijenala.

 

Dokumentacija potrebna za kandidiranje projekta

*životopis kandidata za povjerenika
*opis prijedloga koji sadrži: tekstualni dio (do 10 kartica) i vizualnu dokumentaciju

a. koncepcija
b. odnos predloženog koncepta i teme Bijenala
c. suglasnost svih uključenih autora projekata/koncepta
d. osnovni tehnički parametri (multimedija, instalacija, postava izložbe,
transport)
e. vizualna dokumentacija
f. procjena produkcijskih troškova nastupa po sljedećim stavkama:
– autorski honorari
– troškovi povjerenika i suradnika (putni troškovi, smještaj, telefoni itd.)
– troškovi produkcije
– ekspertne usluge (informatika, multimedija)
– transport, montaža, demontaža
– tiskani materijali
– PR materijali

Kandidature se predaju u pisanom obliku, preporučenom poštom ili izravno u pisarnici Ministarstva kulture.

Kandidature s nepotpunom dokumentacijom kao i one koje ne stignu do navedenog roka neće biti razmatrane.

 

Rok predaje kandidature i objava rezultata

– Javni poziv otvoren je objavom na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.
– Rok predaje kandidature: 22. rujna 2017.
– Objava rezultata na mrežnim stranicama Ministarstva kulture: 2. listopada 2017.

 

Povjerenstvo i kriteriji za odabir projekta Venecijanskog bijenala – 16. Međunarodne izložbe arhitekture

O kandidaturi za povjerenika hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu – 16. Međunarodnoj izložbi arhitekture odlučit će, vrednovanjem cjelovite prijavljene kandidature, Povjerenstvo za odabir projekta u sastavu:

Iva Letilović, arhitektica
Leo Modrčin, arhitekt
Dinko Peračić, arhitekt
Davor Trupković, predstavnik Ministarstva kulture
Nevena Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture.

Prilikom odlučivanja Povjerenstvo za odabir projekta Venecijanskog bijenala – 16. Međunarodne izložbe arhitekture rukovodit će se sljedećim kriterijima:

1. odnos predloženog projekta i teme Bijenala
2. životopis kandidata
3. prethodno iskustvo u vođenju projekata međunarodne važnosti
4.usklađenost sredstava traženih za produkcijske troškove s kvalitetom predloženog projekta
5. razina kritičkog promišljanja arhitektonske prakse i inovativnost pristupa.

Donesena odluka bit će konačna i obvezujuća.

Protokol postupka selekcije: pismena obrazloženja ocjena i kriterija izbora selektora hrvatskog nastupa bit će objavljena uz rezultate Javnog poziva. Nakon donesene odluke o izboru povjerenika Ministarstvo kulture provest će pregovarački postupak za sklapanje posebnog ugovora između povjerenika i organizatora izložbe.”

 

 

Izvor: Ministarstvo kulture

 

 

Predavanje arhitekta Wolfganga Tschapellera u Zagrebu

$
0
0

U četvrtak, 31. kolovoza u 19 h na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu održat će se predavanje austrijskog arhitekta Wolfganga Tschapellera.
Predavanje je organizirano povodom zatvaranja izložbe Wolfganga Tschapellera: Oziris – Svijet 1 koju u Oris Kući arhitekture možete pogledati do četvrtka, 31. kolovoza 2017.

Wolfgang Tschapeller će na predavanju predstaviti eksperimentalne arhitektonske projekte ureda Tschapeller, ali i interdisciplinarni rad u okviru Instituta za arhitekturu.
Osvrnut će se kako na povijesne, tako i na suvremene arhitektonske, filozofske i umjetničke uzore vidljive u vlastitom dekonstrukcijskom pristupu arhitektonskoj praksi i promišljanju.

“Ne postoje zgrade u Bestjelesnom gradu. Bestjelesni grad je nakupina i koncentracija simpatija.
Bestjelesni grad reagira na posjetitelje. Formiran je u skladu s atmosferama, moždanim valovima i potrebama.
Bestjelesni grad je vizualizacija potreba: privremeno sklonište, horizontalnost, opuštanje, glad, ozljede, analiza posjetiteljevih slabih točaka, plutanje, liječenje, komplet za pružanje prve pomoći, sjećanja.

Bestjelesni grad nastaje na poziv posjetitelja. Materijalizira se kao zona suosjećanja. Pojavljuje se pred posjetiteljem kao konsolidirana masa molekula. Formira se, preuzima posjetitelja, podiže ga sa zemlje, smješta u sigurnu zonu, analizira moždane valove, preoblikuje se i odvaja od tla.”
(Iz kataloga izložbe)

Arhitekt koji radi u Beču. Rođen je u Dölsachu u Istočnom Tirolu, školovao se za stolara, a arhitekturu studirao na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču i na Sveučilištu Cornell u Ithaci, New York. Kao gostujući profesor predavao na Sveučilištu Cornell u Ithaci, na Sveučilištu umjetnosti i dizajna u Linzu te Državnom sveučilištu New Yorka u Buffalu. 2004./2005. bio je McHale stipendist na Državnom sveučilištu New Yorka u Buffalu.
Od 2005. profesor je arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, a od 2012. voditelj Instituta za umjetnost i arhitekturu.
Značajniji međunarodni projekti: Centar za razvoj znanosti u Beogradu, projekt izgradnje hotela u vrtu Palače Schwarzenberg u Beču, Sveučilište primijenjenih umjetnosti u Beču, seriju BVA 1, 2 i 3 za sjedište austrijskog Fonda za osiguranje javnih službenika u Beču i Europski kulturni centar u Aachenu. Projekti su mu prikazani 2012. godine u austrijskom paviljonu na Bijenalu arhitekture u Veneciji.

 

 

 

Mladi arhitekti obećanu budućnost traže izvan Hrvatske

$
0
0

Poznata je činjenica da se ekonomska kriza nastala 2008. smatra najgorom financijskom krizom od doba Velike depresije (1929.-1933.).
Upravo te godine, The Architect’s Council of Europe (u nastavku ACE) odlučuje provesti svoju prvu anketu o tome kako se stvari kreću (ili stoje) na tržištu arhitekture.

 

Milenijalci – arhitekti na radnom mjestu, izvor: Archinect

 

Drastičnost krize odrazila se u povećanju broja nezaposlenih, stvarajući veliki val migracije, poglavito mlade populacije i visokoobrazovanih osoba. Ekonomske se posljedice odražavaju kao sveopći brain drain, nedostatak stručnjaka, deficitno i neplodno tržište rada te, u konačnici, u nestanku kapaciteta za ekonomski razvoj.

 

Stopa nezaposlenosti  2005-2016 (%)
Izvor: Eurostat 

 

Iako je stopa nezaposlenosti pala u svim državama članicama EU, osim u Finskoj gdje je situacija ostala stabilna, i iako su najveća smanjenja zabilježena u Španjolskoj, Cipru, Slovačkoj i Hrvatskoj (sa 17,2% 2014. na 13,3% 2016.), podaci EUROSTAT-a (Statističkog ureda Europske Unije) iz 2016. pokazali su kako je Hrvatska među zemljama EU s najvišom stopom nezaposlenosti među mladima. Prednjači Španjolska, a negdje s nama na istoj razini našla se Grčka.

 

Stopa nezaposlenosti među mladima 2007-2016 (%)
Izvor: Eurostat 

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u Hrvatsku je 2016. doselilo 13 985 osoba, a iselilo 36 436, stvarajući negativan saldo od 22 451 osoba. Najviše su iselili mladi ljudi, u dobi od 20 do 39 godina (46,7%) a omiljena destinacija je Njemačka (56,1%).

 

Vanjska migracija stanovništva Republike Hrvatske 2007. – 2016.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

 

Peto izdanje ankete objavljene od strane ACE (ovdje), koja se isto tako odnosi na 2016., a objavljena je početkom 2017. godine, također pokazuje zanimljive rezultate.
Takvo je izvješće najopsežnije i najkompletnije što se stanja arhitektonske profesije u Europi tiče: bazirano na 27 000 ispitanika iz 27 zemalja, i time pokrivajući uzorak od 94% profesionalaca, daje nam realnu predodžbu stanja arhitektonskog sektora u zemljama EU.

Nadalje, izvješće navodi kako se tržište oporavlja i ističe kako struku očekuje svijetla budućnost – od zaposlenja pa do plaća. Međutim, ne vrijedi jednako za sve zemlje; jug Europe se oporavlja nešto sporije.

Ono što je zajedničko svim zemljama jest potreba za poduzimanjem političkih mjera i akcija kako bi se konsolidirao i jednom mjerom ubrzao oporavak sektora. Među tim mjerama se posebno isticala važnost ulaganja u obrazovanje.

Kako stvari stoje u Lijepoj Našoj, pokazuju brojke. Trenutno Europa broji oko 600 000 arhitekata, a među njima je, sudeći po anketi, 2 200 Hrvata, preciznije 2 469, koliko ih je registrirano pri Hrvatskoj komori arhitekata (HKA), i to na populaciju od 4,19 milijuna ljudi.
Ukratko, u Hrvatskoj imamo 0,5 arhitekata na 1 000 ljudi, dok prednjači Italija s 2,6 arhitekata na 1000 ljudi.

Procijenjeni broj arhitekata po zemljama članicama EU i broj arhitekata na 1 000 stanovnika
Izvor: Architect’s Council of Europe

 

Većina arhitekata u Hrvatskoj je ženskog spola (59%), a prosječna godišnja zarada, prema anketi, iznosi 19 338 eura i to uzimajući u obzir plaće svih stručnjaka koje sudjeluju u projektiranju – od tehničkih crtača do direktora; 92% arhitekata radi puno radno vrijeme i predviđa se da će se isti umiroviti negdje između 65 i 69 godina.

Najviše ureda jesu društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), 70%, gdje u prosjeku radi 2-2.9 arhitekata (mada, čini se da je najomiljeniji način rada ipak “independent”, 17 %); 34% arhitekata je plaćeno iz ureda privatne prakse, više od 20% arhitekata u Hrvatskoj su direktori ili partneri te što se iskustva tiče, preko 3 % arhitekata ima više od 25 godina iskustva.
Što se sati rada tiče, u Hrvatskoj arhitekt odradi više od 40 sati tjedno, a najviše sati odrade freelanceri.

Prosječan broj sati rada arhitekata po sektorima unutar branše
Izvor: Architect’s Council of Europe

 

Navedene brojke u anketi odnose se na jedan dio arhitekata u Hrvatskoj: na one ovlaštene, “registrirane” koji posjeduju pečat te mogu osnovati vlastitu firmu i potpisivati projekte.

Upravo zbog toga anketa pokazuje kako 0% arhitekata koji rade imaju samo jednu ili dvije godine radnog iskustva te kako u Hrvatskoj ima samo 7 % arhitekata ispod 30 godina.

Ako računamo da, prosječno, mladi završavaju studij negdje oko 25. godine života i pretpostavimo da će odmah naći posao te da će se stručno osposobiti i time prijaviti se pri HKA, ovi podaci ukazuju na nešto. To je pokazatelj kako je u Hrvatskoj, kao i nekim drugim zemljama EU, potrebno proći razdoblje stručnog osposobljavanja u trajanju od dvije godine da biste postali arhitektom.

Broj godina kao kvalificiran arhitekt po zemljama članicama EU
Izvor: Architect’s Council of Europe

 

Zanimljiv je i podatak da postotak zaposlenih između 40 i 44 godina iznosi 11% te između 45 i 49 godina iznosi 9%. Vidimo da arhitekata između 40 i 49 godina ima najmanje, razlog možda leži u iseljenju. Dakle, i ne tako mladi, a puno iskusniji, primorani su ili voljni otići za nekim boljim prilikama (ili su to učinili početkom krize prije desetak godina, u svojim tridesetima).

Starost arhitekata u postocima
Izvor: Architect’s Council of Europe

 

 

 

Vidimo da se stanje na tržištu pogoršalo s 2010. godine na 2012. i još drastičnije s 2012. na 2014. (podataka za 2008. nema) rezultirajući smanjenjem tržišta, a time i broja radnih mjesta. Međutim, ne čini se više tako lošim za 2016. godinu.

 

 

Procijenjena vrijednost  tržišta arhitekture u Hrvatskoj
Izvor: Architect’s Council of Europe

 

Ipak, posljedice su dugotrajne, i u reduciranom tržištu ili tržištu koji se još oporavlja, možda mjesto najmanje nalaze oni s najmanje iskustva: mladi arhitekti. Zato zemlje pokušavaju naći oblike zapošljavanja koje bi favorizirale ulazak u svijet zaposlenih, nekakvu “odskočnu dasku”.

Europi je cilj da postane, na znanju temeljeno, najkonkurentnije gospodarstvo. Način postizanja toga cilja nije određen dokumentima EU, već svaka zemlja članica može imati svoj modus operandi te u vlastitom zakonodavstvu proizvesti model koji će primjenjivati.

Vlada Republike Hrvatske donijela je, na sjednici 21. svibnja 2009., Odluku o prihvaćanju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja, i upravo u tom planu se po prvi put spominje stručno osposobljavanje bez osnivanja radnog odnosa (SOR). Tko se time bavi je, kratko rečeno, Hrvatski Zavod za Zapošljavanje (HZZ).

Stručno osposobljavanje definirano je kao “mjera putem koje se osposobljavaju mlade osobe za rad na radnom mjestu u zvanju za koje su se obrazovale, a s ciljem stjecanja iskustva ili formalnog uvjeta za pristupanje stručnom/majstorskom ispitu” (više ovdje). Ovakva se mjera poduzela da bi se mladima bez prethodnog radnog iskustva olakšao ulazak u svijet zaposlenih.

No, radi se o radu bez zasnivanja radnog odnosa, u trajanju od 12 ili 24 mjeseci, na puno radno vrijeme, a za koji poslodavac dobiva poticaje od države. Kandidat dobiva 2 620,80 kn mjesečno (od države; približno 353 €, znatno bolje od 1 600,00 kn 2012. godine, otkad je donesen Zakon o poticanju zapošljavanja), nakon završenog stručnog osposobljavanja kandidat će moći polagati državni stručni ispit te će mu za to biti pokriveni troškovi polaganja (od države), a za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja bit će mu nadoknađeni troškovi prijevoza (ali od strane poslodavca).

Kandidat mora biti nezaposlena osoba do navršenih 30 godina života koja nema više od 12 mjeseci staža u zvanju za koje se obrazovala, prijaviti se u evidenciju HZZ-a najmanje na 30 dana, imati sreću ulaska u biro gdje nitko u zadnjih 6 mjeseci nije dao otkaz, gdje će imati mentora (osoba jednake kvalifikacije i razine obrazovanja ili s najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima za koje mentorira u slučaju da ne ispunjava uvjet kvalifikacije i razine obrazovanja), gdje ured ne čini samo poslodavac, i u kojem nitko iste struke nije, unatrag šest mjeseci, donio odluku o raskidu ugovora o radu.
Bolovanje nije plaćeno, radni staž za mirovinu ne ide.

Ukupna registrirana nezaposlenost pri HZZ-u je 204.500 osoba za 2017.,  no HZZ ne daje podatak koliko je mladih  (ispod 30 godina).

Registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj 2004-2017
Izvor: Hrvatski Zavod za Zapošljavanje

Analize su pokazale kako općenito sve veći broj nezaposlenih među mladima je visokoobrazovano (stručni i sveučilišni studij, magisterij, doktorat) te je jasno da postoji problem neusklađenosti između politike obrazovanja i zapošljavanja te da je potražnja za poslom veća od ponude. Jedan od glavnih uvjeta koji poslodavci traže pri zapošljavanju jest iskustvo.

Gore spomenuto ACE-ovo istraživanje je također pokazalo kako se 31% hrvatskih arhitekata u jednom trenutku školovalo izvan Hrvatske da bi steklo bolje obrazovanje i bolje šanse pri ulasku u svijetu rada i otprilike toliko je uzelo u obzir, u zadnjih 12 mjeseci, da ode raditi u inozemstvo. Bolje obrazovanje bi trebalo, samo po sebi, olakšati ulazak u neki arhitektonski biro.

Izlazak s fakulteta, koliko god on dobar bio, nije nikakva garancija za ulazak u svijet zaposlenih. Dok se mladi arhitekti ne osposobe stručno, a za to je potrebno raditi za nekoga barem dvije godine, ne mogu pokrenuti vlastitu firmu. S druge strane, dok se osposobljavaju, primat će, na mjesečnoj bazi, simboličnu vrijednost tijekom dvije godine. Ako se uspiju zaposliti “uobičajenim putem”, mogućnosti da ugovor bude na određeno radno vrijeme su jako velike.
Problem, dakle, ne leži u obrazovanju, nego u zakonodavcu.

Nije novost da je individualizacija opći trend i da je takozvana gig economy, čiji su privremeni i povremeni rad te kratki angažmani svojstveni, uzela maha i u Hrvatskoj. U takvoj ekonomiji tvrtke štede resurse u smislu pogodnosti, uredskog prostora i obuke. Dakle, ekonomija samo koristi pogodnosti koje je zakonodavac omogućio.

Nije sve ni tako sivo. Postoji niz prednosti, i za poslodavca i za zaposlenika, koje se dobivaju iz rasta kratkoročnih radnih mjesta. Kao prvo, u digitalnom dobu, radna snaga je sve mobilnija, a rad se sve više može obaviti s bilo kojeg mjesta (jednom kada su alati dostupni).
To znači da slobodnjaci, takozvani “freelanceri” mogu odabrati između privremenih poslova i projekata širom svijeta, dok, s druge strane, poslodavci mogu odabrati najbolje pojedince za određene projekte.

Izvor: www. datamenager.it

 

Digitalizacija je isto, na neki način, doprinijela izravno smanjenju radnih mjesta, budući da softveri zamjenjuju ili olakšavaju neke vrste posla. Drugi faktor koji je utjecao na smanjenje radnih mjesta uključuje financijske pritiske na tvrtke.

Također, dijelom je zaslužan i ulazak milenijske generacije u radnu snagu, čije su glavne karakteristike tehnološka osviještenost, globalna orijentiranost, poduzetnost, multitasking, nomadičnost, nestrpljivost, avanturizam.
No, izgleda da ih buntovni optimizam čini sebičnima i lijenima pred očima starijih generacija koje bi ih trebale zaposliti.

 

Foto: Naslovnica časopisa Time, 20. svibnja 2013., autor: Andrew B. Myers

 

 

Za hrvatske freelancere nemamo nikakve podatke, kao ni za one pojedince koje ulaze u takozvanu sivu ekonomiju. Što se freelancera tiče, točne se brojke ne mogu znati, budući da takva vrsta posla omogućava (i nalaže) da možete raditi za bilo koga, bilo gdje, ne samo na hrvatskom tržištu.

Postoji Hrvatsko Društvo Nezavisnih Profesionalaca (HDNP), neprofitna udruga nastala s ciljem kreiranja, održavanja i promicanja freelancerskih poslova, ali njihov website je, trenutno, u održavanju.

Sadašnja stvarnost je da ljudi tijekom radnog vijeka više puta mijenjaju radna mjesta, što zbog iskustava, što zbog primoranosti.
U Hrvatskoj je oblik zapošljavanja na određeno vrijeme postao uobičajen; i sve bi bilo dobro kada bi se nakon jednog posla brzo pronalazio drugi, adekvatno plaćen, osiguravši, kako to piše u općim pravima radnika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) “uvjete za rad na siguran način, koji ne ugrožava radnikov život, zdravlje, ćudoređe i zaštitu privatnosti”.

“Sada je tako kako jest, no strpi se, bit će bolje”. U tu obećanu budućnost, naraštaj sada i odmah niti ikoji drugi ne mora vjerovati.
Ali za sada čini se da još uvijek vrijedi stari model: strpljen, spašen…

 

 

 

 

Poziv na prijavu radova za studentsko priznanje Piranesi

$
0
0

Arhitektonski fakultet u Zagrebu, u suradnji s Organizacijskim odborom Piranskih dana arhitekture, objavio je poziv studentima i recentno diplomiranima na prijave za izbor dva predstavnika Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu za sudjelovanje na međunarodnoj arhitektonskoj izložbi i natječaju za studentsko priznanje PIRANESI 2017.
Rok prijave je 5. listopada 2017.

 

 

“Međunarodni arhitektonski simpozij Piranski dani arhitekture (PDA) održava se 18. studenog 2017. u Piranu po 35. put.

Piranski dani arhitekture čine predavanja međunarodnih arhitekata, međunarodna izložba, dodjela Nagrade Piranesi, te dodjela međunarodnog Studentskog priznanja Piranesi.

Projekte za izložbu odabiru nacionalni selektori.

Dio izložbe u Piranu je međunarodna studentska izložba selektiranih projekata s 12 arhitektonskih fakulteta (Ljubljana, Maribor, Zagreb, Split, Trst, Pescara, Graz, Beč, Spittal, Budimpešta, AA London, Solun).

Po dva projekta sa svakog fakulteta konkuriraju za međunarodno Studentsko priznanje Piranesi.

Piranesi žiri čine predavači na ovogodišnjem simpoziju: Manuel Aires Mateus (PT), Sami Rintala (NO), Emilio & Matteo Caravatti (IT), Jaume Mayol & Irene Pérez (ES), Hans Gangoly & Irene Kristiner (AT), Robert Potokar (SI), Branko Silađin (HR).

Mjesto / vrijeme održavanja izložbe: izložbena dvorana Monfort u Piranu / 18. studenog – 15. prosinca 2017.

Prijavljuju se najuspješniji studentski radovi s diplomskog studija i diplomski radovi nastali tijekom protekle dvije godine (ak.god. 2015/16. i 2016/17.), bez obzira jesu li autori u međuvremenu diplomirali.

Prijava: dva lista formata A3 – s prikazom projekta, osnovnim podacima i kontaktom. Dostaviti analogno (AF soba 305) i/ili digitalno (pdf format) na e-adresu selektora objavljenu na webu PDA (ovdje).

Prijava mora sadržavati sljedeće podatke na engleskom: ime projekta, lokaciju, godinu nastanka, ime/imena autora i mentora,

Kontakt e-mail i broj mobitela – više ovdje.

Rokovi: dostava prijave selektoru najkasnije u četvrtak 5. listopada 2017.
Selekcija: bit će odabrana dva projekta koja će AF Zagreb zastupati u Piranu.
Selektori AF Zagreb za Studentsko priznanje Piranesi
Prof. Miroslav Geng
Doc. Lovorka Prpić _ dostava prijave: AF soba 305 / lovorka.prpic@arhitekt.hr”, stoji u pozivu.

 

 

Više informacija o programu pronađite na stranicama Piranskih dana arhitekture.

 

 

 

RCR Arquitectes, Hasegawa, SHL Architects, Mateković … na 17. Danima Orisa

$
0
0

Ovogodišnji Dani Orisa održat će se 14. i 15. listopada 2017. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Na ovogodišnjim Danima Orisa gostuju:

 

RCR Arquitectes (Španjolska)

RCR Arquitectes je projektantski ured koji su 1987. godine osnovali Rafael Aranda, Carme Pigem i Ramon Vilalta u katalonskom gradu Olotu.
Njegovi osnivači ondje i danas žive i rade, a njihova je arhitektura usko povezana s lokalnim kontekstom u kojem su ostvarili velik dio svojih projekata.

Njihova suradnja s Orisom traje već petnaest godina, a u Zagrebu su gostovali još 2004. na Danima Orisa 4. Njihova poetika, zacrtana već u prvim radovima, razvijala se kontinuirano i dosljedno te su za svoj rad tijekom godina primili brojna priznanja i nagrade.

U Zagreb se vraćaju kao dobitnici najprestižnijeg svjetskog arhitektonskog priznanja, Pritzkerove nagrade, koja im je dodijeljena u svibnju ove godine (o čemu smo pisali ovdje).

 

 

Schmidt Hammer Lassen Architects (Danska)

Arhitektonski ured SHL osnovali su Morten Schmidt, Bjarne Hammer i John. F. Lassen 1986. godine u Aarhusu.
SHL danas imaju urede u Kopenhagenu, Londonu, Šangaju i Singapuru, a poznati su po velikim projektima zgrada za kulturu.

Međunarodnu pozornost privukli su 1997. godine izgradnjom kulturnog centra Katuaq u Nuuku na Greenlandu, a neki od njihovih najpoznatijih radova jesu dogradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Kopenhagenu, muzej ARoS u Aarhusu te uredska zgrada The Crystal u Kopenhagenu.

Od nagrada valja izdvojiti RIBA-inu nagradu, A+ Award te izbor za nagradu Svjetskog festivala arhitekture (WAF).

 

OFIS arhitekti (Slovenija)

Slovenski ured OFIS arhitekti međunarodni su ugled stekli stalnim istraživanjem arhitektonskih formi i iznimnom diversifikacijom svojega projektantskog rada.

Ured su 1996. osnovali Špela Videčnik i Rok Oman, a njihovi projekti uključuju zgradu socijalnog stanovanja u Izoli, nogometni stadion Bate Borisov u Bjelorusiji, Kulturni centar europskih svemirskih tehnologija u Vitanju te planinarska skloništa u slovenskim Alpama.

Dobitnici su brojnih priznanja i nagrada, poput Plečnikove nagrade, nagrade portala Archdaily Building of the Year, a za prestižnu su nagradu Mies van der Rohe nominirani čak šest puta.

Trenutno predaju na Poslijediplomskom studiju dizajna Sveučilišta Harvard.

 

Walter Angonese (Italija)

Walter Angonese rođen je u Kalternu u Južnom Tirolu 1961., a arhitekturu je studirao u Veneciji. Svaki njegov rad odlikuje se inovativnošću i individualnim pristupom.

Poznat je po radikalnim rekonstrukcijama i intervencijama u povijesne građevine poput prenamjene dvorca Tirol pokraj Merana u povijesni muzej te rekonstrukcije tvrđave u Kufsteinu kod Innsbrucka.

Među ostalim radovima ističu se projekt vinarije Manincor u Kalternu, kao i stambene vile i izložbenog prostora Casa Dalle Nogare u Bolzanu.

Od priznanja valja izdvojiti Talijansku nagradu za arhitekturu te nastup na Milanskom trijenalu. Od 2007. radi kao profesor na Akademiji za arhitekturu u Mendrisiju.

 

Davor Mateković (Hrvatska)

Davor Mateković rođen je 1962. godine u Zagrebu, a 1992. osnovao je arhitektonski ured Proarh iza kojeg danas stoji dugi niz projekata različitih mjerila, tipova i funkcija.

Svojim je radom ostavio značajan trag na slici suvremenog Zagreba, a senzibilitetom za kontekst posebno se ističu njegove obiteljske kuće poput Zagorske hiže u Kumrovcu, kuće na Visu te kamene kuće u Lukovom Šugarju, za koju je dobio nagradu za stambenu arhitekturu Drago Galić Udruženja hrvatskih arhitekata (o čemu smo pisali ovdje).

Valja spomenuti i nastup na Venecijanskom bijenalu arhitekture te nagradu Svjetskog festivala arhitekture (WAF), na kojem je sudjelovao i kao član žirija.

 

Go Hasegawa (Japan)

Go Hasegawa jedan je od najzanimljivijih japanskih arhitekata mlađe generacije. Rođen je 1977. godine u Saitami u Japanu, a 2005. osniva vlastiti ured Go Hasegawa and Associates.

Autor je brojnih projekata obiteljskih kuća; za projekt kuće u Sakuradai 2008. godine nagrađen je nagradom Shinkenchiku., a 2014. nagradom AR Design Vanguard.

Od 2009. radi kao gostujući profesor na Tehnološkom institutu u Tokiju, Akademiji za arhitekturu u Mendrisiju, Sveučilištu u Kaliforniji (UCLA) te na Poslijediplomskom studiju dizajna Sveučilišta Harvard.

 

 

Vedran Mimica (Hrvatska)

Vedran Mimica profesor je arhitekture i urbanizma na Tehnološkom institutu države Illinois (IIT) u Chicagu.
Rođen je u Zagrebu 1954., a 1991., na poziv Hermana Hertzbergera, pridružio se institutu Berlage u Rotterdamu te od 2007. do 2012. bio posljednji dekan Instituta. Predavao je na brojnim arhitektonskim fakultetima poput fakulteta Architectural Association, ETH, Sorbonne, Sveučilišta Columbia,

Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa (MIT), Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA) i Katoličkog sveučilišta u Santiago de Chileu.
Sudjelovao je u uređivanju i izdavanju nekoliko ključnih knjiga suvremene hrvatske arhitekture (Randić&Turato: Arhitektura tranzicije, Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, Suvremena hrvatska arhitektura: Testiranje stvarnosti).

Od 2003. do 2012. neovisni je stručnjak za Nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu Mies van der Rohe.
Kao pandan europskoj nagradi 2013. s Wielom Aretsom pokreće MCHAP (Mies Crawn Hall Americas Prize).
Kao kritičar i kustos za arhitekturu Mimica objavljuje u hrvatskom i globalnom tisku.

 

architecten de vylder vinck taillieu (Belgija)

Ured architecten de vylder vinck taillieu osnovali su 2010. godine Jan De Vylder, Inge Vinck i Jo Taillieu.
Ovi belgijski arhitekti istaknuli su se specifičnim arhitektonskim jezikom, kritičkim pristupom projektantskom radu i nekonvencionalnim promišljanjem intervencija u izgrađeni okoliš.

Radovi su im bili izloženi na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2010., 2012. i 2016. godine te na Čikaškom bijenalu arhitekture 2015. godine.
Za projekt Plesnog studija HeL bili su nominirani za nagradu Mies van der Rohe, a 2014. godine sudjelovali su na kultnom projektu BUS:STOP Krumbach.

POSEBAN GOST: Dobitnik nagrade Shinkenchiku za 2017. godinu
Nagradu Shinkechiku dodjeljuje kultni japanski arhitektonski časopis a+u inovativnim projektima na temelju prosudbe samo jednog selektora, a ove godine to je Go Hasegawa.

 

Moderatori: Dinko Peračić i Maroje Mrduljaš

 

Cijena ulaznice: 450 HRK

Cijena studentske ulaznice: 250 HRK

 

 

Peti Dani industrijske baštine u Sisku

$
0
0

Peti dani industrijske baštine grada Siska počinju u petak, 15. rujna 2017., a organizatori manifestacije, Gradski muzej Sisak s partnerima, želi javnosti predstaviti vrijednu povijesnu i kulturnu baštinu nastalu deindustrijalizacijom u posljednjih četvrt stoljeća, kao i novu vrijednost grada Siska, najavljeno je u ponedjeljak, donosi HINA.

Ravnatelj sisačkog Gradskog muzeja, Vlatko Čakširan, rekao je kako je posebnost ovogodišnje priredbe, koja će trajati dva tjedna (od 15. – 30. rujna), predstavljanje šest projekata prenamjene zapuštenih industrijskih prostora, koji su već završeni ili su u postupku.

 

U petak, 15. rujna, u Muzeju će biti otvorena izložba u povodu 100 godina sisačke Segestice pod nazivom “Gutljaj jedan, ali vrijedan”, dan kasnije posjetitelji će moći obići pogone sisačke pivovare, te prisustvovati Sisačkom festivalu piva.

Povijesnom korištenju metala, kao nezamjenjivog materijala, kroz predavanja i radionice, bit će posvećena priredba Sisak Metal Fest, koju organizira sisački Metalurški fakultet, a fotografije industrijske baštine izlagat će mladi sisački fotografi.
Obilazak objekata industrijske baštine organizirat će se i biciklima.

 

O važnosti industrijske proizvodnje u oblikovanju svakodnevice sisačkih urbanih cjelina i formiranju industrijske kulture, na predavanju će govoriti dr. Tomaž Pipan, s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani.

Uz ostalo, organizirat će se i radionice za najmlađe, kako bi se kod njih razvila svijest o važnosti očuvanja industrijske baštine, koja je obilježila sisačku povijest od druge polovice 19,. stoljeća naovamo.

Program Dana industrijske baštine grada Siska i ove godine uključit će lokalnu zajednicu kao i posjetitelje grada kroz radionice, obilaske industrijskih pogona, izložbe, predavanja, ali i prezentaciju međunarodnih iskustava u očuvanju i prezentaciji industrijske baštine.

Tijekom manifestacije građane će se upoznati s mogućnostima kvalitetnog korištenja industrijske baštine kao razvojnog potencijala grada Siska.

Program možete pogledati ovdje.

 

 

Organizator: Gradski muzej Sisak

Partneri:
Konzervatorski odjel u Sisku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture
Turistička zajednica grada Siska
Foto galerija “Siscia Obscura” Sisak
Metalurški fakultet u Sisku
Biciklistički klub “Roda” Sisak

 

 


MMSU u Rijeci – muzej u nastajanju

$
0
0

Sutra, 22. rujna 2017., u 20 h prvom retrospektivnom izložbom Tomislava Gotovca “Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte”, otvara se Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, na novoj lokaciji – unutar kompleksa bivše tvornice Rikard Benčić.

Rad na projektu rekonstrukcije H-zgrade započeo je 2013., a predstavljen je u sklopu hrvatskog nastupa na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2016. pod nazivom “to trebamo-to radimo”,  s projektima rekonstrukcije Pogona Jedinstvo u Zagrebu i Doma mladih u Splitu, o čemu smo pisali ovdjeAutorski tim Dinko Peračić, Miranda Veljačić, Emina Višnić, Slaven Tolj su autori nastupa na Bijenalu.

Arhitekt Dinko Peračić je autor projekta rekonstrukcije, o kojem je u članku riječ.

 

 

Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti konačno useljava u novi vlastiti prostor u kojem se može razvijati.
Desetljećima je u nepoticajnom unajmljenom prostoru čekao realizaciju planirane velike, ali teško ostvarive nove zgrade.

 

 

Ovo iščekivanje okončano je odlukom da se Muzej smjesti u postojeću tvorničku građevinu u kompleksu Rikard Benčić, takozvanu H zgradu, na najefikasniji mogući način.

 

 

Ova uglavnom napuštena zgrada imala je niz ozbiljnih problema, ali je u cjelini obećavala dobre uvjete za novi zamah i širenje muzejske aktivnosti. Za rekonstrukciju zgrade na raspolaganju je bio mali dio ukupno potrebnog budžeta.

Istovremeno program Muzeja i očekivanja publike pokazala su jasnu potrebu da se što prije realiziraju na novoj lokaciji.

 

 

U ovim okolnostima jedini način da se prostor rekonstruira i pretvori u Muzej bio je kreativni i angažirani pristup svih uključenih, od Odjela za kulturu, Muzeja, projektanata, izvođača radova i svih ostalih suradnika.

 

Prema metodi i motu “to trebamo – to radimo” razrađenim i prezentiranim na Bijenalu arhitekture u Veneciji 2016. godine, nije se čekalo da se stvore povoljni uvjeti i riješe svi problemi da bi se krenulo u rekonstrukciju, već se krenulo s radom i u hodu pronalazila alternativna rješenja.

Cilj je bio jasan, da se MMSU u zadanom roku preseli u novu zgradu, bez obzira na okolnosti.

 

Sam projekt rekonstrukcije rastavljen je na velik broj pojedinačnih faza i zahvata, od kojih je svaki zaseban proces, u projektnom, financijskom i izvedbenom smislu.
Integralni glavni projekt poslužio je samo kao orijentacijska podloga kojom se ovi dijelovi spajaju u cjelinu.

 

 

Prostor koji upravo otvaramo je jedan dio H zgrade minimalno potreban za smještaj najvažnijih sadržaja Muzeja – izložbenih prostora, prostore za rad i komunikaciju s posjetiteljima i radna mjesta.

 

 

Riješeni su svi bitni sigurnosni i tehnički sustavi, osiguran minimalan dovoljan komfor korištenja i dobri uvjeti za izložbe.
Sve ostalo nije bilo neophodno, pa to i nije ugrađeno u dosadašnje uređenje.

 

 

Na isti način na koji se rekonstruirao projekt do sadašnjeg stanja, planira se nastavak radova na drugim neuređenim dijelovima i unapređenju prostora koji se sada otvaraju.

 

 

Ovim H zgrada nije jedan završen objekt koji se prepušta MMSU na korištenje, već je ona muzej u nastajanju, struktura koja će rasti i razvijati se istovremeno s razvojem Muzeja.

 

Zgrada nije samo neutralan i nepromjenjiv prostor za muzejske aktivnosti, nego i sadržaj sam za sebe, koji će se prilagođavati, stalno reorganizirati i nastaviti izgrađivati.

 

 

Tema arhitektonskog pristupa ovom projektu nije izvrsnost oblikovanja i dorađenost izvedbe, već omogućavanje suživota sadržaja i izgrađene strukture.

Fokus rada MMSU je u iskrenosti prema realnosti, pa je na isti način pripremljen i njegov prostor; bez uljepšavanja i suvišnih dodataka, ali potpuno prilagođen da bude stalno otvoren promjenama i kreativnosti umjetnika.

 

 

Podaci o zgradi:

Zapadno krilo H zgrade u koji se smješta MMSU jedan je u nizu napuštenih gradskih prostora u bivšem industrijskom kompleksu Rikard Benčić u Rijeci, koji se pretvara u kulturni kvart.

Nastala je u 18. stoljeću i tijekom vremena doživjela je brojne rekonstrukcije i adaptacije. Koristila se za skladištenje i proizvodnju šećera, a kasnije duhana i na kraju proizvodnju strojeva.

Cijelo krilo koje se planira koristiti za potrebe Muzeja ima ukupno neto 3700 m2 na četiri etaže, a dio koji je uređen u ovoj fazi ima oko 1500 m2 u prizemlju i na katu. Preostale dijelove planira se urediti i otvoriti u sljedećim fazama.

Uređeni dio sadrži velik izložbeni prostor, veći ulazni prostor pogodan za razna događanja, edukacijski prostor koji se može koristiti za manje izložbe, radne prostore za zaposlenike i sve potrebne servisne prostore.

Rad na projektu rekonstrukcije započeo je 2013. godine.

 

 

*MMSU, 1. faza, prizemlje

 

 

 

*MMSU, 1. faza, kat

 

 

*MMSU, 1. faza, poprečni presjek

 

 

 

 

*MMSU, 1. faza, uzdužni presjek

 

Popis sudionika:
————————————————————————————–
Arhitektura – ARP d.o.o., Split
Autor – Dinko Peračić
Suradnici – Miranda Veljačić, Ivan Begonja, Mia Vučić, Viktor Perić, Ivana Baković, Špiro Grubišić, Mia Kozina
Konstrukcija – UOIG Zlatko Belošević, Zagreb
Elektroinstalacije – Elektro Klima Projekt d.o.o., Split – Marija Vrca
Vodovod i kanalizacija – TUB d.o.o., Split – Ivo Žuvela
Stojarske instalacije – TUB d.o.o., Split – Vlado Nigojević
Zaštita od požara – Termozop projekt d.o.o., Rijeka – Goran Stipković
———————————————————————————-
Grad Rijeka, Odjel za kulturu
Pročelnik – Ivan Šarar
Margita Dujmić
Nikolina Radić-Štivić
——————————————————————————–
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
Ravnatelj – Slaven Tolj
Sabina Salamon
Ivo Matulić
——————————————————————————–
Izvođači radova:
VG5 d.o.o., voditelj radova Hrvoje Borko
Fidal d.o.o.
Eding d.o.o
Stručni nadzor:
KLing d.o.o, Ervin Mohorovičić
Plan-projekt d.o.o., Krešimir Persen
————————————————————————————–
Koncept prenamjene H-zgrade unutar komplexa Benčić za potrebe MMSU-a predstavljen je u sklopu hrvatskog nastupa na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2016. godine pod nazivom “to trebamo-to radimo”,  s projektima rekonstrukcije Pogona Jedinstvo u Zagrebu i Doma mladih u Splitu.
Autorski tim: Dinko Peračić, Miranda Veljačić, Emina Višnić, Slaven Tolj
——————————————————————————–
Fotografije: Damir Žižić

 

 

Arhitektonski dragulj podno Biokova

$
0
0

O arhitektonsko-umjetničkoj obitelji Filipović koja je svoju staru obiteljsku kuću u Brelima preuredila u izložbeni prostor, mogli ste čitati na našem portalu (ovdje).

Danas predstavljamo projekt mladog arhitekta Ivana Filipovića, njegovu obiteljsku kuću također realiziranu u Brelima.

 

Foto: Ivan Filipović

U Brelima, na dijelu katastarske čestice površine 204 m2, planirana je gradnja stambene građevine.

 

Foto: Tom Dubravec /CROPIX

 

Objekt je zamišljen kao dvojni objekt, prislonjen uz rub parcele na jugoistočnoj strani, projektiran kao jedna stambena jedinica.

 

Foto: Tom Dubravec /CROPIX

 

Predviđena visina je podrum+prizemlje+kat. Stambena jedinica je organizirana kroz sve etaže, povezane dvama jednokrakim unutarnjim stubištima.

Na nivou prizemlja je blagovaonica i kuhinja, te dječja spavaća soba i kupaonica, na prvom katu je dnevni boravak, te roditeljska spavaća soba s kupaonicom. U podrumu je višenamjenski prostor te prostorija za tehniku i praonica.

Foto (gore, interijer): Viktor Popović

 

Građevna parcela je izduljenog oblika, dužim stranama orijentirana u smjeru sjeveroistok-jugozapad.

Foto: Ivan Filipović

Izduljeni oblik parcele je posljedica diobe zemljišta, prilikom koje je parceli trenutno omogućen samo pješački pristup s betoniranog puta s južne strane (lungomare), dok se u budućnosti, u daljnjim diobama planira ostvariti pješački pristup i sa sjeverne strane parcele, iz asfaltirane ulice Ivana Gundulića.

Foto: Tom Dubravec / CROPIX

 

Foto: Viktor Popović

 

Foto: Viktor Popović

 

Foto: Ivan Filipović

 

Nacrti:

*podrum

*prizemlje

 

*kat

*presjek

*pogled jugozapad

 

*pogled sjeverozapad

 

*pogled jugoistok

 

 

 

 

Fotografije: Viktor Popović, Tom Dubravec (CROPIX), Ivan Filipović

 

 

Neboderi – grad među oblacima

$
0
0

Od 4. do 6. listopada 2017. u Rijeci se organizira arhitektonsko-urbanistički festival “Neboderi – grad među oblacima” kroz koji se Sekcija mladih Društva arhitekata Rijeka bavi fenomenom stambenih višekatnica u Rijeci.

Problemi nametnuti kroz prethodne analize i anketiranje stanara upućuju na nedostatak kvalitetnih zajedničkih prostora u stambenoj izgradnji takvoga tipa, pa su sukladno tome definirani ciljevi cjelokupnog događanja, a to su mapiranje važnog dijela gradskog urbanog tkiva, vrednovanje arhitekture nakon Drugog svjetskog rata, podizanje kvalitete života u stambenim višekatnicama, poticanje različitih struka na suradnju, aktivacija mjesnih zajednica i obrazovanje stanovništva.

Koncept trodnevnog događanja sadrži prezentacije, edukacije, izložbu i okrugli stol na temu riječkih nebodera. Raspravljat će se o povijesti, socijalnom, arhitektonskom, urbanističkom i krajobraznom fenomenu, a jedan od najuzbudljivijih rezultata bit će prijedlog idejnog rješenja za urbani vrt stanara na krovu nebodera u Škurinjskoj Dragi za koji postoji nada da će se interesom i suglasnošću stanara i realizirati.

Kao jedan od zanimljivih momenata projekta vrijedi istaknuti i malu eksperimentalnu portunsku knjižnicu što se stvara u suradnji s Udrugom za urbanu regeneraciju “Kuraž” koja razvija i projekt “Škurinjski susjedi”.

Pod vodstvom priznate riječke fotografkinje Petre Mrše održava se i fotografska radionica konceptualno usmjerena na život i vizualnu definiciju nebodera kao prostornog, socijalnog i psihološkog fenomena.

Naglasak će biti na osobnom pristupu kroz koji će se sagledavati neboderi, razni aspekti određene arhitekture i njeni utjecaji na društvo. Sudjelovanje na radionici je potrebno prijaviti (ovdje).

 

 

 

 

Program festivala:

4. listopada 2017. / srijeda
Lokacija: Vrtić Rastočine / Neboder Š-6 – 17 sati

Upoznavanje stanara i šire javnosti s projektom uređenja Urbanog vrta, sanacije nebodera te programom Dana Nebodera 2017

*Otvaranje Dana Nebodera 2017 – na krovu nebodera na adresi Rastočine 6 (u slučaju lijepog vremena)
*Predstavljanje idejnih rješenja projekta Urbani Vrtovi – #sekcija – Rezultati radionice – GFRI – Predstavljanje modela i proračuna – Irena – predavanje / primjeri iz prakse – Breda Bizjak – Pulski projekt / Iskustva
*Radionica za djecu i roditelje u vrtiću Rastočine (ocrtavanje vaza i sađenje sadnica)

5. listopada 2017. / četvrtak
Lokacija: Društvo arhitekata Rijeka – 18 sati

Okrugli stol / interdisciplinarni skup o “prošlosti” i “budućnosti2 (riječke) stanogradnje te neboderima kao simbolu Rijeke
* Predavanje / Stručni skup – Srđan Škunca (Grad Rijeka / Urbanizam) – Leo Modrčin (arhitekt) – Lidija Butković Mićin (povjesničar) – dr.sc. Barbara Kalebić Maglica (psiholog) – Luka Skansi (arhitekt i teoretičar arh.) Okrugli stol na temu predavanja / Otvaranje izložbe / istraživanja Usporedba arhivske građe i trenutnih trendova / projekata – NEKAD vs. SAD -izložba radova sa #sekcija radionice

6. listopada 2017. / petak
Lokacija: Hotel Neboder -18 sati

Zaključak Dana Nebodera, domjenak i druženje
*vođenje po hotelu Neboder
*projekcija fotografija
*domjenak
*koncert Stefani&Stefan

Festival se izvodi u organizaciji “Sekcije” u suradnji s partnerima Hrvatskom komorom arhitekata, Gradom Rijeka – Odjel za urbanizam, Društvom arhitekata Rijeka, Građevinskim fakultetom u Rijeci, Filozofskim fakultetom u Rijeci, KD Čistoća, Hotelom Neboder, Kombinatom, Dječjim vrtićem Rastočine, Udrugom za urbanu regeneraciju “Kuraž” itd.

Generalni sponzor je Hrvatska komora arhitekata koja je projekt prepoznala kao projekt od značaja za struku i uvrstila ga je u 11 podržanih projekata (od 40 prijavljenih) 2017. godine.

Voditelj projekta je riječka arhitektica mlađe generacije Gorana Stipeč Brlić.

 

Izvor: Gradske knjižnice Rijeka

 

Natječaj za idejno rješenje Tematskog parka Bundek-istok (Racinjak)

$
0
0

 

Raspisan je projektni natječaj za izradu idejnog urbanističko- arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-istok (Racinjak).

Oznaka iz Plana nabave Raspisivača natječaja: 2408-2017-EMV

Registarski broj natječaja Hrvatske komore arhitekata: 46-17/ZG-UA/NJN

RASPISIVAČ I INVESTITOR natječaja je Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb OIB: 6181789437; telefon: +385 1 6503788; e-mail: javna.nabava@zagreb.hr; www.zagreb.hr odgovorna osoba: gradonačelnik Milan Bandić, dipl. politolog.

PROVODITELJ I ORGANIZATOR natječaja je DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA (DAZ), Trg bana J. Jelačića 3/I, 10 000 Zagreb, OIB: 87490332083; telefon: +385 1 4816 151; e-mail: natjecaji@d-a-z.hr ; www.daz.hr, odgovorna osoba: dr. sc. Rene Lisac, dipl.ing.arh.,predsjednik DAZ-a.

VRSTA NATJEČAJA: Javni, opći, u jednom stupnju, anonimni, za realizaciju, I stupnja složenosti za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-istok (Racinjak).

PREDMET NATJEČAJA je izrada idejnog urbanističko- arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-istok (Racinjak).

 

ROKOVI NATJEČAJA

Početak natječaja je 28. rujna 2017.

Natjecatelji imaju pravo dostaviti pitanja do 19. listopada 2017. Pitanja se dostavljaju e-mailom na adresu natjecaji@d-a-z.hr.
Pisani odgovori bit će objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH u Narodnim novinama (EOJN), i na www.d-a-z.hr do 25. listopada 2017.

Rok predaje natječajnih radova je 28. studenog 2017. do 16:00 h, u Društvu arhitekata Zagreb (DAZ), Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb, bez obzira na način dostave.

OCJENJIVAČKI SUD
Za ocjenu radova imenovan je Ocjenjivački sud u sastavu od pet (5) članova:

Članovi OS-a:
1. Azra Suljić, dipl.ing.arh., predsjednica OS-a, predstavnica Provoditelja
2. Ana – Marija Rajčić, dipl.ing.arh., dopredsjednica OS-a, predstavnica Raspisivača
3. Robert Duić, ovl.kraj.arh., predstavnik Provoditelja
4. mr.sc. Irena Matković, dipl.ing.arh., predstavnica Provoditelja
5. Sonja Sočivica, dipl.ing.arh., predstavnica Raspisivača

Zamjenik članova OS-a:
Hrvoje Vidović, dipl.ing.arh., predstavnik Provoditelja

Tehnička komisija:
1. Mirela Bokulić – Zubac, dipl.ing.arh.
2. Marinko Sladoljev, dipl.ing.arh., predstavnik Provoditelja

Tajnica natječaja:
Mladena Belamarić, dipl.ing.arh., predstavnica Provoditelja

 

NAGRADE

Određuje se nagradni fond u ukupnom iznosu od 245.000,00 kuna neto. Radovima koji su stručno izrađeni i odgovaraju uvjetima određenim ovom dokumentacijom za nadmetanje Ocjenjivački sud će dodijeliti nagrade kako dalje slijedi:

Nagrada       Broj nagrada             Neto iznos                *Bruto iznos
I. nagrada             1                          98.000,00                   137.236,82
II. nagrada            1                         61.250,00                      85.773,01
III. nagrada          1                         36.750,00                      51.463,81
IV. nagrada           1                         29.400,00                     41.171,04
V. nagrada             1                        19.600,00                      27.447,40

*Procijenjeni bruto iznosi odnose se na autorske naknade, poreze i doprinose, ukoliko se isplata vrši temeljem ugovora o autorskom djelu. Za obveznike PDV-a na neto iznos obračunat će se PDV.

 

CILJ PROVEDBE JAVNOG NATJEČAJA: Cilj je ovog urbanističko-arhitektonskog natječaja s naglašenom krajobraznom komponentom, analizirajući prostorne mogućnosti i ograničenja predviđene lokacije, posebne po svojim prirodnim obilježjima, dobiti najbolje funkcionalna i oblikovno vrijedno rješenje za realizaciju planiranih sadržaja krajobrazno-rekreacijskog tematskog parka Bundek – istok (Racinjak), odnosno novog Parka Racinjak.

Odabrano rješenje će poslužiti kao podloga za izradu projektno-tehničke dokumentacije za uređenje i izgradnju Tematskog parka Bundek-istok (RACINJAK).

Raspisivač javnog natječaja namjerava sklopiti ugovor o javnim uslugama na temelju pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave s autorom prvonagrađenog rada.

PRAVO SUDJELOVANJA u svojstvu u svojstvu autora ima jedna ili više stručnih fizičkih osoba.
Sposobnost natjecatelja je zadovoljena kada je barem jedan od autora natječajnog rada ovlašteni arhitekt , ovlašteni arhitekt urbanist ili ovlašteni krajobrazni arhitekt.
Ostali autori mogu biti ovlašteni arhitekti, dipl. ing. arh., mag. ing. arch. ili studenti arhitekture.
Natjecatelj može za izradu natječajnog rada angažirati i druge stručnjake specijaliste u pojedinom području, ali se oni ne smatraju autorima natječajnog rada.
Svaki od natjecatelja, pojedinac ili grupa, ima pravo sudjelovanja na ovom natječaju samo s jednim radom.
Osobe koje su sudjelovale u izradi jednog od natječajnih radova ovog natječaja kao suradnici ne mogu predati natječajni rad samostalno.

Na natječaju ne mogu sudjelovati Voditelj natječaja ili zamjenik Voditelja natječaja, zaposlenici Raspisivača, zaposlenici Provoditelja u slučaju da je provoditelj pravna ili fizička osoba – ured ovlaštenog arhitekta, Voditelj natječaja, zamjenik Voditelja natječaja, članovi Ocjenjivačkog suda, zamjenici članova, tajnik natječaja, članovi tehničke komisije, izrađivač natječajnog elaborata, kao i njihovi suradnici i srodnici u prvom i drugom koljenu, kao i svi ostali koji bi narušili ravnopravnost natjecatelja ili neovisno odlučivanje Ocjenjivačkog suda ne mogu kao sudionici sudjelovati u natječaju.

Natječajni elaborat Raspisivač stavlja natjecateljima na raspolaganje u digitalnom obliku u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH u Narodnim novinama (EOJN) te na mrežnim stranicama Društva arhitekata Zagreb (DAZ): www.d-a-z.hr, natječajna dokumentacija nalazi se na poveznici ovdje.

Izrađivač natječajnog programa: Ana – Marija Rajčić dipl.ing.arh. Ovlašteni arhitekt – A 1964
Ulica Republike Austrije 18
ana-marija.rajcic@zagreb.hr ; tel. 01/ 6101-885

KRITERIJI ZA ANALIZU I OCJENU NATJEČAJNIH RADOVA
Iz Natječaja će se isključiti radovi koji nisu izrađeni u skladu s Programom i Uvjetima Natječaja odnosno:
a/ Predani poslije roka navedenog u ovim Uvjetima Natječaja,
b/ Koji ne sadrže priloge navedene u ovim Uvjetima Natječaja,
c/ Čija oprema rada nije u skladu s ovim Uvjetima Natječaja,
d/ Koji nisu u skladu s prostornim planom, Programom i ostalim uvjetima Natječaja.

Pored usklađenosti rada s uvjetima raspisa, u pogledu sadržaja, rokova i obaveznih priloga, pri ocjenjivanju radova Ocjenjivački sud će valorizirati ovim redoslijedom:

• Urbanističko-prostorne i krajobrazne koncepcije
• Arhitektonsko oblikovanje građevina
• Ekonomičnost rješenja kao i njegovu dugoročnu održivost

Natječaj se provodi u skladu s Poglavljem 2, člancima 327., 328., 329., 330. i 331. ZJN 2016, ostalim odredbama ZJN 2016, koje se primjenjuju na projektni natječaj te odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza (“Narodne novine”, broj 85/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) Hrvatske komore arhitekata, ukoliko iste nisu u suprotnosti sa ZJN 2016.
Projektni natječaj se provodi kao postupak koji prethodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama za izradu projektno-tehničke dokumentacije u dogovoru s Raspisivačem (za potrebe javne nabave usluga) sukladno članku. 327. stavku 1. ZJN 2016.

Procijenjena vrijednost nabave – projektni natječaj i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, sastoji se od nagradnog fonda, isplata naknada radnim tijelima i izrade projektno – tehničke dokumentacije, i iznosi ukupno 1.414.565,82 kuna bez PDV-a, te se raščlanjuje na iznose kako slijedi:
• nagradni fond u iznosu od 245.000,00 kuna neto, odnosno 343.092,09 kuna bruto bez PDV-a,
• naknada radnim tijelima u iznosu od 48.000,00 kuna, odnosno 71.473,73 kuna bruto bez PDV-a,
• projektno-tehnička dokumentacija u maksimalnom iznosu do 1.000.000,00 kn neto bez PDV-a za što će Raspisivač sklopiti ugovor nakon provedenog pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, sukladno članku 133. stavak 1. ZJN 2016, s osobom ovlaštenom za projektiranje prvonagrađenog rada koja zadovolji uvjete sukladno ZJN 2016 pod uvjetom da ima dokaze sposobnosti propisane ZJN 2016 i da je u skladu s Pravilnikom, te se u tom smislu smatra ponuditeljem. Prilikom izrade projektno – tehničke dokumentacije ponuditelju se neće platiti dio natječajnog rada koji je već izvršen plaćanjem nagrade.
Usluga izrade projektno – tehničke dokumentacije obuhvaća izradu cjelovitog projekta potrebnog za izgradnju objekata sukladno pozitivnim propisima.
Planirana okvirna sveukupna vrijednost investicije iznosi do 18.588.000,00 kuna (bez PDV-a).

Natječaj se provodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

 

Izvor: Društvo arhitekata Zagreba/ DAZ

 

Kuća Kolaž: poigravanje dimenzijama za prihvaćanje različitosti

$
0
0

Predstavljamo projekt “Kuća Kolaž” arhitekta Krešimira Damjanovića, prvonagrađeni rad međunarodnog natječaja Schinkenchiku Design Competition 2017, koji provodi i žirira japanski arhitekt Go Hasegawa.

Na natječaj se prijavilo 1081 sudionika (614 iz Japana, 467 inozemnih),  418 radova je pristiglo iz cijelog svijeta, a rezultati natječaja objavljeni su 1. listopada 2017.

Tema ovogodišnjeg natječaja bila je House of Dimensions. Od natjecatelja se očekivalo da odgovore na zahtjev natječaja u smislu “kuće dimenzija”, odnosno da projektiraju kuću koristeći isključivo njene dimenzije, umjesto da se bave “veličinom kuće”. Zahtjev je bio ponovo promišljati nove mogućnosti fizičkog prostora, kao što je širina, dubina i visina.

Pojam ‘dimenzije’ odražava kulturološke razlike kao i socijalne okolnosti određenog vremena. Koncept ‘dimenzija’ ovisi o mjestu (različite kulture i regije), vremenu (različita razdoblja) i ljudima ( razlike u perspektivi).

Drugim riječima, osmisliti kuću sa sasvim novim konceptom dimenzija može doprinijeti promjeni trenutnih kulturnih i društvenih okolnosti“, smatra Go Hasegawa.

 

 

Damjanović je osvojio prvu nagradu radom koji se fokusira i bavi kulturnim različitostima unutar ‘dimenzija’.

Kuća je na granici i njeni su elementi postavljeni nasumično. Veličina i oblici ovih elemenata odražavaju razne kulturne različitosti.

Prema deskriptivnom tekstu, stup, na primjer, može postati klupa, kapelica, bunar ili stalak za tuš, ovisno kako se mijenja njegova veličina.

 

 

 

Ovaj rad ne rješava pitanje migrantske krize kao društvenog problema današnjice, ali prirodno prihvaća razne kulturne različitosti svojim ‘raznolikim dimenzijama’.

Diverzifikacija dimenzija može biti metodologija za prihvaćanje ljudskih različitosti“, napisao je Go Hasegawa u obrazloženju.

 

 

“Kuća Kolaž

 

Kuća je na granici.

Nalazi se na sudaru kultura.

Kuća je odraz suvremenih zbivanja.

Odjek je trenutnih svjetskih migrantskih kriza.

Kuća je koncept.

 

Kuća je kolaž.

Sastoji se od nasumično raspoređenih zidova, greda, stupova, volumena i vrtova.

Kuća je mješavina rascjepkanih slojeva različitih kultura.

Oni mijenjaju oblik i veličinu.

Stoga kuća postaje malena i velika.

 

Kuća ima napetost.

Promjenom svoje dimenzije, svaki element dobiva novu funkciju.

Kuća je složena i kontradiktorna.

Tako, na primjer, stup, ovisno o njegovoj veličini može postati stolica, kapela, bunar, tuš …

Kuća postaje osjetilni artefakt.

 

Kuća ne rješava probleme.

Korisna je i beskorisna.

Kuća ima svjetlost i tamu.

Prihvaća Stvarnost i afirmira Nepoznato.

Kuća je polazište i odredište.”

 

 

 

 

 

Vjenceslav Richter, buntovnik s vizijom

$
0
0

Otvorenje retrospektivne izložbe Vjenceslava Richtera “Buntovnik s vizijom” održat će se 10. listopada 2017. u 19 sati u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 10. prosinca 2017.

“Vjenceslav Richter bio je i buntovnik i vizionar, arhitekt i svestrani umjetnik, neumorni istraživač uvijek u potrazi za rješenjima koja će biti sveobuhvatna, sintezna – kako je govorio.

Od projekata paviljona, preko izuma sinturbanizma, pa do prijedloga da se krug više ne dijeli na 360 nego na 512 stupnjeva, otvarao je nova polja djelovanja i mijenjao svijet oko sebe.

Foto: P. Dabac, Arhiv V. Richtera, MSU Zagreb

 

Vizije su mu ponekad bile ispred vremena – tako je, primjerice, dugo čekao da tehnologija omogući izradu čuvene antigravitacijske skulpture ‘Nada’. Ta je skulptura u svojoj veličini simbolizirala pobjedu nad težinom, znak uspona, prkosa, optimizma i, prema riječima umjetnika, ‘neku vrstu obeliska našeg vremena’.
‘Nada’ će posve sigurno biti atrakcija naše izložbe – jer ćemo je prvi put vidjeti u nas, u punoj protežnosti i ostvarenoj viziji”, kaže se u pozivu.

Vjenceslav Richter (Omilje, 1917. – Zagreb, 2002.) jedna je od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti. Jedan je od osnivača grupe EXAT 51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor brojnih arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma.

Nadalje, autor je brojnih teorijskih tekstova o sinteznim pristupima u arhitekturi, urbanizmu i likovnosti kojima je postavio teorijsku i znanstvenu podlogu svojim projektima utemeljenima na interdisciplinarnom pristupu.

Na izložbi će biti prikazano više od 200 radova, maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika koji su posuđeni iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.

Na izložbi će biti istaknuti neki od ključnih projekata koji su nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća i kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru – jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, potom projekti muzejskih zgrada kao što je Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu i Arheološki muzeju u Aleppu (o čemu smo pisali ovdje).

Richter je, između ostalog, autor projekata Vile Zagorje i tvornice Saponija u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti.

Kustosica izložbe: Vesna Meštrić
Likovni postav izložbe: Vladimir Končar (Studio Revolucija), Vedran Kasap i Ozana Ursić (Clinica Studio)

 

 

Izvor: MSU

 

 

Rezultati natječaja za idejno rješenje zgrade DHMZ u Zagrebu

$
0
0

Državni hidrometeorološki zavod i Matrix-D-Inženjering d.o.o. objavili su rezultate javnog, općeg, u jednom stupnju, anonimnog, prvog stupnja složenosti natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu u Kampusu Borongaj.

Na natječaj koji je trajao od 2. svibnja 2017. do roka za predaju 28. srpnja 2017. do 13:00 h, u Državnom hidrometeorološkom zavodu regularno je zaprimljeno 15 radova.

Ocjenjivački sud u sastavu: predsjednica prof. dr. sc. Vesna Mikić, dia., ovl. arh.,dopredsjednica dr. sc. Nataša Strelec Mahović, članovi prof. dr. sc. Sanja Filep, dia., ovl.arh Zlatko Hanžek, dia., ovl. arh., dr. sc. Branka Ivančan-Picek, zamjenik člana Danijel Marasović, dia., ovl. arh na 8. sjednici održanoj 21. rujna 2017. donio je sljedeće odluke:

 

 

I. nagrada u neto iznosu od 128.000,00 kn dodjeljuje se radu broj 12

 

 

Autor: Radionica arhitekture
Projektni tim: Fani Frković, Tena Knežević, Klara Nikšić, Jelena Prokop, Ana Ranogajec, Goran Rako, Josip Sabolić
Konzultanti: Atellier Ten, London

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

II. nagrada u neto iznosu od 80.000,00 kn dodjeljuje se radu broj 07

 

 

Autor: Vedran Pedišić, Erick Velasco Farrera, Martina Petrač, Ines Mravunac
Suradnici:Tomislav Ljubek, Boris Baljkas, Ida Katić, Antonija Milovac, Gordana Gregurić Miočić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

III. nagrada u neto iznosu od 48.000,00 kn dodjeljuje se radu broj 04

 

Autor: ARHITEKTONSKI ATELIER HRŽIĆ d.o.o.
Projektni tim: Marijan Hržić, Andrea Hržić Šesnić, Ana-Marija Rem, Danira Rubeša
Stručni suradnik: Goran Janjuš
Vizualizacije: Manuel Šumberac

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IV. nagrada u neto iznosu od 38.400,00 kn dodjeljuje se radu broj 06

 

 

Autori: Davor Bušnja, Marija Beg, Ariana Kun, Boris Goreta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

V. nagrada u neto iznosu od 25.600,00 kn dodjeljuje se radu broj 14

 

 

Autori: njiric+arhitekti, Hrvoje Njirić, Irma Šmuc, Marko Gusić, Iskra Filipović
Suradnici:Mirna Udovčić, Ljiljana Besednik
Suradnici za održivost: Ranko Božović, Branka Živković, Nenad Altman, Dejan Stevanović, Valentina Vuković

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Otvorenje izložbe natječajnih radova održat će se sutra, u četvrtak, 5. listopada 2017. u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, Ul. Ivana Gorana Kovačića 37. u 19 sati.

Na otvorenju će se održati i razgovor natjecatelja s Ocjenjivačkim sudom.

 

 

Ocjenjivački sud je za analizu i ocjenu natječajnih radova koristio sljedeće kriterije: usklađenost s Programom, zakonima i propisima, prostorni koncept u odnosu na širi i uži obuhvat, multifunkcionalnost korištenja prostora, funkcionalne, estetske, oblikovne i prostorne kvalitete rješenja, racionalnost i ekonomičnost rješenja, primjena rješenja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

 

 

CPV: 71200000 ARHITEKTONSKE I SRODNE USLUGE- PROJEKTNA

DOKUMENTACIJA-PRIJAVA PROJEKTA

Predmet natječaja je izrada idejnog arhitektonsko – urbanističkog rješenja ZGRADE DRŽAVNOG HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA u Zagrebu u kampusu Borongaj s ciljem dobivanja najboljeg urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade.

Natječaj je proveden u skladu s Pravilnikom o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza (“Narodne novine”, broj 85/14,) Hrvatske komore arhitekata., ukoliko iste nisu u suprotnosti sa ZJN 2016. i Poglavljem 2, člancima 327., 328., 329., 330. i 331. ZJN 2016 te ostalim odredbama ZJN 2016, koje se primjenjuju na projektni natječaj.

Projektni natječaj se provodi kao postupak koji prethodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama za izradu projektno-tehničke dokumentacije u dogovoru s Raspisivačem (za potrebe javne nabave usluga) sukladno članku. 327. stavku 1. ZJN 2016.

Procijenjena vrijednost nabave – projektni natječaj i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, sastoji se od nagradnog fonda, isplata naknada radnim tijelima i izrade projektno – tehničke dokumentacije i iznosi ukupno 6.621.500,00 kuna bez PDV-a, te se raščlanjuje na iznose kako slijedi:

– nagradni fond u iznosu od 320.000,00 kuna neto, odnosno 400.000,00 kuna bruto bez PDV-a, – naknada radnim tijelima u iznosu od 221.500,00 kuna bruto bez PDV-a, – projektno-tehnička dokumentacija u maksimalnom iznosu do 6.000.000,00 kuna neto bez PDV-a za što Raspisivač nakon provedenog pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, može sklopiti ugovor u skladu s člankom 133. stavak 1. ZJN 2016, s osobom ovlaštenom za projektiranje prvonagrađenog rada koja je zadovoljila uvjete sukladno Zakonu pod uvjetom da ima dokaze sposobnosti propisane Zakonom i da je u skladu s Pravilnikom, te se u tom smislu smatra ponuditeljem. Prilikom izrade projektno – tehničke dokumentacije ponuditelju se neće platiti dio natječajnog rada koji je već izvršen plaćanjem nagrade

Usluga izrade projektno-tehničke dokumentacije obuhvaća izradu cjelovite projektne dokumentacije (arhitektonski projekt, projekt konstrukcije, projekt vodovoda i kanalizacije, projekte termotehničkih instalacija, projekte elektroinstalacija, projekt dizala, tehnološki projekti, projekt uređenja okoliša i geodetski projekt) koja uključuje: Idejni projekt, Glavni projekt, Izvedbeni projekt,

Projekt uklanjanja dijelova postojeće građevine, sve elaborate, troškovnike te svu projektnu dokumentaciju koja je potrebna za ishođenje potrebnih dozvola za izgradnju zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda u kampusu Borongaj u Zagrebu.

Procijenjena okvirna sveukupna vrijednost investicije za novu zgradu Državnog hidrometereološkog zavoda iznosi 105.000.000,00 kn (bez PDV‐a), odnosno cca 5.306,00 kn/m2 (bez PDV‐a).

Podaci o natječaju

Registarski broj natječaja Hrvatske komore arhitekata: 40-17/ZG-UA/N. Oznaka iz Plana nabave Raspisivača natječaja: 07-2017-14 Raspisivač i investitor natječaja je Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, 10000 Zagreb, OIB: 74660437164, telefon:+385 1 45 65 666, e-mail dhmz@cirus.dhz.hr, internetska adresa, www.meteo.hr, odgovorna osoba: ravnateljica dr.sc. Nataša Strelec Mahović

Provoditelj i organizator natječaja je MATRIX-d- inženjering d.o.o, Voćarsko naselje 118, 10000 Zagreb, OIB: 90418223094, telefon: +385 098 982 9390, e-mail: natjecajdhmz@gmail.com, odgovorna osoba: Miroslav Dragomanović, dipl.ing.arh., ovlašteni arhitekt.

Izrađivač natječajnog zadatka odnosno programa: MATRIX-d- inženjering d.o.o, Voćarsko naselje 118, 10000 Zagreb, OIB: 90418223094, telefon: +385 098 982 9390, e-mail: natjecajdhmz@gmail.com, odgovorna osoba: Miroslav Dragomanović, dipl.ing.arh., ovlašteni arhitekt.

Za Ocjenjivački sud:
Miroslav Dragomanović, dipl.ing.arh., ovlašteni arhitekt, Tajnik natječaja

 

 

Izvor: Udruženje hrvatskih arhitekata

 

 


Krajolici ideja

$
0
0

Večeras, 13. listopada 2017. u 19 h u Oris Kući arhitekture otvara se izložba arhitektonskog ureda RCR Arquitectes naslovljena “Krajolici ideja: Skice RCR arhitekata”.

 

 

Otvorenju izložbe prisustvovat će arhitekti, priznati katalonski ured koji je ove godine nagrađen Pritzkerom (o čemu smo pisali ovdje).

Izložba će prikazati akvarelne skice sedam njihovih projekata.

 

 

Expo Sta Monica

 

Dan poslije, 14. listopada, predavanje arhitekata RCR prvo je predavanje u programu Dana Orisa 17.
Tom će im prigodom biti dodijeljeno još jedno priznanje: Nagrada Oris Roca za izuzetan stvaralački doprinos arhitekturi.

 

“Apstrakcija je ključna za rad RCR arhitekata u realiziranim djelima, u istraživačkim skicama, čak i u slikama koje služe za prezentaciju i reprezentaciju. Njihove zgrade su poput filtra između prirodnih i stvorenih svjetova.

RCR arhitekti izrazito su osjetljivi na doživljaj mjesta i na vidljive i nevidljive sile koje djeluju u njemu.
Za njih su mjesta palimpsesti koje čine slojevi geologije, krajolika i povijesti; oni pokušavaju udružiti ove pritajene energije u zgradama sa snažnim vizualnim naglaskom i protočnim unutrašnjim i vanjskim prostorom.” 


William J. R. Curtis – iz teksta kataloga

 

Izložba ostaje otvorena do 28. listopada 2017.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Arhitektura je moć prostora

$
0
0

U petak, 13. listopada 2017.,  u Oris Kući arhitekture uoči otvorenja izložbe “Krajolici ideja: Skice RCR arhitekata”,  razgovarali smo s višestruko nagrađivanim katalonskim arhitektima, RCR Arquitects, koji su tijekom vikenda bili i gosti-predavači 17. Dana Orisa.

O arhitekturi, kreativnom procesu, nagradama, međusobnoj suradnji i planovima za budućnost, govorili su nam Carme Pigem i Ramón Vilalta.

 

 

Ramon Vilalta i Carme Pigem u Oris Kući arhitekture

 

 

Arhitektura je dugačka riječ, može li se skratiti? Postoji li sinonim?

Carme: A, to je dobro pitanje! (Misli) Moć prostora.

 

Soulages Museum, Rodez,  Francuska, 2008. – 2014.

 

U gotovo 30 godina vašeg postojanja (osnovani 1988. op.a), osvojili ste niz nagrada, i kao šećer na kraju, ovogodišnji ste dobitnici Pritzkerove nagrade. Koliko je to promijenilo vaš odnos prema vašoj praksi?

Carme: Pa, vidjet ćemo. Prerano je za reći. Ali, osim toga, odlučili smo imati novi san i slijediti ga.

Pokrenuli smo laboratorij arhitekture na imanju koje je vrlo blizu našeg doma. Na tom imanju je velika kuća, veliko polje i ogromna šuma.  I tamo planiramo novi laboratorij arhitekture. Upravo smo se tamo preselili, u naš labos, da se ne izgubimo.

 

 

 

Horizon House, Vall de Bianiya, Girona, 2000.- 2007.

 

 

Hoće li taj laboratorij biti povezan s podučavanjem, radionicama, društvenom zajednicom?

Carme: Inače, održavamo još jednu radionicu, u našem uredu, svakog kolovoza, a ove godine je bila deseta godišnjica.

Ali u tom novom prostoru imamo labos kako bi istraživali, a ta su istraživanja povezana s određenim tvrtkama, raznim školama i institucijama. Sada se trudimo oko izgradnje nečega novog, gdje će biti moguće iskusiti rezultate suradnje…

Teme će biti odabrane i definirane, ali ćemo ih razvijati na kreativan način i podijeliti na internetu. Vrlo smo entuzijastični, motivirani i uzbuđeni što radimo ovo, što slijedimo taj san.

Ramón: Mjesto o kojem vam Carme priča – tamo ćemo raditi na otkrivanju šire slike. Neće biti riječ samo o načinu kako gledamo na stvari, kroz arhitekturu, nego o kompletnoj slici, uključujući filozofiju i druga interdisciplinarna područja, kroz transverzalni pristup.

Kako ja to vidim, na kraju smo puta kada osnivamo polja discipline kao takva, dolazimo do trenutka u kojem moramo vidjeti širu sliku, imati totalniji, holistički pristup.

Vjerujemo da bi nam to moglo pružiti nov način sagledavanja stvari koje su potencijalno nama zanimljivije, kako vjerujemo, od specijaliziranih načina.

Tossols Basil Athletics Track Equipament, Olot,  Girona, 2009 . 2011 

 

Koliko su nagrade bitne? Kako da ih razlikujemo? Čini se da ih danas u svijetu ima toliko, da se može izgubiti pojam kriterija.

Carme: Znam da u svijetu ima mnogo nagrada, izložbi i ostaloga. Arhitektura je tako teška i osvojiti nagradu za mene je na neki način energija: “u redu, mogu nastaviti i radim nešto ispravno”. Gura te naprijed.

 

Crematorium of Hofheide, Belgija, 2006. – 2013.

 

Mislite li da su nagrade zaslužne za površni pristup arhitekturi danas?
Čini se da je sam proces projektiranja banaliziran, previše pojednostavljen i reduciran na samu sliku. Kontekst koji se razlikuje, u Kini i Europi, na primjer, pada u drugi plan.

Carme: Mislim da je to problem danas, ne samo u arhitekturi ili nagradama, nego u svemu. Za društvene mreže sve se svodi na jednu sliku, riječ ili rečenicu. Ponekad je i to prejednostavno. Pitanje je današnjice i mi, tj. društvo mora riješiti taj problem.
Nama se ne sviđaju te jednostavne stvari. Jedna slika ili riječ, jedna rečenica.

Nama se sviđa dobiti jednostavan rezultat, ali taj rezultat je u usklađivanju velikih složenosti, kompleksnosti.
Kad imaš mnogo, mnogo različitih komponenata i tada sa svima njima, s tom složenošću, pokušaš stvoriti jednostavne stvari.
Tako da jednostavnost dolazi na kraju, ne na početku. To je proces.

Problem je što je svijet ponekad bliži jednostavnosti koja dolazi s prvom riječju, a mi smatramo da je važno da jednostavnost ima zadnju (riječ).

Soulages Museum, skica

 

Soulages Museum, maketa

 

Soulages Museum, interijer

 

Godine 2016. Pritzkera je osvojio Alejandro Aravena, i čini se da žiri, kao i arhitekti, sve više traži alternativna rješenja za poznate probleme, slažete li se? Je li “era starhitekata” napokon iza nas? I što uopće mislite o izrazu “starhitekt”?

Carme: (Smijeh) To je također velika tema. Ono što je nama važno jest kako će nas žiri prepoznati, način kako smo shvaćeni – da smo vrlo lokalni, a istovremeno vrlo globalni. Možda je važno što ova promjena u razumijevanju stvari dolazi esencijalno iz arhitekture.

Kada smo dobili Pritzkerovu nagradu, pogotovo riječi kojima su obrazložili zašto su nas odbarali –nama je to vrlo dragocjeno.
Da je moguće ostati vjeran svojim korijenima, da to nije nešto što nas zatvara i ne nameće nam da ponavljamo “povijest”.

Taj pokušaj da se razumije naš stav: ako radimo s povjerenjem, na iskren i pošten način, da to bude prepoznato. Smatramo da je to vrlo pozitivno za nas. Zato što u svojoj arhitekturi uvijek tražimo esencijalnost stvari.

Ne započinjemo od kraja puta, već od njegovog samog početka. Zanimljivo je da su mogli odati priznanje raznim očekivanim arhitekturama širom svijeta, ali su na kraju nagradili arhitekturu koja može govoriti svijetu, što je različito.

Ramón: Nije pitanje treba li staviti pridjev ispred riječi “arhitekt” ili ne, već u traženju najboljeg što arhitektura jest sama po sebi.

 

La Lira theatre public domain, Ripoll, Girona, 2003. – 2011.

 

Vaš prvi uspjeh bio je osvajanje prve nagrade na natječaju za svjetionik u Punta Aldei, odmah nakon završenog fakulteta. Zajedno ste i studirali, je li vas rani uspjeh još više povezao? Koja je tajna uspješnog poslovnog partnerstva? Je li to posvećenost, disciplina il možda kompromis?

Carme: Ne, mislim da se posvećenost među nama razvila jer smo započeli s arhitekturom “goli”.
Nakon fakulteta imate neku vrstu znanja, ali ne i dovoljno znanja. Zato, kada se počnete baviti arhitekturom kao arhitekt, počnete se ponovo “oblačiti”.

A da bismo postigli takvo što, bilo nam je potrebno dobiti znanje, zajedno. Mislimo da je to ključ što smo i danas zajedno…i uvijek (smijeh).

 

Rafael Aranda, Carme Pigem i Ramon Vilalta, Barberi centar

 

To je lijepo jer su mnoga partnerstva raskinuta zbog velikog ega.

Carme: Da, kako to obično i s parovima biva! I mi smo vrlo različiti. Rafaelo (Rafael Aranda, op.a.), Ramón i ja.

Ramón: Raznolikost je bogatstvo. Ne uniformiranost. To je ključ. Raznolikost doprinosi, dodaje. Rad u timu, dijeljenje je također važno. No morate prihvatiti različitost. To je ključno.

 

Sant Antoni-Joan Oliver Library, elderly people’s center and Cándida Pérez gardens, Sant Antoni’s district, Barcelona
2002. – 2007.

 

“Arhitektura i vizualne umjetnosti su dva moguća načina za ispričati priču od početka do kraja”, rekla je Carme Pigem 2014. u Grazu. Vidite li arhitekturu, kao alat za stvaranje priča u već izgrađenom svijetu?
Recite nam više o svom kreativnom procesu. Smatrate li da je arhitektura pretežno u vizualnom doživljaju?

Carme: Realna. Mora biti realna. Mora se moći osjetiti. Arhitekturu ne možete pratiti putem slika. Morate ju iskusiti.
I osjetiti. Arhitektura je prostor na koji ljudi reagiraju.

Bitno je da ljudi reagiraju i da imaju emocije. To je naš glavni cilj. Pričamo priču projekta. I radimo na tome da se priča ostvari. Kao i ove crteže koji nam pomažu ispričati priču, između nas i klijenata i šire.
Ali na kraju, ono što je važno kad uđeš u prostor je da ga osjetiš. Nama je to ključno.

 

Ured RCR Arquitects u Olotu

 

Majka Estelle, arhitektice iz našeg ureda, došla je u posjet u naš ured prošlog kolovoza. Njeno zanimanje nema nikakve veze s arhitekturom. Imala je jaku emotivnu reakciju kad je ušla u ured!

I mjesec dana kasnije jedan je slavni arhitekt došao u naš ured i također je bio vrlo impresioniran i isto je emotivno reagirao. Kolegica je tada rekla da nikada ne bi pomislila da će taj poznati arhitekt dijeliti istu reakciju s njenom majkom.
Tako da su oni uspostavili neočekivani odnos putem prostora! Zato što su oboje osjetili nešto u tom prostoru. I to je baš lijepo (smijeh)!

 

 

Ured RCR Arquitects u Olotu

 

To nas dovodi do našeg sljedećeg pitanja, svoje kuće često nazivate prema zanimanjima: Casa para un editor, Casa para un herrero y una peluquera, Casa para un carpintero (kuća za urednika, za kovača i frizerku, za stolara, op.a.).
Prilagođavate li proces klijentima?

Carme: Zanimanja ističu da je kuća projektirana za te ljude. Također ističe da su to “obični” ljudi. Ono što je lijepo je da se mi trudimo da povedemo klijente na zajedničko putovanje.

Ako par, ili jedno od njih, odluči ne slijediti put, ako kaže – vi odlučite, ja se izdvajam iz procesa, ta osoba ne osjeća da je kuća za njega ili nju.
Ono što je važno i također, to je način kako se radi zajedno, mi i oni. Ne možemo nametnuti ni jedan dio arhitekture nikome, to je nemoguće. To ne funkcionira.

Row House, Olot, Girona, 2009. – 2012.

 

Zanimljiv odgovor, čini mi se da u Hrvatskoj arhitekti ne bi imali takav pristup “običnim” ljudima.

Carme: U našoj je kulturi obično isto tako.

Jako puno vremena provodimo razgovarajući s njima. Također, crtanje nam pomaže u razgovoru s njima. Zato što ne govorimo o gotovim stvarima, nego o otvorenim i tada s otvorenim umom možemo naći zajednički put.

Ne možemo raditi zajedno kada su stvari vrlo fiksirane. Pogledajte ovo (pokazuje izložbu, op. a.). Mi imamo san i vi imate san. Ostvarimo taj san i radimo zajedno. Slijedimo proces, put zajedničkog koračanja. To je način na koji radimo.

 

Row House, Olot, Girona, 2009. – 2012.

 

I djeluje.

Za sada je djelovalo.

 

Biste li podijelili s nama neku neočekivanu situaciju s gradilišta?

Carme: Vrlo pomno pratimo izvedbeni proces, jer vjerujemo da se svakim trenutkom možemo poboljšati.

Trudimo se poboljšati i biti bolji i bolji i tako do samog kraja. Da. Pomno pratimo gradilište, puno pažnje posvećujemo što se zbiva na njemu.

 

The bath at the Les Cols pavilion, Olot, 2005.

 

Arhitektura je spor proces (ili “vrlo dugo putovanje”, kako je Carme rekla u govoru na dodjeli nagrade), puno vremena prođe od narudžbe do realizacije. Imate li potrebu mijenjati svoje projekte ili smatrate da arhitektura nije vezana za brzinu?

Carme: Nama se sviđa polako. Smatramo da arhitektura treba vrijeme. Zato što je konačni produkt tek prvi prototip.
Kada se trudiš ne ponavljati “poznate” stvari, riskiraš rješenja, preuzimaš rizik u nekim rješenjima.
Prvi prototip je finalni produkt. A to se ne događa sa svakim produktom. Zato je dobro dati vremena. Nama to odgovara.

Opet, naravno nije dobro ako uzima više vremena nego je potrebno, kao npr. 10 godina ili više za projekt. Ali – raditi stvari polako je za nas vrlo dobro.

 

Fotografije: RCR Arquitects

 

 

Rezultati natječaja za Dječji vrtić Sesvetski Kraljevac

$
0
0

Grad Zagreb i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) objavljuju rezultate za javni, opći, u jednom stupnju, anonimni, za realizaciju, I. stupnja složenosti Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Dječjeg vrtića Sesvetski Kraljevac.

Na natječaj koji je trajao od 1. lipnja 2017. do roka za predaju 15. rujna 2017. do 16:00 h, u Udruženju hrvatskih arhitekata regularno je zaprimljeno 56 radova.

Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu:
Veljko Oluić
, dipl.ing.arh, predsjednik Ocjenjivačkog suda; Vanda Ritz, dipl.ing.građ., dopredsjednica Ocjenjivačkog suda;
Iva Frank, dipl.ing.arh.; Idis Turato, dipl.ing.arh.; Tomislav Vreš, dipl.ing.arh.; Vedran Jukić, dipl.ing.arh., zamjenik člana OS-a; te stručna savjetnica OS-a za predškolski odgoj Bosiljka Devernay, na 8. sjednici održanoj 12. listopada 2017. donio je sljedeće odluke:

 

I. nagrada u neto iznosu od 88.000,00 kn dodjeljuje se radu broj 20

Autori:
Luka Bekavac
Antun Stahor
Sanja Borisavljević

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

II. nagrada u neto iznosu od 55.000,00 kn dodjeljuje se radu broj 40

Autori:
Nika Dželalija
Iva Martinis
Krešimir Renić
(ONDA arhitektura d.o.o.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

III. nagrada u neto iznosu od 33.000,00 kn dodjeljuje se radu broj 17

Autori:
Vedran Hubicki
Ana Vucković
Prostorni prikazi:
Dušan Tomaš

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IV. nagrada u neto iznosu od 26.400,00 kn dodjeljuje se radu broj 49

Autori:
Hrvoje Arbanas
Saša Košuta
Mario Kralj
Dora Lončarić
(BIRO)

 

 

 

 

 

 

 

 

V. nagrada u neto iznosu od 17.600,00 kn dodjeljuje se radu broj 35

Autori:
prof. Hrvoje Njirić, dipl.ing.arh.
Iskra Filipović, dipl.ing.arh.
Marko Gusić, mag.ing.arh.
Irma Šmuc, mag.ing.arh.
(njirić+ arhitekti)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Registarski broj natječaja Hrvatske komore arhitekata: 42-17/ZG-AU/NJN
Oznaka iz Plana nabave Raspisivača natječaja: 2377-2017-EMV

RASPISIVAČ I INVESTITOR natječaja je GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb, OIB: 6181789437, telefon: +385 1 6503788, e-mail: javna.nabava@zagreb.hr, internetska adresa: www.zagreb.hr, odgovorna osoba: gradonačelnik Milan Bandić, dipl. politolog.

PROVODITELJ I ORGANIZATOR natječaja je UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA (UHA), Trg bana J. Jelačića 3/I, 10 000 Zagreb, OIB: 01152649489, telefon: +385 1 5509 705 , e-mail: tajnistvo@uha.hr, odgovorna osoba: Emil Jurcan, dipl.ing.arh, predsjednik UHA-e.

Izrađivač natječajnog zadatka odnosno programa: Lidija Sekol, dipl. ing. arh., 622, Ulica Republike Austrije 18, Zagreb.

PREDMET NATJEČAJA je izrada idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Dječjeg vrtića Sesvetski Kraljevec.

CILJ PROVEDBE JAVNOG NATJEČAJA je iznalaženje najboljeg oblikovnog, funkcionalnog i ekonomičnog rješenja građevine za odgoj djece predškolske dobi zajedno s pratećim vanjskim prostorima, koje će zadovoljiti potrebe planiranih korisnika i kvalitetno se uklopiti u stambeno naselje.

Jedan od ciljeva ovog natječaja je dobiti suvremeno rješenje koje će biti ekonomično i održivo u izvedbi i održavanju. Planira se izgradnja središnje građevine dječjeg vrtića u naselju Sesvetski Kraljevec, kapaciteta 14 skupnih jedinica (okvirno 7 jasličkih i 7 vrtićkih jedinica), sa svim gospodarskim sadržajima, za smještaj 265 djece.

Raspisivač projektnog natječaja sklopit će ugovor o javnim uslugama na temelju pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave s autorom prvonagrađenog rada.

KRITERIJI ZA ANALIZU I OCJENU NATJEČAJNIH RADOVA

Pored usklađenosti rada s uvjetima raspisa, u pogledu sadržaja, rokova i obaveznih priloga, pri ocjenjivanju radova Ocjenjivački sud je valorizirao slijedeće elemente:
– prostorni koncept u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, Programom za provedbu javnog natječaja te u odnosu na zatečeni kontekst,
– arhitektonsko oblikovanje građevine koje uspostavlja nove vrijednosti u prostoru,
– kvalitetu prostorno-funkcionalnog rješenja,
– oblikovanje vanjskog prostora,
– racionalnost i ekonomičnost arhitektonskog rješenja.

Natječaj se provodi u skladu s Poglavljem 2, člancima 327., 328., 329., 330. i 331. ZJN 2016, ostalim odredbama ZJN 2016, koje se primjenjuju na projektni natječaj te odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza (“Narodne novine”, broj 85/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) Hrvatske komore arhitekata, ukoliko iste nisu u suprotnosti sa ZJN 2016.

Projektni natječaj se provodi kao postupak koji prethodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama za izradu projektno-tehničke dokumentacije u dogovoru s Raspisivačem (za potrebe javne nabave usluga) sukladno članku. 327. stavku 1. ZJN 2016.

Procijenjena vrijednost nabave – projektni natječaj i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, sastoji se od nagradnog fonda, isplata naknada radnim tijelima i izrade projektno-tehničke dokumentacije, i iznosi ukupno 1.254.402,13 kuna bez PDV-a, te se raščlanjuje na iznose kako slijedi:

– nagradni fond u iznosu od 220.000,00 kuna neto, odnosno 308.082,66 kuna bruto bez PDV-a,
– naknada radnim tijelima u iznosu od 64.350,00 kuna neto, odnosno 95.819,47 kuna bruto bez PDV-a,
– projektno-tehnička dokumentacija u maksimalnom iznosu do 850.500,00 kuna neto bez PDV-a za što će Raspisivač sklopiti ugovor nakon provedenog pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, sukladno članku 133. stavak 1. ZJN 2016, s osobom ovlaštenom za projektiranje prvonagrađenog rada koja zadovolji uvjete sukladno ZJN 2016 pod uvjetom da ima dokaze sposobnosti propisane ZJN 2016 i da je u skladu s Pravilnikom, te se u tom smislu smatra ponuditeljem. Prilikom izrade projektno – tehničke dokumentacije ponuditelju se neće platiti dio natječajnog rada koji je već izvršen plaćanjem nagrade.

Usluga izrade projektno – tehničke dokumentacije obuhvaća izradu cjelovitog projekta potrebnog za izgradnju objekta, njegovo opremanje i uređenje okoliša sukladno pozitivnim propisima.
Planirana okvirna sveukupna vrijednost investicije iznosi 23.650.000,00 kuna bez PDV-a.

 

Izvor: Udruženje hrvatskih arhitekata

 

 

Rezultati natječaja za idejno rješenje dječjeg vrtića u Podbrežju

$
0
0

Grad Zagreb i Društvo arhitekata Zagreb (DAZ) objavili su rezultate za Javni, opći, u jednom stupnju, anonimni, za realizaciju, I. stupnja složenosti projektni  natječaj za izradu idejnog urbanističko- arhitektonskog rješenja dječjeg vrtića u Podbrežju.

Na natječaj koji je trajao od 29. lipnja 2017. do roka za predaju natječajnih radova 26. rujna 2017. regularno je zaprimljeno 33 rada.

Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu: Maja Furlan Zimmerman, dipl.ing.arh.,predsjednica OS-a, Danilo Simonović, dipl.ing.arh., dopredsjednik OS-a, Renata Krljan, dipl.ing.arh., Marin Mikelić, dipl.ing.arh., Gordana Muller Mikić, dipl.ing.arh., Vanja Ilić, dipl.ing.arh., zamjenik člana – na VI. plenarnoj sjednici održanoj 12. listopada 2017. donio je jednoglasno sljedeće odluke:

 

I. Nagrada u neto iznosu 39.000,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem 28

Autori:
Nika Dželalija
Iva Martinis
Krešimir Renić

 

 

 

 

 

 

 

II. Nagrada u neto iznosu 23.400,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem 15

Autori:
Tin Sven Franić
Ana Martinčić Vareško

 

 

 

 

 

 

 

III. Nagrada u neto iznosu 15.600,00 kn dodjeljuje se radu pod brojem 03

Autorski tim:
Mia Roth Čerina, dipl.ing.arh.
Tonči Čerina, dipl.ing.arh.
Larisa Čišić, mag.ing.arh.urb.

Suradnik:
Danko Balog, dipl.ing.arh.

 

 

 

 

 

Posebno priznanje dodjeljuje se radu pod brojem 17

njiric+ arhitekti d.o.o.
Autori:
Prof. Hrvoje Njirić, dipl.ing.arh.
Iskra Filipović, dipl.ing.arh.
Marko Gusić, mag.ing.arh.
Irma Šmuc, mag.ing.arh.

Suradnici – arhitektura:
Ljiljana Besednik, dipl.ing.arh.
Melita Kanceljak Marelić, dipl.ing.arh. – požar

 

 

 

 

 

 

 

 

Registarski broj natječaja: 43-17/ZG-UA/NJN
Oznaka iz Plana javne nabave Raspisivača natječaja 2049-2017-EBV

 

RASPISIVAČ I INVESTITOR natječaja je Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb, OIB: 6181789437 , telefon: +385 1 6503788, email: javna.nabava@zagreb.hr, Internetska adresa: www.zagreb.hr, odgovorna osoba: gradonačelnik Milan Bandić, dipl. politolog

ORGANIZATOR I PROVODITELJ natječaja je DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA (DAZ), Trg bana Jelačića 3/I,
10 000 Zagreb, OIB: 87490332083, telefon: +385 1/481-6151, email: natjecaji@d-a-z.hr, Internetska adresa: www.daz.hr, odgovorna osoba: Predsjednik DAZ-a, dr.sc. Rene Lisac, dipl.ing.arh.

IZRAĐIVAČ natječajnog zadatka odnosno programa: Mirela Bokulić Zubac, dipl.ing.arh., Ovl.arh. A 1017; Zavod za prostorno uređenje GRADA ZAGREBA, Ulica Republike Austrije 18, mirela.bokulic-zubac@zagreb.hr, 01/610 1848

PREDMET NATJEČAJA je izrada idejnog ubranističko-arhitektonskog rješenja dječjeg vrtića u Podbrežju.

CILJ PROVEDBE JAVNOG NATJEČAJA je dobivanje funkcionalno i oblikovno kvalitetnog i najboljeg urbanističkog i arhitektonskog rješenja dječjeg vrtića.

Natječaj se provodi u skladu s Poglavljem 2, člancima 327., 328., 329., 330 i 331. ZJN 2016, ostalim odredbama ZJN 2016, koje se primjenjuju na projektni natječaj te odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza (“Narodne novine”, broj 85/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik) Hrvatske komore arhitekata, ukoliko iste nisu u suprotnosti sa ZJN 2016.

Projektni natječaj se provodi kao postupak koji može prethoditi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama za izradu projektno-tehničke dokumentacije u dogovoru s Raspisivačem (za potrebe javne nabave usluga) sukladno članku 327. stavku 1. ZJN 2016.

Procijenjena vrijednost nabave – projektni natječaj i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, sastoji se od nagradnog fonda, isplata naknada radnim tijelima i izrade projektno – tehničke dokumentacije, i iznosi ukupno 791.830,83 kuna bez PDV-a, te se raščlanjuje na iznose kako slijedi:
– nagradni fond u iznosu od 78.000,00 kuna neto, odnosno 109.229,31 kuna bruto bez PDV-a,
– naknada radnim tijelima u iznosu od 15.000,00 kuna, odnosno 22.601,52 kuna bruto bez PDV-a,
– projektno-tehnička dokumentacija u maksimalnom iznosu do 660.000,00 kuna neto bez PDV-a,
za što će Raspisivač sklopiti ugovor nakon provedenog pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, sukladno članku 133. stavak 1. ZJN 2016, s osobom ovlaštenom za projektiranje prvonagrađenog rada koja zadovolji uvjete sukladno ZJN 2016 pod uvjetom da ima dokaze sposobnosti propisane ZJN 2016 i da je u skladu s Pravilnikom, te se u tom smislu smatra ponuditeljem.

Usluga izrade projektno – tehničke dokumentacije obuhvaća izradu cjelovitog projekta potrebnog za izgradnju objekata sukladno pozitivnim propisima.

Planirana okvirna sveukupna vrijednost investicije iznosi 11.000.000,00 kuna (bez PDV-a), 5.200,00 kn/m2.

 

 

Izvor: Društvo arhitekata Zagreb

 

 

Arhitekt Bruno Juričić povjerenik hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu arhitekture

$
0
0

Izabran je povjerenik hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu, izvijestilo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Arhitekt Bruno Juričić imenovan je od strane ministrice kulture, Nine Obuljen Koržinek, za hrvatskog povjerenika na 16. Međunarodnoj izložbi arhitekture.

“Na temelju Javnog poziva za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu – 16. Međunarodnoj izložbi arhitekture, članovi Povjerenstva, koje čine Dinko Peračić, predsjednik, Iva Letilović, Leo Modrčin, Davor Trupković, Nevena Tudor Perković, razmotrili su pristigle prijedloge.

U roku zadanom Javnim pozivom pristigla su tri prijedloga:

1. ‘Jadran III’ Ivane Katurić (autorski tim: Ana Katurić, Marina Smokvina, Ranko Lipovac, Ivan Kovačić)
2. ‘Turizam sutra!’ Maroja Mrduljaša (autorski tim: Mira Stanić, Pero Vuković)
3. ‘Pergola’ Brune Juričića (autorski tim: Alisa Andrašek, Maja Kuzmanović, Vlatka Horvat i stručna suradnica Branka Benčić).

 

Bruno Juričić

 

Nakon rasprave o sva tri pristigla prijedloga Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da se ministrici kulture predloži imenovanje Brune Juričića povjerenikom Venecijanskog bijenala – 16. Međunarodne izložbe arhitekture, koje je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek prihvatila.

Tema ‘hospitality/ gostoljubivost’ oko koje se razvija prijedlog projekta u uskoj je vezi s temom Bijenala kako su je definirale glavne kustosice Yvonne Farrell i Shelley McNamara.
Projekt se temelji na kreativnoj sinergiji triju autorica (Alise Andrašek, Maje Kuzmanović, Vlatke Horvat) koje propituju suvremene metode artikulacije prostora.

Spojem arhitekture i vizualnih umjetnosti predložena je izgradnja novog ambijenta koji je manifestacija višestrukih prostornih iskustava. Prijedlog omogućuje preispitivanje globalnog arhitektonskog iskustva u odnosu na specifični kontekst nacionalne arhitektonske kulture i prostora”, stoji u objavi Ministarstva kulture.

 

O radu Bruna Juričića pisali smo ovdje, ovdje i ovdje, a možete ga pratiti putem stranica: ovdje, ovdje i ovdje.

 

 

Izvor: Ministarstvo kulture RH

 

 

Viewing all 609 articles
Browse latest View live